Ministarstvo ekonomije i Vlada, prema ranijim najavama, do kraja godine trebalo bi da predlože predlog novog zakona o sigurnosti snabdijevanja naftnim derivatima, zbog čega bi se uvela nova taksa u okviru cijena goriva.
Usvajanje tog zakona je jedna od obaveza u procesu evropskih integracija, a nakon toga bi bila formirana i agencije za strateške rezerve.
Izvjesno je uvođenje nove takse na gorivo, čijim prihodovanjem bi trebalo da se, u narednih nekoliko godina, a najkasnije do kraja 2022. godine formiraju strateške rezerve Crne Gore. Još se, međutim, ne zna da li će rezerve, kao gotovi proizvodi, biti obezbijeđene i čuvane u Crnoj Gori ili će naša država plaćati tzv. tiket (ili vaučer) drugoj državi EU za njihovo obezbjeđivanje i čuvanje.
Sve zemlje članice Energetske zajednice obavezne su, implementirati Direktivu Evropskog savjeta (br. 2009/119/EZ) o obavezi održavanja minimalnih rezervi sirove nafte i derivate, i minimalne rezerve formirati najkasnije do 1. januara 2023. godine.
Strateške rezerve se formiraju u cilju obezbjeđenja sigurnog snabdijevanja naftinim derivatima u slučaju poremećaja snabdijevanja i ispunjenja međunarodnih obaveza. Minimalna količina crnogorskih rezervi, prema Nacrtu zakona, odgovaraće količini koja je potrebna za 90 dana prosječnog neto uvoza ili 61 dan prosječne potrošnje naftnih derivate u prethodnoj kalendarskoj godini, u zavisnosti koja je količina veća.
Zakonom će biti određeno da agencija za strateške rezerve vrši formiranje i upravljanje strateškim rezervama. Ona je zamišljena kao neprofitna organizacija sa svojstvom pravnog lica koja će se finansirati iz “strogo namjenske naknade koja je sastavni dio maloprodajne cijene naftnih derivate”.
Naknada će se, prema nacrtu zakona koji je sredinom ove godine bio na javnoj raspravi, uplaćivati direktno na račun Agencije. Predlagač zakona smatra da ta naknada treba da bude fiksna kroz višegodišnje razdoblje čime bi se osigurao stabilan, ujednačen prihod i lakše planirali godišnji rashodi.
Ministarstvo ekonomije, prema javno prezentovanim dokumentima, ima namjeru da se čim prije počne prikupljati naknada kako bi se na taj način stvorila akumulacija sredstava, neophodna za formiranje nove institucije i strateških rezervi naftnih derivata.
Prema, do sada, dostupnim informacijama nejasno je da li će privatnici na tržištu derivata imati priliku da učestvuju u ovom projektu i od kada će precizno biti ozakonjena nova taksa za gorivo.
Nejasno je i da li će, u slučaju da Crna Gora bude kupovala tzv. tiket, odnosno plaćala nekome u inostranstvu da čuva njene strateške rezerve, biti oglašen međunarodni tender, ili su crnogorski zvaničnici već nekoga kontaktirali tim povodom. Velika je nepoznanica i obezbjeđivanje rezerve gasa, budući da je trend u svijetu da se sve više koristi taj proizvod.
Odgovore na ova i još nekoliko drugih iz Ministarstva ekonomije “Vijestima”, nijesu mogli poslati zbog, kako su naveli odsustva odgovorne službenice, ali su obećali da će ih poslati tokom ove sedmice.
Skladišta na pet lokacija, sada jedino u funkciji ona u Luci Bar
Crna Gora ima neiskorišćene skladišne kapacitete u Luci Bar, za koje ekskluzivitet ima bivša državna kompanija Jugopetrol (sada u većinskom vlasništvu Helenik Petroleuma), koja na domaćem tržištu godinama ima privilegiju da doprema naftu i derivate najjeftinijim morskim putem.
Neiskorišćeni državni i više od deceniju veoma zapušteni skladišni kapaciteti, koji su bili pod sudskim sporom, nalaze se u Lipcima (između Risna i Morinja).
Malo je poznato da su ta skladišta građena još u vrijeme Kraljevine Jugoslavije.
Gorivo za mlazne avione nekad se obezbjeđivalo iz skladišnih kapaciteta u mjestu Bonići kod Tivta.
U mjestu Rakite na Luštici postoje, takođe, određeni kapaciteti koji su nekad služili za snabdijevanje vojnih brodova. Prema nezvaničnim informacijama ta imovina se nudila navodno na prodaju kanadskom milijarderu Piteru Manku, ali on nije pokazivao interesovanje.
Skladišni kapaciteti za naftne derivate postoje i u Bijelom Polju, ali barska luka definitivno je u odnosu na sve pobrojane lokacije najkonkurentnija jer ima najveće skladišne kapacitete, a samim tim i jedina mogućnost da prihvata velike brodove sa teretom od 60.000 tona.
Bonus video:
