Prosječne neto zarade zaposlenih u šest regulatornIh agencija iznosile su na kraju prošle godine od 639,5 eura do 1.201 euro, dok su prosječne neto zarade u menadžmentu bile u rasponu od 1.000 pa do 1.957 eura. Prosjek varira zavisno od broja zaposlenih u agencijama.
Te podatke regulatori su dostavili Skupštini čiji matični Odbor za ekonomiju, budžet i finansije danas treba da razmotri šta su regulatori uradili povodom mjera štednje, što je bio preduslov za korekciju njihovih finansijskih planova za ovu godinu.
Vlada je tražila od regulatornih agencija da zarade zaposlenih i menadžmenta umanje i svedu na nivo zarada u državnoj upravi, ali i da sve diskrecione rashode (putovanja, električnu energiju, stručno usavršavanje, kancelarijski materijal...) svedu na nivo u državnoj upravi.
Iz materijala regulatora (agencije za ljekove, elektronske medije, osiguranje, elektronske komunikacije i poštansku djelatnost, Komisija za hartije od vrijednosti i Regulatorna agencija za energetiku) koji su dostavljeni Skupštini može se zaključiti da nijesu do kraja završili ono što im je traženo.
Neki su korigovali zarade zaposlenima i menadžmentu (ne u nivou koji je Vlada tražila), pojedini samo menadžmentu uz obrazloženje da ne mogu dirati zarade zaposlenih, pa da poslanici o tome odluče, neki su naveli šta su uradili i povodom rashoda, pojedini kažu da ne mogu umanjiti te stavke jer bi se urušilo poslovanje...
Regulatori su jednoglasni da im se tim naredbama urušava nezavisnost, a zabrinuti su i šta će biti sa depozitima koje imaju na računima u komercijalnim bankama budući da je “već završena procedura“ kojom će višak prihoda nad rashodima morati da daju državi do kraja 2014. godine.
RAE će smanjiti plate 7 %, ostale troškove ne bi
Podaci pokazuju da Regulatorna agencija za energetiku sa 28 zaposlenih ima najveća primanja. Prosječna zarada u upravljačkoj strukturi u decembru porošle godine je bila u neto iznosu 1.957 eura ( 2.921 euro bruto), dok je prosječna zarada zaposlenih u neto iznosu bila 1.201 euro (bruto 1.792 eura). Odbor RAE određuje cijene električne energije.
“Povodom preporuka datih u zaključcima Skupštine, a uvažavajući potrebu racionalizacije potrošnje i aktuelni socio-ekonomski momenat, Agencija je kao mjeru interne racionalizacije troškova započela aktivnosti na smanjenju postojećih zarada za sedam odsto. Što se tiče ostalih, oni su u nivou koji obezbjeđuje osnovno funkcionisanje i dalje eventualno smanjivanje onemogućilo bi funkcionisanje Agencije”, objasnili su u RAE, dodajući da su od početka rada “maksimalno racionalno raspolagali novcem za pokriće svih troškova”.
Objasnili su da su planom na kraju prošle godine predvidjeli rezervu od 70 hiljada eura da bi na kraju godine ostalo 54,9 hiljada. Od tog novca su u ovoj godini jednim djelom isplatili obaveze iz prethodne godine, a dio će koristiti za tekuće poslovanje do ostvarivanja prihoda od naknada za licence u 2013. godini.
Prosjek u EKIP-u 1.189 eura
U Agenciji za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP) na kraju prošle godine imali su 69 zaposlenih (78 sistematizovanih mjesta). Iznos prosječne neto zarade zaposlenih na kraju decembra prošle godine bio je 1.109 eura (1.655 bruto), dok je iznos prosječne neto zarade u organima upravljanja bio 1.189 eura (1.582,4 bruto), a iznos prosječne neto zarade za člana Savjeta koji funkciju obavljaju honorarno je 700 eura.
Agencija je navela da će smanjiti zarade izvršnom direktoru i članovima Savjeta za sedam odsto, a zarade zaposlenih nijesu korigovane.
“Što se tiče plata zaposlenih, predlažemo da se one, što je međunarodni standard, kompariraju sa platama zaposlenih kod operatora. Prosječne plate zaposlenih u 2011. godini kod operatora su bile 1.358 eura u Telekomu i 1.429 eura u Telenoru, dok za M:tel nemamo podatak. U Agenciji je 80 odsto sa visokom stručnom spremom, a kod operatora je ispod 50 odsto. Plate zaposlenih u Agenciji su niže od operatora u regionu. Nije poželjno da se one kompariraju sa platama državnih službenika i namještenika, jer nemaju nikakva druga primanja”, naglašeno je iz EKIP -a.
Taj regulator na računu ima 1,4 miliona eura i to je novac namijenjen, kako je istaknuto, za realizaciju investicionih projekata koji su predviđeni ranijim finansijskim planovima Agencije, pa ako se bude tretirao kao “višak prihoda”, to bi zaustavilo realizaciju važnih projekata.
EKIP predlaže da se ne koriguje prihodna strana u njihovom planu, već samo rashodna i da oni taj višak odmah ubace u državni budžet u prvom kvartalu čim naplate naknadu od operatora za ovu godinu.
Imamo i mi obaveze
U Agenciji za elektronske medije (AEM) koja ima 20 zaposlenih u decembru prosječna neto zarada za zaposlene je bila 825 eura (1.231 bruto), za pomoćnike direktora 1.301 euro neto (1.942 bruto), za direktora 1.777 eura neto (2.652 bruto) i za članove Savjeta 769,5 eura neto (1.146 eura bruto).
“Od januara zarade zaposlenih su umanjene za pet odsto, odnosno 10 odsto u odnosu na nivo iz prve polovine 2012. godine”, navodi se u dokumentima AEM-a. Mjesečne naknade članovima Savjeta su u visini od 85 odsto prosječne neto zarade zaposlenih u mjesecu koji prethodi isplati naknade, dok je zarada direktora na nivou od 85 odsto iznosa dvije prosječne zarade zaposlenih u mjesecu koji prethodi isplati zarade”, navode iz Agencije.
U Agenciji za nadzor osiguranja (ANO) imaju 15 zaposlenih, a 20 sistematizovanih mjesta. Prosječna neto zarada zaposlenih je bila u decembru 833 eura (1.265 bruto), a prosječna neto zarada menadžmenta 1.000 eura (1.582 bruto)
Iz AEM -a je objašnjeno da od osnivanja menadžmentu i zaposleneima ne pokrivaju telefonske troškove. Na kraju prošle godine imali su u depozitima kod Crnogorske komercijalne banke (CKB) 672,23 hiljade eura, a kod Prve banke 103,033 hiljade. Objasnili su da imaju određene obaveze prema RTV Ulcinj, CKB banci za subvencije kamata za stambene kredite zaposlenih, obaveza po osnovu realizacije dva IPA projekta ….
“Bez obizira na bilo koju mjeru Vlade ili Skupštine treba sagledati, te mjere i sa aspekta ugrožavanja ili narušavanja pozicije i prava Agencije i uticaja koji takve mjere mogu imati na subjekat regulacije. Kratkoročni ekonomski efekat može izazvati negativne srednjeročne i dugoročne efekte u vidu još nestabilnijeg okruženja na rad emitera i pružaoca usluga”, istakli su iz te agencije.
Vrhu KHOV mjesečno za telefoniranje 75 i 50 eura
U Agenciji za nadzor osiguranja (ANO) imaju 15 zaposlenih, a 20 sistematizovanih mjesta. Prosječna neto zarada zaposlenih je bila u decembru 833 eura (1.265 bruto), a prosječna neto zarada menadžmenta 1.000 eura (1.582 bruto).
Ta agenija je korigovala finansijski plan kojim je predvidjela uštede od 91 hiljadu eura u ovoj godini. Predložili su da se prosječna neto zarada zaposlenih svede na 775,4 eura, a menadžmenta na 814,7 eura. Naveli su da su i do sada imali racionalan i ekonomičan pristup, te da bi mogli imati problema sa odlivom kadrova, a objašnjeno je i da u pripremi mjera štednje nijesu se mogli uskladiti sa prosjekom zarada za deficitarne kadrove na tržištu osiguranja koja iznosi 2.400 eura u neto iznosu, već su bili motivisani zadržavanjem neophodnog stručnog kadra u Agenciji.
Na računu imaju 310 hiljada eura. Komisija za hartije od vrijednosti (KHOV) sa 32 zaposlena imala je u decembru prosječnu neto platu 639,95 eura (955,15 bruto) dok je neto zarada organa upravljanja bila 1.571 euro neto (2.411 bruto). Odlučili su da smanje bruto zarade za 8,33 odsto.
“Odlučeno je da se službena putovanja u zemlji i inostranstvu smanje na najmanju moguću mjeru, da se predsjedniku Komisije ograniči mjesečni račun za telefon na 75 eura, a zamjeniku i članovima na 50 eura”, navode u Komisiji. Na kraju prošle godine imali su na žiro-računu CKB-a 362,73 hiljade, deviznom računu 25 hiljada i na računu kod Prve banke 275,49 hiljada.
Prosječna plata direktora 1.682
U Agenciji za ljekove i medicinska sredstva (CALIMS) imaju 33 zaposlena (45 sistematizovanih mjesta). Prosječna neto zarada zaposlenih u decembru 2012. godine bila je 1.022 eura (1.542 bruto), neto zarada direktora je bila 1.682 eura (bruto 2.536), neto zarada u Upravnom odboru bila je 320 eura (453,9 bruto) dok je neto zarada u nadzornom odboru bila 100 eura (141,85 bruto).
“Konstatovali smo nakon detaljne analize svih troškova da smo u finansijskom planu sve krajnje racionalno planirani i da bi svako dalje umanjenje dovelo u pitanje funkcionisanje Agencije. Umanjili smo zarade svim zaposlenim za sedam odsto u februaru 2012. godine, a planiramo da u ovoj godini smanjimo prosječne zarade oko pet odsto”, navode u CALIMS-u.
Oni su objasnili da zaposleni, shodno zakonu, ne mogu imati dodatni honorarni posao ili vlasništvo u pravnim subjektima koji se bave proizvodnjom ljekova pa bi smanjenjem bili dovedeni u neravnopravni položaj u odnosu na druge zdravstvene radnike, a zarada zaposlenih mora biti veća od zarada subjekta koji kontrološe. Iz te agencije objašnjavaju da zaposleni rade i vikendom, što im nije plaćeno, da rade zakonske akte u ime Ministarstva zdravlja koje nema kadrova i da im i to nije plaćeno.... Kod Hipotekarne banke imaju na žiro-računu 80,560 hiljada eura, a na deviznom 87,85 hiljada.
CBCG: Ugrožava li se naša nezavisnost
Odbor će razmotriti i mjere štednje koje je sprovela Centralna banka (CBCG) u kojoj je prosječna neto zarada zaposlenih bila 699 eura, što je sedam odsto manje nego u uporednom godišnjem perodu. U vrhovnoj monetarnoj instituciji na kraju prošle godine bilo je zaposleno 335 radnika. Odlučeno je da se u ovoj godini smanje naknade članovima Savjeta za jos 10 odsto (prema posljednjem podatku su bile 1.000 eura), a zaposlenima za tri odsto. “
Time će se uštedjeti oko 132.000 eura. Uštede su ostvarene i na drugim stavkama u finansijskom planu od oko 125 hiljada eura koje uključuju stručna usavršavanja, kancelarijski materijal, reprezentaciju, konferencije i seminare...”, naveli su iz vrhovne monetarne institucije. Prema podacima CBCG je od 2008. godine pa do kraja 2012. godine snizila troškove za 3,2 miliona eura.
“Napominjeno da zaposlenima nikada nijesu isplaćivane naknade po osnovu obavljanja određenih poslova, nekada su učestvovali u radu pojedinih organa države bez naknada...”, objašnjeno je iz CBCG. Povodom zaključaka Skupštine, kako je istaknuto, nameću se pitanja da li se njima ugrožava nezavisnost CBCG i koje još mjere da preduzme da bi se pokazala kao društveno odgovorna institucija.
Galerija
Bonus video:
