Izvršni direktor Vektra Boke Milić Popović nije mogao precizirati kada bi mogli pokrenuti investicioni ciklus koji je Vektra najavila prije skoro sedam godina kada je od države i njenih fondova kupila većinski paket akcija u tadašnjem HTP Boka.
“Skoro da nema kvadrata naše imovine koji nije opterećen restitucijom i imovinskim sporom”, tvrdi Popović navodeći da je od 147 hiljada kvadrata zemljišta i objekata u vlasništvu kompanije, pod “sudskim zabilješkama” 125 hiljada kvadrata.
Imovinski sporovi prelaze vrijednost od 15,5 miliona eura što je 80 odsto od 21 milion koliko je vlasnik Vektre Montenegro Dragan Brković 2007. godine platio za 59 akcija HTP Boka.
Popović tvrdi da su ti sporovi osnovni razlog zašto do sada nije realizovan ni dio od tada pompezno najavljenih 360 miliona eura investicija.
Raskid mogu tražiti i Vektra i država
Raskid ugovora formalno može da traži i država, jer nijesu ispunjene investicione obaveze, ali i Vektra jer je država nije upoznala sa imovinskim sporovima. U slučaju raskida Vlada bi morala vratiti 70 odsto iznosa koje je kupac uplatio što je u ovom slučaju 15,5 miliona eura.
“Tražimo kompromis prije svega, ali i ta opcija je moguća”, kazao je Popović. On je i lokalnu vlast u Herceg Novom optužio da je neblagovremenom izradom planske dokumentacije kočila početak investicije.
Krajem decembra 2007. godine kada je Brković preuzeo HTP Boka, predsjednik odbora direktora Mihailo Banjević je kazao da će ulaganja u četiri hotela biti šestostruko veća od 60 miliona koliko su ugovorene obaveze i da će do 2010. izgraditi ukupno 200 hiljada kvadrata hotelskih objekata. Prema ugovoru Vekra ne smije prodati hotele Plaža, Tаmaris, Igаlo, Bokа i objekat Žanjice.
Izgradnja trebala početi još 2008.
Tada je rečeno da će gradnja hotela Boka u centru grada, na mjestu istoimenog koji je srušen nakon zemljotresa, početi 1. novembra 2008. godine, kao i rušenje, pa izgradnja hotela Tamaris, Igalo i Plaža.
Krajem decembra 2007. godine kada je Brković preuzeo HTP Boka, predsjednik odbora direktora Mihailo Banjević je kazao da će ulaganja u četiri hotela biti šestostruko veća od 60 miliona koliko su ugovorene obaveze i da će do 2010. izgraditi ukupno 200 hiljada kvadrata hotelskih objekata
Vektra Boka je prije četiri godine na mjestu polusrušenog hotela Igalo najavila gradnju kompleksa sa 200 soba u kategoriji pet zvjezdica. Prema, na međunarodnom konkursu nagrađenom idejnom projektu, novi hotel koštao bi oko 60 miliona eura i bio bi u rangu hotela Splendid u Budvi. Nakon što je u junu 2012. godine srušen i hotel Tamaris bila je najvljena “skora gradnja” novog objekta na tom mjestu. Umjesto toga “nikao” je parking koji radi i ovog ljeta.
Prema investicionom planu nije bilo predviđeno rušenje nijednog objekta nego „ulaganje u temeljnu rekonstrukciju i opremanje tri hotela“. U međuvremenu je Brković promijenio mišljenje i zahtjevao od lokalne vlasti u Herceg Novom izmjenu detaljnih urbanističkih planova koji bi umjesto rekonstrukcije predviđali izgradnju novih hotela. Iako je Opština izdala plansku dokumentaciju, da, kako je rekao tadašnji predsjednik Opštine Dejan Mandić „ne bi bila označena kao krivac za zastoj planiranih investicija“, gradnje nije bilo.
Od brojnih objekata sada radi samo nekada luksuzni hotel Plaža, sada u rangu dvije zvjezdice. Rade i ugostiteljski objekat u Žanjicama na Luštici, restoran Levanger, kafeterija Belavista i Autobuska stanica, koja je vlasništvo Vektra Boke.
Motel Dubrava u park šumi Savina je u ruševnom stanju. Terasa je izdata i radi kao kafana. Od motela Borići u zaleđu Boke, nekada popularnog i visoko kategorisanog objekta, ostala je ruinirana zgrada.
Kao kompenzaciju duga za vodu od 430 hiljada eura, Vektra Boka je hercegnovskom Vodovodu ustupila kafeteriju i konobu Amerika u Starom gradu.
Gvozdenović: Vlada traži rješenje
Prije desetak dana ministar turizma i održivog razvoja Branimir Gvozdenović je u Kamenarima kazao da su “u Vladi svjesni da od Ulcinja do Igala ima značajan broj objekata koji nakon privatizacije nijesu u funkciji “. On je, komentarišući situaciju u Herceg Novom, gdje godinama ne počinje gradnja nijednog hotela Vektra Boke, kazao da Vlada intenzivno traži rješenja za takve objekte.
“Prije nekoliko mjeseci bio sam ohrabren nekim najavama, ali se one nijesu ostvarile”, kazao je ministar ne precizirajući ništa više.
U Vektra Boki sada je zaposleno 110 radnika, a tokom ljeta angažovan je i jedan broj sezonaca
Sindikat: Neizvjesna budućnost, iako su plate sada redovne
U Vektra Boki sada je zaposleno 110 radnika, a tokom ljeta angažovan je i jedan broj sezonaca. Predsjednik sindikata Vojin Miljanić ističe da je “sve neizvjesno”. Radnici redovno primaju zaradu, ali im se duguje 13 naknada za prevoz. Miljanić navodi da su se zaposleni nadali povoljnom ishodu pregovora sa azerbejdžanskim investitorima koji bi u Kumboru trebalo da počnu gradnju luksuznog turističkog kompleksa Portonovi. Razgovaralo se o zakupu hotela Plaža na pet godina za smještaj radnika angažovanih na gradilištu u Kumboru, kao i hotela Igalo. Nakon renoviranja taj objekat je trebalo da bude sjedište edukacionog centra za potrebe azerbejdžanskih investitora.
Tadašnji predstavnik Vektre Mihailo Banjević je prije sedam godina obećao da će kada budu izgrađeni planirani hoteli biti zaposleno još 1.200 radnika i da niko neće biti otpušten.
Stari vlasnici traže imovinu, brojni sudski sporovi
U toku je sudski postupak koji pravni nasljednici porodice Acović vode protiv kompanije Vektra Boka i Opštine Herceg Novi za isplatu 3 miliona eura naknade za zemljište na kome je izgrađen hotel Igalo. Prvostepena odluka Osnovnog suda u Herceg Novom bila je u korist nasljednika Acovića, ali se Vektra Boka na nju žalila. Viši sud je predmet ponovo vratio Osnovnom sudu gdje je postupak u toku.
Od brojnih objekata sada radi samo nekada luksuzni hotel Plaža, sada u rangu dvije zvjezdice. Rade i ugostiteljski objekat u Žanjicama na Luštici, restoran Levanger, kafeterija Belavista i Autobuska stanica, koja je vlasništvo Vektra Boke
Na pitanje “Vijesti” da li je Vektra Boka odnosno njen vlasnik Dragan Brković znao za opterećenja imovine starim sporovima kada je kupovao većinski paket tog hotelsko-ugostiteljskog preduzeća, Popović je odgovorio da su samo djelimično bili upoznati. On ističe da su postupci restitucije aktuelni u posljednjih pet godina i da se svi investitori na crnogorskom primorju suočavaju sa tim problemom.
“Čim se najavi privatizacija nekog objekta pokreću se sudski postupci za povraćaj imovine i što je najgore ne zna se kada će se pojaviti novi zahtjevi, jer ne postoje zakonski limiti do kada će to biti moguće”, tvrdi Popović. On objašnjava da zakon o restituciji predviđa da kupci tako opterećene imovine moraju obeštetiti stare vlasnike.
Bonus video:
