Pojedina rješenja Zakona o zaštiti potrošača - korisnika finansijskih usluga predstavljaju određeni korak unazad po pitanju usklađenosti domaćeg zakonodavstva sa relevantnim u EU i pružaju niži nivo zaštite potrošača, konstatovao je Savjet Centralne banke (CBCG).
Savjet je usvojio Informaciju o problemima u primjeni Zakona o zaštiti potrošača – korisnika finansijskih usluga i ocijenio da je poseban problem to što su njime na drugačiji način određena pitanja, koja su već uređena drugim zakonima usklađenim sa regulativom EU.
Konstatovano je da se iz okvira nadležnosti Centralne banke otvaraju sljedeća sporna pitanja, a jedno je na koji način pristupiti ispunjavanju obaveze iz Zakona da Centralna banka donese podzakonske akte u roku od tri mjeseca od njegovog stupanja na snagu, posebno u situaciji kada su određeni podzakonski akti koji uređuju ista pitanja već donijeti na osnovu Zakona o potrošačkim kreditima.
Iz CBCG je saopšteno da je drugo sporno pitanje na koji način obaviti legalnu kontrolu davalaca finansijskih usluga, odnosno koje zakonske odredbe tom prilikom primjenjivati, s obzirom na to da postoje dva zakona sa istom pravnom snagom, a sa određenim različitim rješenjima o istim pitanjima.
U cilju razrješenja navedene pravne situacije, Savjet je zaključio da je, prije pristupanja ispunjavanju obaveza Centralne banke iz Zakona o zaštiti potrošača – korisnika finansijskih usluga, o svim naprijed navedenim pitanjima neopodno informisati subjekte koji su učestvovali u pripremi i donošenju ovog zakona, radi zauzimanja zajedničkog stava o prevazilaženju navedenih problema.
Savjet je danas usvojio Makroekonomski izvještaj za drugi kvartal u kojem se, prema procjeni Centralne banke, realni rast crnogorske privrede kreće u očekivanom rasponu, sa centralnom projekcijom od oko 3,5 odsto.
"Većina statističkih pokazatelja, tokom prvih šest mjeseci ove godine, ima trend rasta i potvrđuje ovakva očekivanja", saopšteno je iz CBCG.
Povećana je, kako je objašnjeno, ukupna industrijska proizvodnja, obim aktivnosti u šumarstvu, većini vidova saobraćaja, povećan je promet u maloprodaji, veća je vrijednost izvršenih građevinskih radova, a zabilježen je i rast dolazaka i noćenja turista.
"Početak godine obilježilo je povećanje deficita tekućeg računa, ali i rast priliva stranih direktnih investicija. Bankarski sistem je stabilan, solventan i likvidan. Podaci iz fiskalnog sektora ukazuju na stabilna kretanja koja se ogledaju u povećanju prihoda i smanjenju izdataka u odnosu na plan", kazali su iz CBCG.
Ocijenjeno je da rast javnog duga zahtijeva dugoročni pristup i kontinuirani oprez u vođenju fiskalne politike, kako se ne bi ugrozila fiskalna stabilnost.
Savjet je usvojio i Izvještaj o kretanju cijena za drugi kvartal u kojem je navedeno da je inflacija u Crnoj Gori, mjereno potrošačkim cijenama, u drugom tromjesečju zabilježila rast od jedan odsto. Na godišnjem nivou potrošačke cijene su u junu povećane 1,9 odsto. Godišnja stopa inflacije u Crnoj Gori, mjerena harmonizovanim indeksom potrošačkih cijena, iznosila je dva odsto i bila je viša od ostvarene u eurozoni, gdje je bila 0,2 odsto.
Različita su očekivanja banaka i anketiranih preduzeća o kretanju i visini inflacije do kraja ove godine. Najveći broj anketiranih banaka očekuje inflaciju u rasponu od dva do tri odsto, dok najveći broj anketiranih preduzeća očekuje inflaciju u rasponu od jedan do 1,5 odsto.
Modelska projekcija ukazuje da će se na kraju godine inflacija kretati u rasponu od 1,3 do 2,9 odsto.
Prema ekspertskoj procjeni, očekivana inflacija je nepromijenjena u odnosu na prethodni kvartal, slična je modelskoj procjeni i kretaće se u rasponu od 1,25 do 3,25 odsto.
Savjet je i razmotrio informaciju o teškoćama u primjeni Zakona o konverziji kredita u švajcarskim francima u eure i analizirao i ocijenio uticaj potencijalnih rizika na stanje finansijske stabilnosti, zaključivši da je finansijski sistem stabilan, a nivo sistemskog rizika umjeren.
Savjet je usvojio Izvještaj o poslovanju banka i mikrofinansijskih institucija (MFI) sa Informacijom o realizaciji operativnih ciljeva banka u rješavanju nekvalitetnih kredita. Konstatovano je da poslovanje banaka u posmatranom periodu karakteriše rast aktive, kredita, depozita i kapitala. Indikatori likvidnosti i solventnosti su značajno iznad propisanog nivoa.
U odnosu na prethodni kvartal, došlo je do poboljšanja svih parametara kvaliteta aktive izuzev kod kredita koji kasne sa otplatom preko 90 dana. Finansijski rezultat na nivou sistema je pozitivan.
Savjet je analizirao efikasnost realizacije strategija banaka u oblasti rješavanja nekvalitetnih kredita i zaključio da su banke daleko uspješnije u primjeni opcije restrukturiranja u odnosu na opciju prinudnog rješavanja nekvalitetnih kredita.
Bonus video:
