Centralna banka (CBCG) i Udruženje banaka nemaju procjenu za koji se iznos mogu smanjiti izuzetno visoki nekvalitetni krediti (NPL) u crnogorskim bankama uz pomoć rešenja iz Predloga zakona o sporazumnom finansijskom restrukturiranju dugova prema finansijskim institucijama koji je ušao u skupštinsku proceduru.
NPL čine oni krediti koje banke ne mogu da naplate i sa kojima se kasni u otplati duže od tri mjeseca.
Prema podacima CBCG na kraju jula nekvalitetni krediti su bili u porastu i iznosili su 447 miliona eura ili 18,34 odsto ukupno odobrenih kredita i potraživanja. Na primjer u martu ove godine su iznosili 393, a u maju 417 miliona eura.
Ipak su nešto niži u odnosu na kraj prošle godine kada su bili 449 miliona (18,38 odsto u ukupnim kreditima). Stopa od 18 odsto loših kredita smatra se vrlo visokom i razlog je što banke posljednih godina rigoroznije daju kredite što opet stvara nove probleme privredi i onemogućuju njen rast.
Na primjer u posljednjoj godini takozvanog ekonomskog buma - 2007. krediti kod kojih je postojalo kašnjenje u plaćanju bili su svega 3,2 odsto odobrenih. Kada je kriza ozvaničena u septembru 2008. vrijedili su 127 miliona ili 4,4 odsto odobrenih, a za samo tri mjeseca u decembru iste godine porasli su na 201 miliona ili 7,2 odsto.
U izvještaju misije Međunarodnog monetarnog fonda za Crnu Goru iz decembra 2012, navedeno je: “Nekvalitetni krediti rastu čak i brže nego ukupni portfolio”.
Godinu kasnije na kraju 2009. iznosili su 324 miliona ili 13,5 odsto. Najveće učešće loših kredita u odobrenim bilo je na kraju juna 2011. godine - čak 25,3 odsto. Direktor sektora za kontrolu banaka u CBCG Darko Bulatović „Vijestima” je kazao da je rast loših kredita i njihov visok nivo u odnosu na ukupne kredite ključni problem u crnogorskom bankarskom sektoru.
"Zahvaljujući visokom nivou kapitalizacije, banke su u mogućnosti da neutrališu negativne efekte tog problema, bez značajnijeg odraza na sigurnost i stabilnost banaka. Ipak, visok nivo NPL-a je glavni izazov koji se nameće u cilju očuvanja stabilnosti i sigurnosti bankarskog sistema“, kazao je Bulatović.
Prema Zakonu o dobrovoljnom finasijskom restrukturiranju, koji je upućen Skupštini, firmama koje postignu dogovor sa bankama o restrukturiranju loših kredita država će omogućiti da plate dospjeli poreski dug na rate.
Banke će u tim slučajevima biti oslobođene plaćanja poreza na dodatu vrijednost (PDV), odnosno neće plaćati taj porez prilikom prodaje dužnikovih potraživanja. Uz to, platiće i manje poreza na dobit jer im se kao dobit neće računati umanjenje duga koje nastane prilikom restrukturiranja već će se taj iznos tretirati kao rashod.
Poreska uprava firmama će omogući plaćanje dospjelog poreskog duga u šest mjesečnih rata za iznos do 100 hiljada eura, a iznad tog iznosa u 12 mjesečnih rata, a obustaviće i postupak prinudne naplate tog duga u slučaju da je on prethodno počet.
Poreske olakšice koje imaju banke imaće i mikrofinasijske institucije i lizing kompanije koje imaju slične probleme sa naplatom potraživanja. Na pitanje koliko će se smanjiti iznos NPL zahvaljujući tim zakonskim rešenjima u vrhovnoj monentarnoj instituciji nijesu mogli da saopšte konkretni podatak.
"CBCG nema procjenu eventualnog smanjenja NPL shodno pomenutom zakonu koji, po usvajanju, pruža osnov da se na dobrovoljnoj osnovi involviraju svi zainteresovani za proces dobrovoljnog restrukturiranja“, kazao je Bulatović.
Podaci CBCG pokazuju da su trgovine na veliko i malo, prerađivačka industrija i građevinske kompanije tri sektora koja imaju najveće učešće u lošim kreditima koje banke ne mogu da naplate. Trgovine na veliko i malo učestvuju sa 33,4 odsto, prerađivačka industrija 20,85 odsto, a građevinarstvo 14,4 odsto.
Bankari se nadaju u novi zakon
Generalni sekretar Udruženja banaka (UBCG) Mirko Radonjić "Vijestima" je ocijenio da je preduslov da trend loših kredita dobije silaznu putanju usvajanje Zakon o dobrovoljnom finansijskom restruktuiranju i njegova puna primjena.
"Predloženi zakon podržava realno restruktuiranje ekonomski održivih privrednih subjekata i od svih učesnika zahtijeva punu angažovanost i koordiniranu aktivnost u iskorišćavanju svih mogućnosti koje zakon nudi“, rekao je Radonjić.
Kako je dodao, rešavanje visokog nivoa loših kredita bilo bi od velikog značaja za obnavljanje rasta kreditne aktivnosti i pružanja podrške za preduzetništvo.
"Bankarski sistem je i dalje suočen sa visokim nivoom loših kredita, ali to nije specifičnost i problem samo Crne Gore. Sa tim se bore i zemlje regiona. Taj visok nivo rezultat je kombinovanog i međupovezanog djelovanja više faktora. Među njima su rizici koji proizilaze iz rastuće nelikvidnosti realnog sektora iskazanog preko broja blokiranih računa firmi i ukupnog iznosa duga po osnovu koga je izvršeno blokiranje računa, rizici u fiskalnoj sferi, deficit platnog bilansa, nekvalitetna zaštita prava povjerilaca, finansijska nedisciplina...", naveo je Radonjić.
Galerija
Bonus video:
