Javno preduzeće Nacionalni parkovi Crne Gore, koje će u narednih 15 dana preuzeti u zakup imovinu Solane “Bajo Sekulić”, valorizovaće prirodne potencijale na način što će praviti nove turističke proizvode i promovisati to područje, saopštili su njegovi predstavnici.
Direktor Javnog preduzeća Nacionalni parkovi, Zoran Mrdak, rekao je da je danas sa stečajnim upravnikom Solane “Bajo Sekulić”, Ognjenom Jovovićem, potpisao jednogodišnji ugovor o zakupu pokretne i nepokretne imovine ulcinjskog preduzeća.
“Ono što je definisano tim ugovorom je da će Nacionalni parkovi da održavaju i unaprijeđuju ekološko stanje odnosno eko sistem područja Solane i da će da valorizuju prirodne potencijale, promovišu to područje i na tom području obavljaju edukaciju”, rekao je Mrdak na konferenciji za novinare.
On je dodao da će se u narednom periodu napraviti analiza i biznis plan koji će pokazati da li i na koji način Nacionalni parkovi mogu da obavljaju proizvodnju soli.
“Ugovorom je definisano da će se napraviti poseban aneks ukoliko se steknu neophodne pretpostavke za početak proizvodnje soli, odnosno to je period od aprila naredne godine pa na dalje”, rekao je Mrdak.
U Nacionalnim parkovima, kako je saopštio, od danas postoji nekoliko prioriteta.
Mrdak je rekao da je prvi prioritet da se u narednih oko deset dana obavi primopredaja pokretne i nepokretne imovine.
“Prioritet je i fizička i stručna zaštita, kao i valorizacija prirodnih potencijala. Područje Solane je osim proizvodnje soli pogodno i za razvoj turističkih ponuda, kao što je posmatranje ptica, pješačenje, vožnja bicikala na nasipima”, rekao je Mrdak.
U Nacionalnim parkovima očekuju da tokom zimskih mjeseci i proljeća područje Solane bude neizostavan dio turističke ponude Crne Gore kada su u pitanju te vrste turizma.
“Važno i da osposobimo infrastrukturu koja trenutno nije u funkciji, a koja je važna za upravljanje vodama. Da bi se to uspješno obavljalo potrebno da je da sva infrastruktura, odnosno pumpe koje se tamo nalaze, budu u funkciji”, kazao je Mrdak.
On je naveo da je trenutno osposobljena jedna pumpa, a da četiri još nijesu osposobljene za rad.
“Ono što je naš prioritet je da u narednih par mjeseci osposobimo dvije pumpe, koje će se koristiti za vrijeme zimskih mjeseci”, rekao je Mrdak.
Jovović je saopštio da u Solani deset godina traje stečajni postupak i da se traži način da se izađe iz stečajnog postupka.
„Jedini način za to je izmirenje povjerilaca. U svemu ovome je i dalje potpuno otvoreno pitanje svih poslova koji mogu da se obavljaju na Solani, kao i prodaja preduzeća, iz koje bi trebalo da se izmire povjerioci“, objasnio je Jovović.
On je rekao da se ugovor o zakupu potpisao apsolutno elastično, jer ima dovoljno prostora za djelatnosti koje će se obavljati i one koje mogu da se obavljaju na tom području.
„Ugovor je potpisan danas s tim što smo dogovorili da se obavi primopredaja u periodu do 15 dana, tako da od dana potpisivanja zapisnika o primopredaji počinje da važi ugovor, odnosno maksimalno u roku do 15 dana od danas“, rekao je Jovović.
On je kazao da se razmatrala i opcija produženja ugovora o zakupu nakon godinu.
„Postavili smo da se po automatizmu ne produžava ugovor, ali smo ostavili otvoreno za dalji period. Nijesmo definisali uslove, zavisno od toga šta će se u daljem periodu raditi“, saopštio je Jovović.
On je rekao da je trenutno na poslovima upumpavanja vode u Solani, posljednjih nekoliko mjeseci, zaposleno osam radnika koji rade na pumpama.
„Ne možemo naći ni stručnije ni bolje ni kvalitetnije nego što su bivši radnici Solane“, poručio je Jovović.
Državni sekretar Ministarstva održivog razvoja i turizma, Daliborka Pejović, saopštila je da je Vlada nakon prvih intervencija i obezbijeđivanja sredstava u iznosu od 80 hiljada eura za sanaciju pumpi u međuvremenu usvojila Informaciju u kojoj se predviđaju dodatna sredstva koja bi trebalo opredijeliti Nacionalnim parkovima da bi nastavili aktivnosti na potpunoj sanaciji stanja, vodeći prevashodno računa o biodiverzitetu.
„Vlada se uključila isključivo i samo da bi zaštitila biodiverzitet. Prostorni plan Opštine Ulcinj treba da bude usvojen negdje do oktobra koji će integrisati adekvatno rješenje za proglašenje tog prostora ili parkom ili spomenikom prirode“, kazala je Pejović.
Ona je navela da je Agencija za zaštitu životne sredine predložila rješenje da to bude spomenik prirode, koji podrazumijeva viši stepen zaštite.
„Dosta je bilo priče oko toga zašto Nacionalni parkovi ili dilema zašto smo se opredijelili za tu instituciju. Za mene dilema nema. Neko ko je 63 godine već upravljao dobrim dijelom crnogorske teritorije i neko ko danas upravlja sa blizu osam odsto crnogorske teritorije i ima sve svoje kadrovske, finansijske, tehničke i sve one segmente koji se tiču monitoringa biodiverziteta na teritoriji koju kontrolišu, za mene trenutno nema alternative“, rekla je Pejović.
Ona je podsjetila da to ipak nije zatvorena stvar.
„Ukoliko se bilo koji drugi subjekt od lokalnih institucija i nevladinih organizacija, a koji zakonom ispunjavaju sve uslove, pojavi kao kvalitetnije rješenje za buduće upravljanje ulcinjskom Solanom biće u prilici da, aplicirajući za jedan takav koncept, konkurišu za jedan takav posao“, objasnila je Pejović.
Ugovor o zakupu između Nacionalnih parkova i Solane je, kako je navela, samo na godinu ali će vjerovatno pretrpjeti određene anekse.
„Za nas je jasno da održiv prostor Solane ne može biti baziran niti samo na očuvanju biodiverziteta niti samo na eko turizmu, već tu mora biti privredne djelatnosti“, smatra Pejović.
Ona je kazala da se sa jednog koordinacionog, kako se do sada funkcionisalo, prešlo na jedan ozbiljan način funkcionisanja, gdje će se znati ko je odgovoran za prostor Solane, za stanje biodiverziteta i za zaštitu imovine.
„Uspjeli smo da pokrenemo pumpe u teškim uslovima i da sačuvamo biodiverzitet, a da ga dodatno ne degradiramo“, zaključila je Pejović.
Stečajna uprava je do sada dva puta raspisivala oglas za zakup fabrike, ali su pregovori sa sindikatom i bivšim direktorom, Ljubom Gazivodom, propali.
Krajem maja propala je i 12. licitacija za prodaju cjelokupne imovine Solane po cijeni od 169 miliona eura, jer nije bilo zainteresovanih kupaca.
U kompaniju je 2005. godine uveden programirani stečaj zbog duga od 13 hiljada eura, a šest godina kasnije i klasični, koji je rezultirao otpuštanjem svih radnika.
Bonus video:
