Odbor udruženja banaka, drugih finansijskih organizacija i osiguranja Privredne komore (PKCG) uputiće inicijativu Centralnoj banci (CBCG) u vezi sa kreiranjem baze podataka tržišta nepokretnosti, od koje bi koristi imale banke, država i realni sektor.
Predstavnici Odbora su na sjednici ocijenili da je u Crnoj Gori potrebno kreirati bazu podataka tržišta nepokretnosti koja bi bila dostupna javnosti i da iza njene izrade treba da stoji državna institucija, zbog čega će uputiti inicijativu CBCG.
“Podaci iz ove baze bili bi, između ostalog, korišćeni za procjenu, u skladu sa standardima, vrijednosti nekretnina, kao najčešćeg oblika kolaterala koje banke uzimaju prilikom odobravanja kredita, a koristi od nje imala bi i država prilikom utvrđivanja poreza, kao i realni sektor”, navodi se u saopštenju PKCG.
Predstavnik Komercijalne banke Budva, Marko Miročević, saopštio je da je jedan od ključnih problema sa kojima se suočava bankarski sektor preveliki iznos nekvalitetnih kredita.
Navedenom problem, kako je naveo, značajan doprinos daje otežana naplata iz sekundarnih izvora otplate, odnosno uzetih kolaterala prilikom odobravanja kredita.
Tome je, kako je ocijenjeno, pored sistemskih razloga pravne prirode, u značajnoj mjeri doprinio izostanak regulisanog okvira za djelovanje ovlašćenih procjenjivača, kao i slobodna, neprecizna primjena međunarodnih, odnosno evropskih standarda procjenjivanja.
“Nedostatak javno dostupne baze podataka predstavlja značajan sistemski rizik koji proizvodi manjkavosti primjene komparativne metode prilikom procjenjivanja nepokretnosti”, rekao je Miročević.
On je dodao da je analizom procjena ovlašćenih procjenitelja utvrđeno da skoro svi procjenitelji teško dolaze do podataka o realizovanim transakcijama i uglavnom koriste podatke o ponudi nepokretnosti koji su neprihvatljivi za potrebe utvrđivanja utrživosti.
Miročević smatra da je neophodna segmentacija kolateralnih faktora prema nekoliko kriterijuma i to vrsti, gradu u kome se nepokretnost nalazi, tome da li je na periferiji ili u centru, a mogu se uzeti u obzir i drugi kriterijumi segmentacije.
Članovi Odbora su pokazali interes za postojanje takve baze, ocjenjujući da tehnička infrastruktura za njeno uspostavljanje već postoji u Crnoj Gori.
Iz PKCG su saopštili da je Odbor raspravljao i o rizicima i nedoumicama kada je riječ o sprovođenju rješenja o izvršenjima.
Ocijenjeno je da banke već duži period trpe značajne troškove i da su u ozbiljnim poslovnim izazovima kako odgovoriti narastajućem poslu vezanom za sprovođenje tih rješenja.
Zvonko Peković iz Komercijalne banke Budva rekao je da broj tih rješenja konstantno raste, a dešava se da sva fizički ne stignu u sve banke.
“Ne postoje tehničke mogućnosti kod banaka za adekvatno praćenje naplate po rešenjima, niti način za obračun zateznih kamata. Dok traje blokada dužnikovog računa u skladu sa rješenjem, za banku to može da znači i nemogućnost naplate po kreditnim ili drugim potraživanjima, ulazak u docnju, iako klijent realno ima sredstva na računu, ali njima ne može raspolagati”, kazao je Peković.
Odbor će inicirati sastanak u PKCG sa Komorom javnih izvršitelja, Ministarstvom pravde i CBCG kako bi se taj problem razmotrio i riješio.
“To trenutno nije veliki problem, ali ima potencijal da to postane”, rekao je predsjednik Odbora Goran Knežević.
Članovi Odbora razmatrali su i Informaciju o makroekonomskim kretanjima u Crnoj Gori koju je u avgustu pripremila CBCG, kao i Informaciju o stanju na tržištu osiguranja u drugom kvartalu ove godine, koja pokazuje da je bruto premija na kraju tog perioda iznosila 35,67 miliona EUR, što je jedan odsto manje u odnosu na isti period prošle.
Zabilježen je rast premije životnog osiguranja 19,79 odsto u odnosu na uporedni period prošle godine.
Bonus video:
