Dok Vlada do kraja aprila planira da građane dodatno zaduži na domaćem tržištu tako što će emitovati državne obveznice vrijedne 190 miliona eura kako bi pokrpila rupe u budžetu za ovu godinu, odgovora na pitanje gdje idu milionski iznosi iz budžeta sa stavke tekuće budžetske rezerve i dalje nema.
Prema Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, novac iz tekuće rezerve se koristi za hitne, nepredviđene ili neplanirane i nedovoljno planirane izdatke, a o njegovom korišćenju, uz prethodnu saglasnost Vlade, odlučuje Ministarstvo finansija.
Posljednji podaci pokazuju da je od maja do decembra prošle godine 9,26 miliona eura ponovo podijeljeno netransparentno firmama i drugim pravnim licima. Ako se toj sumi doda još 12,75 miliona isplaćenih od maja 2017. godine, pa do maja prošle godine ukupno je 22,01 milion novca poreskih obveznika podijeljeno pravnim licima na osnovu tajnih Vladinih odluka.
U odgovoru na pitanje samostalnog poslanika Aleksandra Damjanovića, ministar finansija Darko Radunović nije naveo koliko je pravnih lica dobilo 9,26 miliona eura.
Ministar je ranije dostavio informaciju da su 144 lica dobila 12,75 miliona eura.
Sve to suprotno je Zakonu u budžetu i fiskalnoj odgovornosti gdje je definisano da je izvršna vlast (Ministarstvo finansija) obavezna da sačini izvještaj o izdacima iz budžetske rezerve, zbog čega ti podaci ne mogu biti tajni.
Potrošnja tog novca mora biti detaljno prikazana u zakonu o završnom računu budžeta za godinu u kojoj je taj novac isplaćivan, ali Ministarstvo finansija objavljuje samo šture informacije na svega pola strane.
Ostaje tajna i po kojim kriterijumima i za koje namjene je utrošeno 22,01 milion eura.
Raste potrošnja iz budžetske rezerve
Prema podacima koje je Radunović dostavio poslaniku Damjanoviću za sedam mjeseci prošle godine (od maja do decembra) sa pozicije tekuće budžetske rezerve je isplaćeno ukupno 20,79 miliona eura (za pravna i fizička lica), dok je Zakonom o budžetu za 2018. godinu planirano za tu namjenu da se potroši 13 miliona eura. Uz to, za sedam mjeseci prošle godine potrošeno je više novca iz tekuće budžetske rezerve nego 2017. godine kada je izdvojeno 19,68 miliona eura.
Na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama (SPI) tražili smo dokumentaciju od Državne revizorske institucije (DRI) o isplatama za 2017. godinu, kada je rađena posljednja revizija završnog računa budžeta države. Zahtjev za dostavljanje podataka po SPI je odbijen.
“DRI ne smije bez saglasnosti ovlašćenog lica organa koji je odredio tajnost podataka (Vlada Crne Gore) davati i omogućiti uvid u dokumentaciju shodno članu 56 Zakona o tajnosti podataka. Shodno članu 10 i 11 Zakona o DRI subjekt revizije dužan je instituciji ili ovlašćenom licu dati na uvid dokumenta ili objavljivanje povjerljivog karaktera ili dokumenta koji predstavlja poslovnu i drugu tajnu u skladu sa zakonom. Podaci i saznanja do kojih se dođe u postupku vršenja revizije imaju tajni karakter, ako zakonom nije drugačije određeno”, odgovoreno je iz DRI.
Član Fiskalnog savjeta Republike Srbije Nikola Altiparmakov objašnjava da trošenje novca iz tekuće budžetske rezerve treba da bude javni podatak, izuzev u nekim slučajevima gdje države koriste svoja prava da za sektor bezbjednosti (vojska i policija) ne daju potpun uvid.
“U svim ostalim slučajevima građani moraju znati kako se koristi novac poreskih obveznika”, poručio je Altiparmakov.
On je objasnio da je ideja tekuće budžetske rezerve da se Vladi tokom godine omogući neka vrsta fleksibilnost da reaguje na neke nepredviđene situacije (poplave ili neke druge prirodne nepogode) i da ne mora za svaku neku malu izmjenu da traži saglasnost Skupštine za rebalans budžeta.
“Vlade vole da imaju što veću diskrecionu moć i što veću budžetsku rezervu. Upravo tu je potrebno da se nađe neka mjera, odnosno, da se zadrži fleksibilnost, a da se ne izgubi potpuna parlamentarna kontrola nad trošenjem novca poreskih obveznika”, upozorio je Altiparmakov.
U Službenom glasniku sve odluke o budžetskoj rezervi
U Srbiji je Vlada u posljednjih pet godina, kako kaže Altiparmakov, učetvorostručila iznos budžetske rezerve, ali je svaki podatak o tome javan.
“Budžetska rezerva može da se koristi na osnovu odluka Vlade i svaka ta odluka mora biti objavljena u Službenom glasniku. Malo je zahtjevniji posao da se ide kroz svaki Službeni glasnik da bi se od početka godine vidjelo gdje je trošen novac, ali sve je dostupno”, rekao je Altiparmakov.
On je objasnio da je problem zemalja regiona što su se budžetske reforme zadnjih 10-ak godina odvijale suprotno međunaordnim standardima i preporukama, a naglašava da svako ko se ozbiljno bavi javnim finansijama mora da radi postupno.
“Prvo mora da se obezbijedi funkcionalnost i transparentnost godišnjeg budžeta, pa onda da se razmišlja o naprednim alatkama kao što je višegodišnje budžetiranje na osnovu nekih indikatora. U regionu se desilo da imamo formalno te neke napredne forme budžeta, kao što je programski budžet, a nema osnove funkcionalnost budžeta kao što je transparentnost. Ne smije se dozvoliti da se ima zakonski okvir, a da se budžet onda zatamnjuje. U tom slučaju se postavlja pitanje šta će nam nezavisne institutucije poput DRI ili Fisklanog savjeta”, naglasio je Altiparmakov.
Damjanović je kazao da su isplate novca iz tekuće budžetske rezerve dostigla velike razmjene.
“To upućuje na zloupotrebe sa tim novcem. Ako se ima u vidu činjenica da dva puta Vlada, odnosno, Ministarstvo finansija, nijesu htjeli da dostave potpune podatke o isplatama svim pravnim licima jasno je da se prikrivanjem podataka prikrivaju zakonske zloupotrebe prilikom dodjele novca tekuće rezerve.To sa aspekta neispunjavanja zakonskih kriterijuma za dodjelu i sa aspekta kršenja zakonske procedure dodjele tog novca”, istakao je Damjanović.
DRI se stavila u službu Vlade
Damjanović je podsjetio da vlade prije sadašnje, premijera Duška Markovića, nijesu prikrivale dodjelu novca iz tekuće budžetske rezerve pravnim licima.
“Pošto se radi o javnom novcu za koji Vlada ne želi da obavijesti javnost kako i na koji način ga troši, uputio sam zvaničan dopis DRI da, shodno sistemskom zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti i zakonu o DRI, izvrši kontrolu dodjele ovog novca i o tome dostavi nalaz Skupštini, u cilju očuvanja zakonitosti i transparentnosti budžetske politike. Odgovor koji sam dobio od DRI svjedoči o posrtanju te institucije, odnosno o potpunom njenom stavljanju u službu izvršne vlasti. Obrazloženje za nepostupanje DRI je da se podaci ne mogu dostaviti zbog toga što bi se povrijedila prava korisnika javnih sredstava iz privatnog sektora, što je i licemjerno.Time se potcjenjuju građani Crne Gore čijim novcem se netransparentno i nezakonito finansiraju pojedina pravna, a gotovo izvjesno i fizička lica”, rekao je Damjanović.
Privredni sud dobio 3,1 milion, KK “Budućnost” 1,6 miliona, Čelebić 500.000€
Od maja do kraja decembra prošle godine iz tekuće budžetske rezerve isplaćeno je 7,64 miliona za koje je Ministarstvo finansija dalo imena onih koji su dobili novac.
Najviše je dobio Privredni sud - 3,1 milion eura, Košarkaški klub “Budućnosti” - 1,6 miliona eura iz dva puta u iznosima od 850 hiljada i 750 hiljada, zatim kompanija Čelebić u vlasništvu biznismena Tomislava Čelebića je dobila 506 hiljada eura, sindikat bezbjednosnih institucija 400 hiljada eura, zatim Udruženje penzionera Podgorica - 100.000 eura, Ministarstvo finansija na ime sredstava solidarnosti oko 38,300 eura. Novac je dobio i DPS 12.000 eura.
Više advokatskih kancelarija dobilo je prošle godine isplate iz tekuće rezerve za sudske sporove, kako su rekli neki od njih. Na tom spisku je i bivša potpredsjednica Vlade, advokatica Azra Jasavić koja je dobila 13.000 eura.
Prošle godine udvostručen iznos isplata, konačan još nepoznat
Podaci iz revizija završnih računa budžeta, koje je objavila DRI, pokazuju da se u posljednjih nekoliko godina uvećavaju sume novca iz tekuće budžetske rezerve.
Tako je u 2014. godini potrošeno 13,53 miliona eura, godinu kasnije 16,71 milion eura, a 2016. godine 18,89 miliona eura.
U prvoj godini rada aktuelne Vlade potrošeno je 19,68 miliona eura, dok je prošlogodišnjim budžetom bilo planirano da se potroši 13 miliona eura, pa je nakon rebalansa budžeta ta suma uvećana na 29 miliona eura.
Koliko je novca potrošeno prošle godine sa te budžetske stavke biće poznato tek kad se objavi predlog zakona o završnom računu budžeta za 2019. godinu.
Tekst je preuzet sa sajta Društva profesionalnih novinara (dpncg.me)
Bonus video:
