Komercijalne banke tražile su od Vlade nove garancije za kreditne linije koje bi usmjerile privrednom sektoru, za sada nije izvjesno hoće li se drugi put udovoljiti tim željama zbog toga što bi to “žiriranje” značilo dodatni rizik za državni budžet, a država će najprije pokušati da u razgovoru sa međunarodnim finansijskim institucijama obezbijedi sklapanje direknih aranžmana za koje ne bi garantovala.
To je rezultat jučerašnjeg sastanka Udruženja banaka Crne Gore (UBCG), Centralne banke Crne Gore (CBCG), Ministarstva finansija i Unije poslodavaca (UPCG).
Kreditne linije od Evropske investicione banke, (EIB), Evropske banke za obnovu i razvoj (EBDR) i Međunarodne finansijske korporacije (IFC) značile bi obezbjeđivanje dugoročnijih sredstava po povoljnijim uslovima, što bi imalo i pozitivan rezultat za privrednike koji sada plaćaju visoke kamatne stope za kredite, za koje nije izvjesno da će se smaniivati.
Banke smanjile kreditnu aktivnost
Banke su od početka godine značajno smanjile kreditnu aktivnost o čemu svjedoči podatak da je obim kreditiranja pao za 11 odsto (175 miliona eura), a ni CBCG nema više prostora da svojim mjerama dodatno relaksira banke.
"Privrednici traže uvijek dodatne garancije od države koja je sada opredijeljena da obezbijedi stabilnost budžeta"
"Privrednici traže uvijek dodatne garancije od države koja je sada opredijeljena da obezbijedi stabilnost budžeta. Logično je da ćemo biti restriktivni kada su u pitanju nove garancije, jer su one na kraju dodatni rizik za poreske obveznike. Konstatovali smo da je aranžman iz 2009. godine bio pozitivan, pa ćemo razmotriti mogućnost da Evropska investiciona banka, Evropska banka za rekonstrukciju i razvoj i Međunarodna finansijska korporacija sa bankama zaključe direktne aranžmane, bez garancija države", rekao je ministar finansija Milorad Katnić, dodajući da će izmjeriti koristi i rizike takve podrške prije nego definišu pitanje garancija u budžetu za narednu godinu.
On je kazao da u kratkom roku ne treba očekivati značajniji kreditni rast, smanjenje kamatnih stopa i poboljšanje životnog standarda.
"Stvaramo povoljan sistemski ambijent za novo kreditiranje kroz smanjenje ukupnih rizika. Jedna smo od država koja je uspjela da promijeni kreditni rizik nabolje i da dobijemo pozitivne ocjene od međunarodnih institucija, a sve to utiče na ukupni ambijent za kreditne linije bankama. Vještački se ne može produkovati kreditni rast, već moraju postojati zdravi projekti. Uz to, svi zajednički moramo raditi na promociji novih projekata, a zapljuskivanje građana lošim primjerima ničemu ne vodi što potvrđuju protesti iz nekih država, a koji nijesu doprinijeli da one budu stabilnije", kazao je Katnić.
Zabrinjavajući podaci
Predsjednik UPCG Predrag Mitrović istakao je da “ne vidi ohrabrenje ka novom ciklusu kreditiranja preduzeća i pomacima što se tiče kamatnih stopa”.
"Imali smo priliku da čujemo nekoliko bankara koji su dali zabrinjavajuće podatke, a to je da se može očekivati u nekom budućem vremenu, pa čak i idućoj godini, povećanje kamatnih stopa, zavisno od intenziteta krize koji se očekuje u Evropi. Naš zahtjev se svodi na to da bude brži i jednostavniji pristup kreditima i da kamatne stope budu niže, jer privreda to ne može da izdrži", rekao je Mitrović, dodajući da bi “relaksacija” pomogla da poslodavci odustanu od otpuštanja radnika.
UPCG je tražio da se sistemski riješi pitanje loših kredita jer se koncentracija dugovanja svodi na mali broj preduzeća, a saopštili su podatak da više ni imovinom koja im vrijedi četiri milijarde ne mogu garantovati za kredite jer duguju bankama više od jedne milijarde eura.
Žugić: Crna Gora ne može ostati bez kreditne podrške
Guverner CBCG Radoje Žugić rekao je da zajedno sa Ministarstvom finansija rade sve da podstaknu banke da povećaju kreditnu aktivnost, u mjeri koja neće ugroziti finansijsku stabilnost.
"Potencijalno će možda doći do rasta kamatnih stopa zbog globalnih dešavanja"
"Potencijalno će možda doći do rasta kamatnih stopa zbog globalnih dešavanja, ali Crna Gora ne može ostati bez kreditne podrške, a neke banke su saopštile da planiraju kreditni rast u naredom periodu. Nesporno je da su banke revitalizovane i ostaje potreba da rade na korekciji aktive u narednom periodu. Ocijenili smo i da su banke u dovoljnoj mjeri relaksirane", kazao je Žugić, koji je za početak naredne sedmice najavio nove regulatorne mjere. Žugić je istakao i da UPCG nije izolovan kada je u pitanju donošenje nekih važnih odluka koje se odnose na realni sektor.
Zaimović: Nije sve do nas
Predsjednik UBCG i glavni izvršni direktor Hipotekarne banke Esad Zaimović kazao je da su kamatne stope na visokom nivou zbog svega što se dešavalo posljednjih godina na finansijskom tržištu i da je jedan od faktora koji utiče na njihovo formiranje i cijena novca koju banke dobijaju od izvora sa stranog tržišta.
"Zavisni smo od sredstava iz EU, a ako se kriza pogorša očekivanja su da će porasti kamatna stopa za te izvore. Teško je obezbijediti kvalitetne izvore novca po nižim kamatama, pa je zato naša želja da Vlada pokuša da obezbijedi neke aranžmane po povoljnijim uslovima", kazao je Zaimović.
On je rekao da “razumiju argumentaciju privrednika koji nijesu mogli biti zadovoljni rezultatima” i da im je na sastanku pružena mogućnost da “sagledaju problem iz ugla banaka”.
Galerija
Bonus video:
