Centralna banka (CBCG) preporučila je Vladi da spriječi kompanije da izvlače novac iz države i izbjegavaju plaćanje poreskih obaveza.
To znači da izvršna vlast treba da ukine sklopljene poreske ugovore sa državama i teritorijama gdje su poreske stope mnogo niže i preko kojih se najčešće obavljaju te transakcije na štetu državnog budžeta. Te države ili ofšor teritorije zbog izuzetno niskih poreskih stopa nazivaju se poreski rajevi.
Za rješenje tog problema CBCG predlaže i da Poreska uprava dobije veća ovlašćenja kako bi imala uvid u bankarske informacije o tim transakcijama i da se promijene pravila o izvještavanju o stranim investicijama.
U preporukama Vladi za vođenje ekonomske politike u narednoj godini, u koje “Vijesti” maju uvid, vrhovna monetarna institucija ističe da posljednjih nekoliko godina ukazuje na potrebu da se primijene upustva Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) u vezi sa tim pitanjem.
“Međunarodne kompanije često izbjegavaju zakonska poreska opterećenja koristeći se sistemom transfernih cijena u prekograničnim transakcijama. One sele profit, putem tog mehanizma u državu gdje su poreske stope niže kako bi plaćale manji porez na dobit preduzeća”, objasnili su u CBCG.
Preporuka Vladi je da u što kraćem roku pojača aktivnosti na smanjenju poreskog duga i poveća poresku disciplinu tako što će definisati kazne za one firme i pojedince koji ponovo prave prekršaje za koje su već jednom kažnjeni.
Kažnjavanje povratnika u prekršajima trebalo je da se sankcioniše i ove godine kroz posebni predlog zakona koje je pripremilo Ministarstvo finansija, ali se od toga predloga odustalo u julu. Obrazloženje izvršne vlasti bilo je da će to pitanje urediti kroz druge postojeće zakone, u prvom redu zakon o prekršajima.
Stav CBCG je da treba da se nastavi stroža primjena zakona o sprečavanju nelegalnog poslovanja. Procjenjuju da će to dovesti do povećanja budžetskih prihoda i smanjiti poreski dug koji sada iznosi 537 miliona eura.
“Potrebno je nastaviti efikasnu naplatu javnih prihoda, pojačati kontrole poreskih obveznika i primjenu svih zakonskih mjera prema onima koji ne izmiruju svoje obaveze”, istakla je CBCG.
Monetarna vlast preporučije dalje smanjenje javne potrošnje kroz detaljnu analizu svih budžetskih rashodnih pozicija, jačanje kontrole svih potrošačkih jedinica i finasijskog poslovanja državnih preduzeća.
CBCG smatra da treba usvojiti zakon o privatno-javnom partnerstvu, kojim se uvodi veći nadzor investiciono-razvojnih projekata i dodjela koncesija.
“Neophodna je da Vlada uradi detaljnu analizu svakog krupnog infrastrukturnog projekta i vodi računa da njihova realizacija ne ugrozi fiskalnu održivost”, stav je CBCG.
Troškovi zaposlenih u državnoj administraciji i dalje visoki
CBCG je ocijenila da su izdaci zaposlenih u državnoj administraciji i dalje visoka rashodna kategorija u budžetu zbog čega je neophodno izvršiti kontrolu i obezbijediti efikasnije sprovođenja kadrovskog plana kojim je definisano restriktivno zapošljavanaje.
Stav monetarne vlasti je da sistem javnih nabavki predstavlja prostor za ostvarenje ušteda, redukciju nepotrebnih trošenja i postavljanje prioriteta.
Zato je potrebno donijeti nova zakonska rješenja u toj oblasti u skladu sa regulativama EU kako bi se uveo centralizovani sistem javnih nabavki.
Potrebno je i da Vlada pronađe model za obezbjeđivanje većeg nivoa održivosti penzionog sistema.
Bonus video:
