Ukoliko se u sistemu prerade crvenog mulja iz Kombinata aluminijuma, koji predlaže ukrajinski biznismen Roman Denkovič, pokaže da se dobija apsolutno bezopasan materijal, je li Bog dao da se to iskoristi i zaustavi dalje zagađivanje, ocijenila je juče za „Vijesti“ predsjednica borda Centra za ekotoksikološka ispitivanja (CETI) Ana Mišurović.
Vlasnik tivatske kompanije Politropus Alternativa Roman Denkovič, kupovinom dva bazena crnenog mulja KAP-a, planira da riješi višedecenijski problem sa otpadom iz Fabrike glinice i proizvede novi građevinski materijal u roku od četiri godine.
Denkovič očekuje da će ubrzo potpisati kupoprodajni ugovor sa stečajnom upravom KAP-a i krenuti u realizaciju biznis plana, koji podrazumijeva izgradnju fabrike za reciklažu otpada, a potom i proizvodnju tri vrste kvalitetnog građevinskog materijala. On je najavio da bi se od tog materijala pravio nešto slično opekama, koje bi izdržavale veći pritisak i bile dobar izolacioni materijal koji ne upija vodu.
“To što on predlaže nije ništa novo i radi se svugdje u svijetu. Sam crveni mulj u skladu sa EU direktivama predstavlja bezopasni otpad iako ima povećanu PH vrijednost. Po EU direktivama dozvoljeni PH je 13, iako smo mi smatrali da je PH do i iznad vrijednosti 12 opasna po zdravlje ljudi, budući da se radilo o jako alkalnoj sredini”, objasnila je Mišurović.
Ona je napomenula da je prije 3-4 godine u Crnoj Gori pokrenuto pitanje šta sa opasnim otpadom i došlo se na ideju da, uz pomoć vezivnog sredstva donijetog iz Amerike, CETI i Građevinski fakultet naprave smjese i materijale od pepela iz TE Pljevlja, crvenog mulja KAP-a i grita iz Tivta (otpad koji ostaje nakon pjeskarenja brodova). Recepturu smjesa u različitim kombinacijama radio je Građevinski fakultet, kako bi se ispitale njihove mehaničke osobine.
“CETI je ispitao osnovni materijal i utvrđeno je da pepeo iz TE, crveni mulj iz KAP-a i grit it Tivta, mogu da se prerade u apsolutno bezopasan materijal. O tome je obaviještena naša Agencija za životnu sredinu. Međutim, oni su rekli da mi po našim propisima nemamo registrovanu instituciju za preradu opasnog otpada. O mogućnostima prerade i izvještaju je tada obaviješten i ministar održivog razvoja Branimir Gvozdenović”, dodala je Mišurović.
Na pitanje “Vijesti” da li je tokom prethodnih kontrola CETI utvrdio kancerogene materije u KAP-ovim bazenima crvenog mulja, Mišurović je odgovorila da je bila “potvrđena povećana vrijednost nekih policikličnih aromata, teških metala (arsen i kadmijum), žive, ali ne u cijelom regionu, nego u uskom dijelu, oko KAP-a”.
“Ne vjerujem da je neko u Evropi radio tako opsežna istraživanja, kao što su u Crnoj Gori rađena oko KAP-a. To je bilo 1989. i 1990. godine. Sreća u nesreći je velika količina padavina i ogroman protok vode kroz podzemlje Zetske ravnice jer se podzemne vode tokom zimskog perioda podignu za oko osam metara. Dakle, punih 20 godina se to podzemlje ispiralo. Ovaj otpad se sve manje puni, a zatvorena je Fabrika glinice koja je doprinosila većem zagađenju. Sve je to doprinijelo značajnom smanjenju zagađenja, tako da godinama nije zabilježeno dastično veće povećanje toksičnih materija. Ukoliko se spriječi dalje zagađivanje i curenje bazena, i oni se zatvore, tog zagađivanja neće biti”, zaključila je Mišurović.
Građevinari čekaju da vide cijenu i kvalitet
Poznati podgorički građevinari žele da prihvate inovacije na tržištu građevinskih materijala, ali prvo žele da vide cijenu tog materijala i njegov kvalitet.
Direktor firme Normal Company Mile Gujić kaže da njihova kompanija prati trendove u građevinarstvu i primjenu novih tehnologija, kako bi bili konkurentni na tržištu
“Je li bog dao da kupujemo nešto povoljnije i kvalitetnije sa domaćeg tržišta, ako to zaista bude tako”, dodao je Radović.
Direktor firme Normal Company Mile Gujić kaže da njihova kompanija prati trendove u građevinarstvu i primjenu novih tehnologija, kako bi bili konkurentni na tržištu.
Demi fasada je, u stvari, dodatak klasičnoj betonskoj fasadi koju prati stiropor koji se nanosi, sa mrežice, uz lijepak, pa preko njega fasada, a sve u cilju bolje termo izolacije
On napominje da, na primjer, prije 15-tak godina ljudi u Crnoj Gori nijesu znali što je demi fasada, iako se ona uveliko radila u Njemačkoj i drugim zemljama zapadne Evrope.
Demi fasada je, u stvari, dodatak klasičnoj betonskoj fasadi koju prati stiropor koji se nanosi, sa mrežice, uz lijepak, pa preko njega fasada, a sve u cilju bolje termo izolacije. I demi fasada se na Zapadu, prema riječima Gujića, sad nudi sa staklenom vunom i nekim novim dodacima, ali takva praksa u Crnoj Gori tek treba da zaživi.
Galerija
Bonus video:
