Štete za državu, ukoliko se ne riješe problemi u Jadranskom brodogradilištu Bijela, mjeriće se milijardama eura, ocijenio je nezavisni poslanik Obrad Gojković i dodao da je jasno da Vlada tu kompaniju vodi prema kanadskom biznismenu Piteru Manku.
On je danas, na sjednici skupštinske Komisije za praćenje i kontrolu postupka privatizacije, rekao da u rješavanje problema tog preduzeća mora da se uključi struka, koja se, kako je kazao, nalazi u Jadranskom brodogradilištu.
"Ako se ovaj problem ne riješi, ako struka ovo ne riješi, štete po državu mjeriće se milijardama eura. Jasno je da se firma vodi prema Manku. Vlada je obećala Manku da će mu predati Brodogradilište, očistiti ga od grita i smanjiti broj radnika”, kazao je Gojković.
On je podsjetio da su svi odbornički klubovi u Skupštini Opštine Herceg Novi na dva zasjedanja donijeli zaključke kojima se podržavaju nastojanja radnika i traži očuvanje Brodogradilišta.
"Javnost Herceg Novog je u nokdaunu. Zaprepašteni su onim što se dešava u toj Opštini, gdje redom propadaju preduzeća kao što su Južni Jadran, Mješovito, Novi Prvoborac, Vektra Boka, PKB", naveo je Gojković.
Prema njegovim riječima, kompanija ima perspektivu, a cilj Opštine je da se zbrinu radnici.
Stečaj u Brodogradilište uveden je 30. juna na zahtjev Poreske uprave. Do sada su propala četiri tendera za prodaju Brodogradilišta, a iz Vlade je nakon neuspjeha posljednjeg, najavljena prodaja kroz stečaj.
Jedan od najzainteresovanijih kupaca do sada bio je Mank, koji je najavljivao da bi u Bijeloj sa partnerima izgradio servis za remont i održavanje jahti kao dopunu svojoj marini Porto Montenegro u Tivtu.
Gojković je saopštio da u slučaju zatvaranja Brodogradilišta, u Crnoj Gori neće biti pomoraca.
"Neće biti referenci za pomorstvo i pomorce kojih u Crnoj Gori ima pet hiljada i koji u državu unesu 100 miliona dolara. Crnogorski pomorci neće imati nikakve relacije da dobiju posao ako zatvorite Brodogradilište i neće imati gdje da stiču kontakte i iskustvo”, poručio je Gojković i dodao da se kompanija politički uništava.
On je saopštio da se radnicima moraju isplatiti tri i po zarade, koliko im se duguje.
Gojković smatra da Vlada mora da se uključi, kao što se, kako je naveo, uključila kada je dala 1,6 miliona EUR Montenegro Airlines-u, koji posluje s gubitkom, da kupi avion.
Predsjednik Komisije i poslanik Demokratskog fronta (DF), Janko Vučinić, smatra je da je bilo bolje da se preduzeće privatizovalo kroz kupovinu akcija.
“Danas imamo nimalo lijepu sliku. Preko noći je uveden stečaj u preduzeće, oko 200 radnika je ostalo bez posla. Oni samo traže da sačuvaju svoja radna mjesta”, rekao je Vučinić.
On smatra da privatizacija kroz programirani stečaj ne postoji, već da to znači rasprodaja države, odnosno prodaja imovine kroz bescijenje.
“Od preduzeća koje je poslovalo s profitom za kratko vrijeme stvorio se gubitaš”, smatra Vučinić.
Izvršni direktor Jadranskog brodogradilišta, Petar Tušup, rekao je da je 2007. i 2008. godina bila rekordna po prihodima i obimu posla.
“Od 2009. godine nastupa globalna ekonomska kriza i negativno poslovanje. Pada vrijednost remonta i godišnji prihod preduzeća. Od tada postaje izvjesno da je privatizacija neophodna”, objasnio je Tušup.
On je rekao da je poslovodstvo kompanije od tada pod stalnim pritiskom povjerilaca koji se brinu za svoja potraživanja, kao i da su, nakon vijesti od uvođenja stečaja, ti pritisci postali sve veći.
Predstavnik radnika Mladen Krivokapić kazao je da je stečaj u preduzeće uveden preko noći, ali je dogovoreno da će radnici nastaviti da rade.
“Stečaj je uveden 30. juna. Međutim, već sjutra su nam već rekli da više nijesmo potrebni u Brodogradilištu. Mi smo prevareni i preko noći su nam ukinuta sva prava”, poručio je Krivokapić.
On je podsjetio da su zakazivani unosni poslovi i da u preduzeću može da se radi.
Radnici zahtijevaju da im se isplate zaostale zarade, uplati radni staž i isplate otpremnine.
“Svojom voljom, odnosno volonterski, održavamo dva plutajuća doka i kisikanu koja je tempirana bomba u Brodogradilištu, jer bi to izazvalo velike štete. Sami smo se organizovali da održavamo vrijednu imovinu”, dodao je Krivokapić.
Advokat radnika, Aleksandar Kovačević, saopštio je da je radnicima, osim što su im povrijeđena prava iz radnog odnosa, uskraćeno i vlasničko pravo.
“Njihove akcije su sada potpuno bezvrijedne. Podijelili smo se u dvije grupe. Jedna grupa su manjinski akcionari, a druga grupa je okupljena u sindikalnu organizaciju”, kazao je Kovačević.
Predstavnik Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), Ines Mrdović, kazala je da je uvođenje stečaja u Jadransko brodogradilište iznenađujuće samo za neupućene.
“Na prethodnim tenderima javljale su se kompanije povezane sa kanadskim biznismenom, Piterom Mankom, koji želi Brodogradilište za remont jahti, koji želi Brodogradilište za sitne pare, očišćeno od grita i sa malim brojem radnika”, rekla je Mrdović.
Ona je navela da je očito da je stečaj uvod u poklanjanje Brodogradilišta.
Mrdović tvrdi da poslovodstvo kompanije, u vremenima krize, nije vodilo racionalno i odgovorno poslovanje.
“Izostala su ulaganja u kompaniju. Ova kompanija može pozitivno da posluje i ima perspektivu i to ne samo da bude specijalizovana za remont jahti”, ocijenila je Mrdović.
Predsjendik Tenderske komisije, Branko Vujović, rekao je da su u Savjetu za privatizaciju ocijenili da, s obzirom na to da su već četiri tendera bila neuspješna, nema više svrhe ići u ponovne tendere, jer nema interesovanja za kupovinu akcija.
“Nijesu problemi u Brodogradilištu tako kratkog trajanja, već su nekoliko godina nagomilani. Dugovi iznose 16 miliona eura, a samo prema Vladi pet ili šest miliona”, precizirao je Vujović.
Ta djelatnost, kako je ocijenio, nema perspektivu na duži rok, jer se i poslovi brodoremonta teško ugovaraju.
“Imamo potrebu za razvojem nautičkog turizma i remonta jahti i megajahti”, rekao je Vujović.
On je kazao da Vlada nema samo obaveze prema radnicima, već i da sanira zemljište koje je na prostoru Brodogradilišta zagađeno.
Predstavnik Ministarstva saobraćaja i pomorstva, Vladan Radonjić, saopštio je da su u ovom mjesecu održana dva sastanka kojima su prisustvovali radnici i predstavnici resornih ministarstava.
Ministarstvo je, kako je naveo, na tim sastancima preuzelo obavezu da nađe način da se radnicima isplati jedna zarada i da je stečajni upravnik, Žarko Ostojić, saopštio da je obezbijedio sredstva.
Radonjić je rekao da Ministarstvo priprema Nacrt koncesionog akta, koji će u narednih nekoliko dana biti dostupan javnosti.
Poslanik Pozitivne Crne Gore, Goran Tuponja, ocijenio je da se u posljednje vrijeme svi pozivaju na svjetsku i na ukrajinsku krizu.
“Da nije možda slučajno greška u menadžmentu Brodogradilišta Bijela?”, pitao je Tuponja.
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS), Zoran Jelić, rekao je da se ne slaže sa tim da je stečaj u Brodogradilište namjerno uveden.
“Saglasan sam sa tim da obaveze prema radnicima treba ispoštovati, a kada je u pitanju investitor, kupiće ga onaj ko je zainteresovan da uloži novac i stvara biznis”, zaključio je Jelić.
Stečaj u Brodogradilište je uveden na zahtjev Poreske uprave zbog duga od skoro 6,5 miliona eura za poreze i doprinose.
Od tada traju pregovori radnika i stečajnog upravnika Žarka Ostojića o nastavku posla. Remonti su nakon uvođenja stečaja prekinuti.
Radnici svakodnoveno, od uvođenja stečaja, protestuju ispred kapije Brodogradilišta, a prošle sedmice su na 20 minuta blokirali Jadransku magistralu.
Radnici zahtjevaju petogodišnje povezivanje radnog staža, isplatu tri i po zarade, druge zaostale naknade, otpremnine po kolektivnom ugovoru i sredstva iz stambenog fonda. Dogovori sa Vladom su počeli, ali su prekinuti, jer radnici nijesu dobili pisane garancije.
Bonus video:
