Trebalo je temeljnije raditi na reformi obrazovanja, jer će posljedice biti dugoročne i teško nadoknadive, kazala je funkcionerka DF Branka Bošnjak na konferenciji za novinare.
Bošnjak je upozorila da je reforma iz 2000. bila bolje isplanirana i pripremljena, ali da nije zaživjela zbog neadekvatne ili pogrešne primjene.
“To nas je dovelo do toga da proizvodimo diplomirano neznanje koje nas već skupo košta”, ocjenila je ona.
Prema njenim riječima, nerijetko se zakoni kreiraju po mjeri pojedinca ili interesnih grupa, što govori o “neozbiljnosti države”.
Bošnjak ističe da su su primjedbe na izmjene osam obrazovnih zakona stizale sa raznih adresa tokom javne rasprave, ali da se “sugestije skoro ni ne razmatraju, već su samo štrik za EU da su procedure ispoštovane”.
Navodi da nijesu poslušane jedinice Univerziteta Crne Gore u vezi sa modelom studija, jer je “režiserka (Radmila) Vojvodić reformu strukture studija izrežirala i prije izmjene zakona, ne slušajući apele sa fakulteta”.
Upozorava da bi Agencija za kontrolu fakulteta, predviđena izmjenama Zakona o visokom obrazovanju, mogla da bude samo “novo gomilanje administracije, novi trošak i nova stanica za zapošljavanje podobnih”.
“Dalje, rektor se i dalje bira po predlogu izlobiranog Senata, a potvrđuje ga partijski Upravni odbor”, naglašava Bošnjak.
Ocijenila je da je bilo neophodno vratiti prijemni ispit za upis na fakultete, jer se eksterna matura nije pokazala kao adekvatna zamjena.
“Izbor direktora nije zaštićen od partijskog uticaja. Samo što će sada ministar moći da se sakrije iza neke tročlane komisije, koju opet on predlaže, pa će u svakom slučaju biti onako kako njemu odgovara”, smatra Bošnjak.
Pohvalila je rješenje da se engleski jezik izučava još od vrtića, a ističe da nema valjane reforme bez zadovoljnih prosvjetnih radnika.
“Najlošiji đaci upisuju pedagoške programe, a oni kasnije budu zaduženi za obrazovanje novih generacija. Uz neodgovornost na svim obrazovnim nivoima, poslhjedice su nesagledive i već ih osjećamo”, zaključila je Bošnjak.
Bonus video:
