Bivši radnici i povjerioci podgoričkog "Radoja Dakića" očekuju da im se do utorka obrate predstavnici Vlade, jer će tada ponovo početi sa svakodnevnim protestima.
"Danonoćne proteste nastavljamo od utorka, jer nijesmo blagovremeno prijavili protest za ponedjeljak. Očekujemo ovih dana komunikaciju sa predstavnicima Vlade”, rekao je agenciji Mina-business predsjednik Koordinacionog odbora povjerilaca fabrike, Milan Vukčević.
Bivši radnici metalskog kompleksa danas uglavnom protestuju iz istog razloga. Radi se o platama i nezadovoljstu kvalitetom života
Bivši radnici “Radoje Dakića” u srijedu su, nakon mjesec, obnovili proteste ispred zgrade Vlade.
Vukčević je poručio da bi država trebalo da bude sluga i servis naroda, ali da se dešava obrnuto.
"Bivši radnici metalskog kompleksa danas uglavnom protestuju iz istog razloga. Radi se o platama i nezadovoljstu kvalitetom života. Da funcionište pravna država ne bi trebalo da radnici fabrike preko 200 puta mirno protestuju pred Vladom i ne bi trebalo da se pregovara i dogovara o izvršenju sudskih presuda”, poručio je Vukčević.
Prema njegovim riječima, neko mora biti odgovoran za nastalu štetu koju će na kraju platiti građani.
"Naš novac je u tuđim rukama, a mi smo bez svoje krivice propali kao radnici proizvođači, a sada propadamo i kao građani potrošači. Treba zaustaviti i trend da se umjesto u pravnu državu u proizvodnju i infrastrukturu ulaže u banke i fingirane gubitke”, zaključio je Vukčević.
Protest od 2009.
Radnici “Radoja Dakića” od početka 2009. godine organizuju mirne proteste i traže hitno izvršenje sudskih presuda koje podrazumijevaju isplatu 37 miliona eura.
Glavnica duga iznosi oko 30 miliona eura, pripadajuće kamate koje je potvrdio Viši sud još sedam miliona eura, a pravo na isplatu ima 1,65 hiljada bivših radnika.
Radnicima je pravosnažnim sudskim presudama dodijeljeno zemljište vrijedno oko 40 miliona eura koje ne mogu da prodaju.
Kompanije Zetagradnja i Čelebić su 27. oktobra prošle godine odustale od kupovine tog zemljišta, površine 221 hiljadu kvadratnih metara, za koje su nudili 35,4 miliona eura.
Konzorcijum šest crnogorskih firmi, kojeg su činili Voli, Bemax, Novi Volvox, Kroling, Normal kompani i Master inženjering za zemljište je nudio 27 miliona eura.
Bonus video:
