Označavanje robe Brajevim pismom, koje propisuje Zakon o zaštiti potrošača, tehnički je neizvodljivo, poskupljuje poslovanje i predstavljaće značajnu biznis barijeru, ocijenjeno je u Privrednoj komori (PKCG).
Privrednici koji posluju u sektoru trgovine, proizvodnje robe široke potrošnje i prehrambene industrije, saopštili su na sjednici Odbora Udruženja trgovine PKCG da u EU i drugim zemljama, ne postoje direktive, odnosno propisi ni praksa koji predviđaju obavezu da podaci u obavještenju o robi moraju biti odštampani na odgovarajućem znakovnom jeziku koji koriste slabovide osobe, osim za ljekove i to isključivo za naziv lijeka Brajevim pismom.
Rukovodilac Sektora za opšte i pravne poslove PKCG, Aleksandar Mitrović kazao je da je takav propis teško primjenljiv u praksi iz tehničkih i poslovnih razloga.
On je, kako je saopšteno iz PKCG, naveo da direktive EU i propisi zemalja regije ne predviđaju tu obavezu, što može izazvati značajne probleme u poslovanju, jer se 90 odsto robe uvozi iz EU i regije.
“Ukoliko bi se i usvojio takav dokument, privreda očekuje određivanje prelaznog perioda nakon njegovog usvajanja, do početka primjene kako bi se uskladilo poslovanje. Obaveza informisanja potrošača o svojstvima i karakteristikama proizvoda već je definisana Zakonom o zaštiti potrošača, što čini nepotrebnim i izlišnim da se deklaracije rade i na Brajevom pismu”, ocijenio je Mitrović.
Prema njegovim riječima, potrebno je organizovati sastanak sa predstavnicima Saveza slijepih i slabovidih osoba da bi im se ukazalo na teškoće koje će se javiti u primjeni tog pravilnika.
Predstavnici Pivare Trebjesa, Aleksandra Čizmović i Natalija Milić kazale su da u cijelom međunarodnom sistemu kojem ta kompanija pripada ne postoji praksa takvog obilježavanja proizvoda.
“Ne vidimo način na koji bismo mogli da ispoštujemo ovaj zakon, kako zbog ogromne proizvodnje naših jedinica piva tako i uvoza iz pivara koje su u našem sistemu. Mi jednostavno nemamo mašinu koja bi izrađivala takve deklaracije, a sve i da postoje tehničke pretpostavke to bi iziskivalo upošljavanje još 120 ljudi”, navela je Milić.
Milovan Bulatović iz Neregelije kazao je da na pojedine proizvode, zbog njihove veličine, nije ni moguće staviti stikere sa deklaracijom na Brajevom pismu, koje, prema njegovim riječima, nije fleksibilno u smislu veličine fonta i slično.
Predsjednik Odbora poljoprivrede i prehrambene industrije, Milutin Đuranović, upozorio je da taj propis ne smije da bude biznis barijera, kao i da mljekarski sektor nema mogućnosti da tako obilježava proizvode.
“Bolje je rješenje da u okviru trgovina budu određeni zaposleni koji će pomagati osobama sa hendikepom tokom kupovine, ali i to da ne bude imperativ već diskreciono pravo privrednih subjekata, što bi za njih bila konkurentska prednost”, rekao je Đuranović.
Predsjednik Odbora trgovine, Stevan Karadaglić rekao je da je, bez obzira na humanu dimenziju propisa, riječ o presedanu kakvog nema u Evropi i svijetu.
“Tehnička ograničenja, visoka cijena označavanja, potreba za zapošljavanjem novih radnika, njihova edukacija, sve su to teškoće u primjeni ovog pravilnika. Suviše smo malo tržište da bi neko drugi radio to za nas. Zašto bismo onda mi bili prva zemlja koja bi uvela ovakvo označavanje proizvoda”, pitao je Karadaglić.
Direktor Direktorata za zaštitu potrošača i nacionalno brendiranje u Ministarstvu ekonomije Jovo Rabrenović, podsjetio je da je Zakon o zaštiti potrošača usvojen u januaru prošle godine, a njegova primjena počela je šest mjeseci kasnije.
“Ovim Zakonom bila je propisana obaveza deklarisanja svih proizvoda na pismu za slabovide osobe. Zbog nemogućnosti primjene ovakvih odredbi pristupilo se izmjeni Zakona o zaštiti potrošača. Izmjenama spornog člana predviđeno je da se podzakonskim aktom precizno definiše koji proizvodi moraju biti označeni odnosno deklarisani na jeziku za slabovide osobe i u kojim objektima se tako označeni proizvodi moraju izlagati”, objasnio je Rabrenović.
PKCG je dostavljena informacija o postupku izrade Pravilnika o listi proizvoda i objekata u/na kojima se ističu obavještenja na Brajevom pismu. Zatraženo je da Komora definiše listu proizvoda i objekata koji će biti označavani na jeziku za slabovide osobe.
“Bilo je predloga da u potpunosti izbrišemo član Zakona koji propisuje obavezu ovakvog obilježavanja proizvoda ali to nije u skladu sa pravima koja se odnose na slabovide osobe. Zato uz pomoć privrede želimo putem pravilnika da napravimo rješenje koje je održivo u praksi, odredimo koji će se proizvodi ovako obilježavati, u kojim pakovanjima i u prodajnim objektima koje površine će biti istaknuti”, rekao je Rabrenović.
Odbor je takođe razmotrio informaciju o poslovanju u sektoru trgovine u periodu od januara do septembra, koju je predstavila sekretar Nina Drakić.
Prema raspoloživim podacima, zaključno sa avgustom, promet u maloprodaji je iznosio 815,7 miliona eura što je rast od 3,8 odsto u odnosu na isti period prošle godine.
Sektor trgovine je zapošljavao 36,54 hiljade ljudi, što je rast od 1,5 odsto. Od januara do septembra ostvarena je ukupna robna razmjena u iznosu 1,6 milijardi eura, što je rast 1,8 odsto.
Ona je navela da je izvezeno robe za 218,8 miliona, što je 8,6 odsto manje, dok je vrijednost uvoza 1,38 milijardi eura, što je 3,7 odsto više. Trgovinski deficit je 1,16 milijardi eura, a pokrivenost uvoza izvozom iznosi 15,8 odsto.
“Pripremni radovi na autoputu vjerovatno su uticali na porast uvoza, dok pad izvoza zabrinjava”, rekla je Drakić.
Odbor je usvojio Program rada za narednu godinu. U fokusu aktivnosti Udruženja trgovine biće unaprijeđenje poslovnog ambijenta, uvođenje sistema kvaliteta, promocija, edukativne aktivnosti i poslovni forumi.
Bonus video:
