Bilo bi vrlo birokratski ako EU zatraži od Crne Gore da uvede svoju valutu da bi kasnije postala članica Evropske monetarne unije (EMU), ocijenio je bivši predsjednik njemače centralne banke, Bundesbank, Ernst Velteke.
On je za “Vijesti” kazao da je, međutim, nekad lakše imati jednak tretman od povlašćenog.
“Na kraju to će biti politička odluka, a možda i EU tada bude jača sa takozvanim finansijskim kriterijumima”, rekao je Welteke.
On je podsjetio da je Crna Gora u novembru 1999. godine uvela njemačku marku kao paralelnu valutu koja je u januaru 2001. godine postala jedino zakonsko sredstvo plaćanja. Nakon toga, Crna Gora je uvela euro u januaru 2002.
“To je bilo jednostrano usvajanje i nije ga podržala ni Bundesbank ni Evropska centralna banka (ECB). Razlog uvođenja eura bilo je nasljeđe hiperinflacije, visok stepen 'markizacije' i, u to vrijeme, politička nestabilnost. Dakle, za Crnu Goru u to vrijeme, to je bila jako dobra odluka”, ocijenio je Velteke.
Kako je dodao, očekuje se da će pregovori sa EU u oblasti monetarne unije biti otvoreni u prvoj polovini 2017.
“Ugovori su jasni. Države članice treba da dokažu sposobnost da učestvuju u upravljanju jedinstvenom valutom kroz posmatranje upravljanja svojom valutom. One moraju ispuniti mastrihtske kriterijume, ali u slučaju Crne Gore ne postoji mogućnost da se procijeni kriterijum kursa i kriterijum dugoročne kamatne stope zbog nedostatka dugoročnih državnih obveznica i drugih sličnih instrumenata u domaćoj valuti”, naveo je Velteke.
Prema njegovim riječima, neispunjavanje jednog od kriterijuma do sada se nije pojavljivalo kao problem u ranijim pristupnim pregovorima. Međutim, kako je dodao, EU je prihvatila za druge zemlje da postojanje rješenja valutnog odbora bude kompatibilno sa zahtjevima iz mastrihtskog ugovora.
“Komisija je čuvar Ugovora i ECB o valuti daje mišljenje. Zemlje članice moraju ratifikovati rezultate. Mišljenje Upravnog savjeta ECB-a je nedvosmisleno kada je u pitanju učešće. Očekujem da bi ECB mogla biti stroža od Evropske komisije i Brisela”, rekao je Velteke odgovarajući na pitanje da li će to što je Crna Gora već probila mastrihtske kriterijume kada je riječ o visini javnog duga i budžetskog deficita, uticati na odluku Brisela da zatraži od Crne Gore da uvede svoju valutu. Nezavisnost centralne banke je, kako je podsjetio, jedan od važnih kriterijuma za pristupanje Evropskoj monetarnoj uniji.
“Nadam se da će ovu nezavisnost smatrati važnom Vlada i Skupština Crne Gore”, kazao je Velteke koji je i član Upravnog odbora crnogorske Lovćen banke.
On je ocijenio da su uslovi poslovanja za banke u Crnoj Gori dobri, ali “ono što je dobro može uvijek biti bolje” i postoje mnoge preporuke za Vladu Crne Gore i parlament od Centralne banke, MMF-a i Svjetske banke.
“Takođe, ECB može biti od pomoći da se poveća stabilnost finansijskog sektora u Crnoj Gori. Potrebno je pronaći rješenje i plan za banke i za bavljenje slabijim bankama za očuvanje finansijske stabilnosti. Takođe, u svim bankama je potrebno poboljšati upravljanje nekvalitetnom aktivom i rizikom likvidnosti i smanjiti operativne i rizike finansiranja, kao i rizike kreditne koncentracije”, poručio je Velteke.
Odgovorajući na pitanje da li je 14 banaka previše za Crnu Goru, on je kazao da je to teško reći, ali gotovo sve banke koje posluju u Crnoj Gori rade i u Srbiji ili u drugim zemljama regiona.
"Dakle, bankarski sektor zavisi od eksternih kretanja. I važno je da banke imaju podršku dioničara, da su dobro finansirane, da im je poslovanje na najvišem nivou i da su ispunjeni relevantni kriterijumi”, kazao je Velteke.
Na pitanje kako objašnjava to što su kamate u Crnoj Gori visoke i pored velikog broja banaka, on je odgovorio da su kamatne stope rezultat različitih aspekata - refinansirajućih troškova za banke, njihovog profila rizika, konkurencije među njima, stabilnost finansijskog, socijalnog, političkog sistema i očekivanja budućeg ekonomskog razvoja (uglavnom zaposlenosti, stope inflacije i očekivanja, prihoda, spoljneg i unutrašnjeg duga, budžetskog deficita ili suficita, itd).
“Kamatna stopa može biti pod uticajem monetarne politike, ali je potrebna svoja valuta i nezavisnost centralne banke. Ona može biti pod nadzorom za održavanje sigurnog i stabilnog bankarskog sektora”, rekao je Velteke.
Lovćen banka premašila očekivanja
Velteke je podsjetio da je Lovćen banka počela od nule u avgustu 2014, a 2015. je bila prva puna poslovna godinu.
“Da biste pokrenuli banku i otvorili filijale kao što je Lovćen banke radila u 2015. je prilično skupo, pa se ne može očekivati dobit u 2015. Međutim, poslovni rezultati bili su u skladu sa projekcijama, pa čak i bolji. Banka radi na najsavremeniji način i nudi sve bankarske proizvode klijentima i vrlo sam zadovoljan što sam član Upravnog odbora”, rekao je Velteke.
Na pitanje da li se može očekivati smanjenje kamata, on je odgovorio da su na nivou portfelja planirali neko smanjenje prosječne kamatne stope za 2016. godinu.
Bonus video:
