Statistika i zapažanja kolašinskih turističkih poslenika ukazuju na to da bi Kolašin, koji važi za dominantno zimski turistički centar, trebalo promovisati i kao ljetnju turističku destinaciju.
Za to je više razloga a, između ostalog, kako kaže za “Vijesti” Zorica Milašinović, direktorica Turističke organizacije (TO), dvije minule godine pokazuju da se turističke “ljeto” u Kolašinu produžilo na više od šest mjeseci.
“Formalno, Kolašin jeste prepoznat kao zimski turistički centar, ali moj stav je, definitivno, da ga, pored toga, treba promovisati kao poželjno mjesto za ljetovanje. Od sredine aprila, bar minule dvije godine, imamo značajan broj turista koji u naš grad dolaze zbog aktivnog odmora (pješačenje, biciklizam, jahanje konja, rafting…). Ljetnja sezona se produžava do kraja oktobra, koji je, uz septembar, idealan mjesec za sve one koji zanima aktivan odmor”, kaže Milašinović za “Vijesti”.
Prema njenim riječima, gosti Kolašina, tokom proljećnih i jesenjih mjeseci, uglavnom su turisti iz Francuske, Njemačke i Belgije. Direktorica TO objašnjava kako ograničenja koja nameću zimski mjeseci i specifičnosti tog dijela turističke godine, ljeti ne mogu biti izazov.
“Naravno, treba nastaviti promociju grada kao ski-centra, ali ne zaboraviti ni činjenicu da uspješnost zimske sezone zavisi od toga hoće li pasti snijeg. Mora se raditi diverzifikacija (raznolikost) ponude, kako tokom zime, tako i tokom ljeta… Iskustvo od minule dvije godine pokazuje da turisti, koji dolaze u Kolašin zbog aktivnog odmora, biraju uglavnom privatni smještaj izvan grada, pa je popunjenost kapaciteta u toj vrsti smještaja bila i do 90 odsto, dok je u gradu bila značajno slabija”, kaže Milašnović.
Kako objašnjava, značajno je i to što se tokom ljeta održava veliki broj manifestacija na otvorenom, dok je zimi organizovanje takvih događaja uslovljeno prostorom.
Da turistički proizvod u Kolašinu nije u dovoljnoj mjeri diverzifikovan i da je još izražena visoka sezonalnost, konstatacija je i u nacrtu novog Strateškog plana razvoja (SPR) do 2031. godine. U tom dokumentu piše i kako je ponuda i dalje dominantno orijentisana na skijalište tokom zime.
“Nedovoljno su razvijeni drugi vidovi turizma, kao što su turizam zasnovan na prirodi, ekoturizam, seoski turizam, kulturni turizam… Postojeća turistika ponuda u ljetnjem periodu godine bazirana je na aktivnostima koje se odvijaju u prirodnom okruženju… Zimsku turističku sezonu u najvećoj mjeri opredjeljuje aktivnost skijanja na Bjelasici…”, piše u nacrtu SPR.
Kako bi Kolašin bio prepoznat i kao ljetnji turistički centar, kaže predsjednik Udruženja izdavalaca privatnog smještaja i jedan od osnivača Tango kampa Duško Raketić, neophodno je iskoristiti potencijal koji imaju nekoliko manifestacija u Kolašinu. Do toga bi se došlo, tvrdi, stabilnijom i značajnijom podrškom sa lokalnih i državnih adresa.
“Mislim da su festival i ostale manifestacije koje, uz veliki entuzijazam, opstaju u Kolašinu, događaji koji imaju višestruk potencijal, još nedovoljno iskorišten. Uz ozbiljniju potporu, mogli bi da ‘rastu’ i kada je riječ o dužini trajanja i broju učesnika i bili bi sigurna ljetnja ponuda. To su manifestacije, koje, svaka na svoj način, brendiraju grad... Zimska turistička sezona je ‘spakovana’ u relativno kratak period, tačnije, kako se pokazalo minulih nekoliko godina, od Božića do kraja februara”, objašnjava Raketić za “Vijesti”.
S druge strane, ljeto, kako tvrdi, pruža mogućnost za još više manifestacija, koje, u principu, ne zavise od vremenskih prilika, odnosno njihovi sadržaji mogu se prilagoditi meteo uslovima.
Kako zadržati tranzitne turiste?
Raketić upozorava kako bi oni koji su zaduženi za planiranje razvoja turizma i uobličavanje turističkog proizvoda trebalo da već sada obrate pažnju na mogućnost da Kolašin uskoro, završetkom nastavka auto-puta, izgubi značajnu kategoriju turista tokom ljeta. Riječ je, objašnjava, o takozvanim tranzitnim turistima. Oni, prema Raketićevim iskustvima, čine oko 50 odsto gostiju tokom ljeta.
“Kada bude završena sledeća faza auto-puta, postoji opasnost da izgubimo tu vrstu gostiju. Rječ je o turistima koji, na putu prema moru, noć ili nekoliko noći ostaju u Kolašinu. Prema mom iskustvu, izadavaoca privatnog smještaja, oni ljeti čine oko polovine od ukupnog broja gostiju. U budućnosti treba osmisliti način da ih motivišemo da siđu sa auto-puta i dođu do Kolašina, udaljenog 10 kilometara”, kaže sagovornik “Vijesti”.
Raketić ocjenjuje i da bi, u budućnosti, trebalo naći način za bližu i konkretniju saradnju svih koji u Kolašinu žive od turizma, ili su organizatori manifestacija. Na više načina, tvrdi, mogli bi da pomognu jedni drugima, a to da rezultira kvalitenijom turističkom ponudom. Ideja i koordinacija te saradnje, prema njegovim riječima, trebalo bi da potekne od lokalne uprave.
Da je ograničavajući faktor kolašinskog turizma, između ostalog, i nedovoljna saradnja između turističkih poslenika, organa i organizacija, konstatovano je i u nacrtu SPR. Kako piše u tom dokumentu, turistička infrastruktura je, usljed nedostatka koordinacije glavnih aktera u razvoju, neiskorištena.
Ivanović: Dalja ulaganja u skijašku infrastrukturu neophodna
Priliku da Kolašn privuče turiste još nečim, pored skijaških staza, prepoznaju, tvrdi potpredsjednik Opštine Vasilije Ivanović, i u lokalnoj upravi. No, kako objašnjava, grad je “brendiran” kao skijaški centar, pa najintenzivija promocija treba da bude u tom smislu.
On poručuje da ulaganja u skijašku infrastrukturu treba nastaviti, ali vidi šansu i u pozicioniranju Kolašina kao idealne destinacije za sportski turizam, tokom ljeta.
“Do sada su mnoge sportske ekipe odustajele od priprema u Kolašinu, zbog nedovoljno razvijene sportske infrastrukture. Sa početkom izgradnje sportske zone, a podsjećam da je uspješno završen tender za početak dijela tih radova, za, recimo, dvije godine, grad će imati sve uslove da se razvije i kao destinacija sportskog turizma”, objašnjava Ivanović.
Pored toga, prema njegovim riječima, za ljetnji turizam Kolašinu su prednosti i zaštićena područja, veliki broj “prirodnih dragulja”, široke mogućnosti za aktivan odmor…
Tvrdi da sve to u Opštini imaju na umu i da brižljivo planiraju kolašinsku turističku budućnost, imajući na umu i prednosti i izazove.
Prema zvaničnoj statistici, gosti Kolašina su uglavnom strani turisti. Oni su, na primjer, lani ostarili blizu 123.000, od ukupno oko 162.000 noćenja.
Prema podacima iz nacrta SPR, u toj opštini je krajem prošle godine bilo devet hotela, po tri sa četiri, tri i dvije zvjezdice. U privatnom smještaju je, piše u dokumentu, oko 2.257 ležaja.
Pozivajući se na podatke iz Prostornog plana posebne namjene (PPPN) Bjelasica i Komovi, na planini je planirana gradnja 53 hotela, 23 pansionska hotela apartmanskog tipa (kondo hoteli, apartmani i sl.), jedan hostel i jedan planinarski dom.
Prema planu, predviđena su ukupno 224 kilometra ski-staza na Bjelasici koja će biti pokrivena sa 52 lifta/žičare.
Bonus video:
