Glavni grad obilježio je juče još jedan Međunarodni dan osoba sa invaliditetom (OSI), a da nije omogućio ispunjavanje standarda koji je predviđen zakonom - pet odsto od ukupnog broja parking mjesta mora da bude namijenjen za OSI.
To su ocijenili iz Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG), dodajući da parking mjesta namijenjena za OSI u Podgorici ne isunjavanju standarde pristupačnosti.
“Dimenzije nisu odgovarajuće i u skladu s propisima, ne postoje ukošeni ivičnjaci, ali i horizontalna i vertikalna signalizacija nije adekvatno postavljena”, kazali su oni “Vijestima”.
Juče je održano i prvo zasjedanje Parlamenta za OSI, na kojem je predsjednik Odbora za ljudska prava Jovan Jole Vučurović kazao da u izvještaju Evropske komisije za 2024. godinu stoji da se OSI i dalje suočavaju sa brojnim izazovima i preprekama u ostvarivanju svojih prava.
“OSI se suočavaju sa višestrukim oblicima diskriminacije, i u ovoj oblasti nije bilo napretka”, proizilazi iz izvještaja EK, kazao je Vučurović.
“Vijesti” su objavile da od 13.694 izdatih kazni za nepropisno parkiranje u glavnom gradu ove godine, čak 15 odsto njih se odnosi na nepropisno parkiranje na mjestu namijenjenom za OSI.
Iz UMHCG su ocijenili da je situacija na nezadovoljavajućem nivou.
“Dovoljno je prošetati glavnim gradom, ili bilo kojom crnogorskom opštinom i vidjeti kakva je situacija sa nepropisnim parkiranjem na mjestima rezervisanim za osobe s invaliditetom. Jedna od najvećih barijera je nepropisno parkiranje automobila na mjestima koja su predviđena za OSI, kao i pješačkim prelazima i trotoarima koje dodatno otežavaju svakodnevni život. Nepropisno parkiranje u gradu poseban problem predstavlja građanima koji koriste kolica za kretanje”, ocijenili su oni.
UMHCG: Vozači prolaze nekažnjeno
Parking mjesta na parkinzima namijenjena za osobe s invaliditetom uglavnom su zauzeta drugim automobilima, kazali su iz UMHCG, i ocijenili da situacija nije ništa bolja ni sa trotoarima.
“Ono što je primjetno jeste da je ovaj problem vidjiviji i veći u djelovima grada u kojima je i frekvencija saobraćaja veća, kao što je centar grada, Siti kvart i slično”, ocijenili su iz tog udruženja.
Kazali su da parking mjesta namijenjena za OSI niko i ne kontroliše.
“Nadležni reaguju po prijavama, a to je spora i, svakako, nedovoljna reakcija jer se na taj način problem ne rješava. Koordinacija sa inspekcijom koja piše kazne nije adekvatna, jer oni reaguju na način da lice zaduženo za taj dio posla izlazi na teren da konstatuje propisnost parkiranja i u skladu sa tim reaguje na način da ‘paukom’ uklone vozilo, ukoliko je to izvodljivo, a ako nije, vozač prođe nekažnjeno. Znak za pristupačnost je preduslov da bi se vozilo moglo parkirati na označeno parking mjesto, i taj znak je uvijek vidljiv, te bi se prilikom pisanja kazni, vrlo jednostavno moglo utvrditi da li je vozilo adekvatno parkirano ili nije”, kazali su iz UMHCG.
Ocijenili su da ni novčane kazne nisu efikasno rješenje, jer je bilo situacija kada su službena državna vozila bila parkirana na mjestima namijenjenim za OSI, kao i da je problem u svijesti i odgovornosti građana.
“Pored povećanja novčanih kazni, što bi moglo djelovati kao kratkoročna mjera odvraćanja, ključno je uvesti dodatne sankcije, poput privremenog oduzimanja vozačke dozvole u slučaju ponovljenih prekršaja. Takođe, potrebno je unaprijediti tehnološku podršku za praćenje ovih prekršaja. Postavljanje kamera na ključnim lokacijama i uvođenje mobilne aplikacije putem koje građani mogu brzo prijaviti nepropisno parkiranje, uz fotografiju i GPS lokaciju, značajno bi olakšalo rad inspekcijskih službi i ubrzalo reakciju na prijave”, rekli su iz tog udruženja.
Kazali su i da se ne kontroliše dovoljno izdavanje i korišćenje znaka pristupačnosti, čime se otvara prostor za zloupotrebe.
“Predlagali smo neka potencijalna rješenja, ali ništa od toga nije usvojeno. Na kraju, neophodna je i edukacija komunalnih inspektora i saobraćajne policije o važnosti dosljednog sprovođenja propisa, jer svako popuštanje šalje negativnu poruku da se prava osoba s invaliditetom mogu ignorisati”, ocijenili su iz UMHCG.
Neprilagođena infrastruktura, inertnost institucija, nedostatak volje...
Svi ovi problemi, kako su ocijenili iz tog udruženja, rezultat su nedostatka svijesti i odgovornosti, neprilagođena infrastuktura, ali inertnost institucija i nedostatak volje za unapređenje zakonodavstva.
“Nepropisno parkiranje i nepristupačna infrastruktura imaju dalekosežne posljedice na svakodnevni život osoba s invaliditetom, jer direktno ograničavaju njihovu slobodu kretanja i pristup ključnim uslugama poput zdravstva, obrazovanja i zapošljavanja. Takve prepreke ne samo da otežavaju samostalnost osoba s invaliditetom, već i ugrožavaju njihovo osnovno pravo na ravnopravno učešće u društvu, što predstavlja kršenje Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom, koju je i Crna Gora ratifikovala. Pored fizičkih prepreka, ovakvo ponašanje doprinosi osjećaju marginalizacije i isključenosti, jer osobe s invaliditetom često moraju računati na pomoć drugih kako bi obavile najosnovnije aktivnosti”, kazali su iz tog udruženja.
Iako su uputili niz inicijativa, i dalje su na početnoj tački, a rješenja koja su sprovedena su polovična, ocjena je tog udruženja. Kazali su i da se aktivno bave pitanjem monitoringa pristupačnosti parking mjesta.
“Prema podacima iz medijskih izvještaja, u nekim opštinama Crne Gore procenat obilježenih parking mjesta za osobe s invaliditetom iznosi oko pet odsto, dok je u drugim opštinama taj procenat niži, što ukazuje na neujednačenu primjenu ovog standarda. Ovi podaci naglašavaju potrebu za dosljednijom primjenom zakonskih odredbi i boljom kontrolom od strane nadležnih organa kako bi se osigurala adekvatna pristupačnost za OSI u svim opštinama”, poručili su iz UMHCG.
Bonus video:
