Javna rasprava o Nacrtu strategije razvoja ženskog preduzetništva za period do 2020. godine biće otvorena do 11. juna, saopšteno je iz Ministarstva ekonomije.
Ministarstvo je pozvalo građane, stručne i naučne domaće i međunarodne institucije, državne organe, poslovne asocijacije, mala i srednja preduzeća (MSP), nevladine organizacije, medije i druge zainteresovane organizacije da daju svoje predloge, komentare i sugestije na tekst Nacrta strategije.
Cilj javne rasprave, koju je pokrenulo Ministarstvo, odnosno Direkcija za razvoj malih i srednjih preduzeća, je da omogući uključivanje stručne i šire javnosti u razmatranje Nacrta strategije, kako bi dali svoj doprinos donošenju što kvalitetnijeg strateškog dokumenta.
“Predlozi i sugestije na nacrt dokumenta mogu se dostaviti na e-mail ana.sebek@nasme.me ili direkcija@nasme.me ili pismeno na arhivu Ministarstva ekonomije - Direkcija za razvoj malih i srednjih preduzeća”, saopšteno je iz Ministarstva.
Nacrt strategije će, u cilju omogućavanja optimalnog uvida i davanja predloga, komentara i sugestija, biti dostupan tokom cijelog trajanja javne rasprave u Ministarstvu.
U procesu javne rasprave 4. juna će biti organizovan okrugli sto u Podgorici u Ministarstvu održivog razvoja i turizma.
Nacrt strategije, kako se navodi u obrazloženju, ima za cilj podsticanje bržeg i lakšeg ekonomskog osnaživanja žena, kroz stvaranje povoljnog poslovnog ambijenta i pružanje podrške razvoju njihovih preduzetničkih potencijala, što će ujedno doprinijeti razvoju postojećih i otvaranju novih preduzeća, kreiranju novih radnih mjesta i rastu zaposlenosti, a time i ukupnom razvoju sektora malih i srednjih preduzeća (MSP) i preduzetništva.
“Žene u Crnoj Gori, iako se smanjio procenat radno aktivne populacije oba pola, imaju jednu trećinu manje izgleda od muškaraca da se zaposle. Muška populacija je značajno više zastupljena u okviru radno aktivnog stanovništva”, navodi se, između ostalog, u Nacrtu strategije.
Takođe, kako se dodaje, postoje znatne razlike u nivou i tipu ekonomskog angažovanja žena, u zavisnosti od starosti, stepena obrazovanja i mjesta gdje žive. Na lošiji položaj žena ukazuje i podatak da žene koje su značajno više prisutne u kategoriji neaktivnog stanovništva, sve češće su prusutne u sivoj ekonomiji.
„Usklađeno i kontinuirano djelovanje na promjenama javnog stava o vrijednosnim odrednicama prema ulozi žena u političkom i ekonomskom životu zemlje i izgradnja institucionalnog okvira za uravnoteženje polova predstavlja temelj za formulisanje strateških ciljeva i realizaciju ključnih mjera podsticanja ženskog preduzetništva u Crnoj Gori“, navodi se u Nacrtu strategije.
Ključni rezultati koje je potrebno ostvariti na srednji rok do 2020. godine u implementaciji podrške razvoju ženskog preduzetništva u Crnoj Gori odnose se na povećanje preduzetničke aktivnosti žena na nivo prosjeka EU iz 2013. godine, motivisanje žena da postanu preduzetnice i započnu sopstveni posao, povećanje samopouzdanja žena koje uspješno vode posao, podsticanje povezivanja/umrežavanja žena preduzetnica i menadžerki na lokalnom, nacionalnom i međunarodnom nivou i jačanje uloge žena u upravljačkim strukturama.
„U cilju ostvarivanja tih rezultata, neophodno je strategiju strukturirati kroz operacionalizaciju strateških prioriteta koji se odnose na kreiranje povoljnog poslovog ambijenta za razvoj ženskog preduzetništva, bolji pristup finansijama, obezbjeđenje potrebnih znanja i vještina, promociju, umrežavanje i zagovaranje interesa žena preduzetnica“, rekli su iz Ministarstva.
Uz adekvatan regulatorni okvir, na nacionalnom i lokalnom nivou, neophodno je, kako smatraju, unaprijeđenje institucionalne infrastrukture koja će moći da u potpunosti obezbijedi pružanje svih neophodnih vidova nefinansijske podrške, mentorskih i savjetodavnih usluga i pružanja poslovnih informacija ženama preduzetnicama, od start-up do rastućih razvojnih faza njihovih preduzetničkih poduhvata.
Posebno je, kako se navodi, značajno u početnoj fazi omogućiti ženama lakši pristup poslovnom prostoru, obezbijediti podršku u pronalaženju potrebnih ljudskih resursa, olakšati saradnju sa istraživačkim institucijama u razvoju inovacija i primjeni savremenih tehnologija.
„Pouzdan, predvidiv i jasan pravni i administrativni okvir poslovanja, koji obezbjeđuje pravnu sigurnost i ne postavlja nepotrebne prepreke poslovanju, od izuzetnog je značaja za privredni razvoj zato što direktno utiče na konkurentnost MSP“, navodi se u Nacrtu strategije.
Smanjenje administrativnih barijera i pojednostavljenje procedura u primjeni propisa je, kako se dodaje, ključno pitanje koje upućuje na neophodnost daljeg unaprijeđenja regulatornog ambijenta, u skladu sa potrebama MSP, odnosno svakodnevnim poslovnim potrebama žena preduzetnica.
„Neophodno je da rad svih regulatornih tijela i institucija i dalje bude usmjeren ka otklanjanju administrativnih prepreka i smanjenju troškova koje pozitivni propisi stvaraju privredi pri čemu je posebno važno voditi računa o efektima primjene propisa na poslovanje malih preduzeća koja su u vlasništvu žena“, navodi se u Nacrtu.
Bonus video:
