Predsjednik Privrednog suda Dragan Rakočević izjavio je “Vijestima” da je broj starih predmeta koji su u radu ovog suda od 2008. tokom prva tri kvartala ove godine, više nego prepolovljen.
"U svim referatima ove godine primljeno je manje predmeta nego što je to bio slučaj prošle godine. Broj parničnih predmeta bio je, na primjer, manji za 20 odsto, mada je taj broj relativan, jer samo za Obod u stečaju ima više od 3.000 prijavljenih potraživanja za koje je moguće da najveći dio pređe u parnicu", rekao je Rakočević.
U izvšnom referatu suda riješeno je 5.061 predmet u vezi sa prinudnom naplatom dugova putem blokade računa ili više od 84 odsto od ukupnog broja
"Tokom prvih devet mjeseci 2012. parnica je primljeno 956, predloga za pokretanje stečajeva 188 i predloga za izvršenje (pinudnu naplatu dugova putem blokade računa) 6.012. Sa predmetima iz prošle godine parnica u radu je bilo 2.021, od čega je riješeno 965, a neriješeno 1.056 i tu smo, prema mom mišljenju mogli postići bolji rezultat. Očekujemo da će do kraja godine biti postignuta puna ažurnost i da će zaostatak predmeta i u ovom referatu biti negdje na nivou dvomjesečnog priliva", dodao je Rakočević.
Određeni broj stečajnih predmeta traje više godina
U izvšnom referatu suda riješeno je 5.061 predmet u vezi sa prinudnom naplatom dugova putem blokade računa ili više od 84 odsto od ukupnog broja.
"U ovom referatu, znači imamo punu ažurnost. Ono što je interesantno kod stečajnih postupaka, broj riješenih predmeta u ovoj godini je veći od broja primljenih predmeta, tako da sa tog aspekta možemo govoriti o efikasnom postupanju", dodao je Rakočević.
Više od 90 odsto predmeta u Privrednom sudu se riješe tokom jedne godine, a svega oko dva odsto postupaka u sudu traju duže od tog roka.
U strukturi ovih predmeta postoji jedan broj njih koji dugo traju kod stečajeva najviše zbog nemogućnosti da se proda imovina tog preduzeća ili zbog sporova koji se vode u vezi sa svojinskim pravima
Sličan procenat ažurnosti rada od preko 80 odsto završenih predmeta postiže se i u izvršnom referatu.
Rakočević napominje, ipak, da imaju određeni broj stečajnih predmeta i parnica koje traju preko jedne i više godina.
"Iz 2008. imamo nezavršena svega 32 predmeta, od čega parničnih 16 i stečajnih 16. Iz 2009. ostala su 22 predmeta, parničnih 14, a stečajeva osam . Iz 2010. ostalo je nezavršenih 114 predmeta, 85 parnica i 29 stečajeva. Iz 2011. nezavršeno ukupno 477 predmeta od čega 352 parnice, 54 stečaja i 70-ak izvršenja", naveo je Rakočević.
S obzirom na to da godišnje u izvršnom referatu imaju oko 14.000 zahtjeva za prinudnu naplatu dugova, podatak da ih iz 2011. ostalo svega 70-ak zaostalih izvršenja, kako ocjenjuje Rakočević, je zanemarljiv.
"Ipak, u strukturi ovih predmeta postoji jedan broj njih koji dugo traju kod stečajeva najviše zbog nemogućnosti da se proda imovina tog preduzeća ili zbog sporova koji se vode u vezi sa svojinskim pravima. Kod parnica koje dugo traju najčešće se radi o neaktivnom odnosu stranaka ili zloupotrebe procesnih ovlašćenja, itd.", objasnio je Rakočević.
Iz 2008. imaju nezavršena 32 predmeta, od čega parničnih 16 i stečajnih 16. Iz 2009. ostala su 22 predmeta, parničnih 14, a stečajeva osam. Iz 2010. ostalo je nezavršenih 114 predmeta, 85 parnica i 29 stečajeva. Iz 2011. nezavršeno ukupno 477 predmeta od čega 352 parnice, 54 stečajeva i 70-ak izvršenja
Obod i dalje “na ledu”
Na pitanje kakva je dalja sudbina prezaduženog cetinjskog Oboda budući da se na toj lokaciji planiraju neki novi kulturni sadržaji i šta u tom smislu mogu očekivati akcionari u pogledu svog akcijskog kapitala, Rakočević je odgovorio da mu nije poznat ukupan iznos potraživanja, ali da u svakom slučaju Obod ima više od 22 miliona nespornih obaveza.
"Ukupan iznos potraživanja prelazi vrijednost preko 40 miliona eura. Obod će u skladu sa Zakonom o stečaju ići na prodaju, a postoje određene indicije da se pojedini pogoni na Cetinju stave u funkciju. Da li će to biti ili ne zavisi od interesovanja investitora ili eventualno podrške države da se nađu sredstva za pokretanje proizvodnje i stvore uslovi da se povjerioci izmire ne kroz klasični stečaj, već kroz postupak reorganizacije kako bi se sačuvao kapital. Ako vrijednost imovine Oboda na tržištu bude manja od vrijednosti potraživanja, vlasnici će izgubiti akcije", objasnio je Rakočević.
Mnogi ne znaju da je CRPS izmješten u Poresku upravu
Iako je od februara Centralni registar privrednih subjekata (CRPS) sastavni dio Poreske uprave, a ne Privrednog suda, kako je ranije to bio slučaj, mnogi to još ne znaju.
"Iako Privredni sud nad Centralnim registrom nema više ingerencija, redovne su i dalje zabune kod fizičkih lica, preduzeća, ali i određenih državnih organa, da se i dalje obraćaju sudu", naveo je Rakočević.
Galerija
Bonus video:
