Najznačajnija evropska ekonomija Njemačke prethodnih dana priznala je ulazak u tehničku recesiju, a berzanski indeksi na najvećim američkim berzama su se strmoglavili u srijedu, zbog čega svjetski analitičari ne isklučuju mogućnost da će doći do nove globalne ekonomske krize.
Nakon malog rasta ekonomije u “motoru Evrope” u prvom kvartalu od 0,4 odsto, uslijedio je pad ekonomije od 0,1 odsto za tromjesečje april-jun. Međutim, u junu je industrijska proizvodnja Njemačke, kako je saopštio statistički zavod, pala 1,5 odsto u odnosu na maj ove godine, a u odnosu na jun prošle godine za čak 5,2 odsto. Pad proizvodnje u Njemačkoj znači manju nabavku sirovina i dijelova iz partnerskih firmi u drugim državama, naručito na istoku Evrope, što bi izazvalo prelivanje krize. Ukoliko bi se pad ekonomije desio u drugom kvartalu zaredom, to bi značio ulazak u recesiju.
Italija je početkom ove godine izašla iz recesije na svega 0,2 odsto rasta ekonomije, a Francuska je sa očekivanih 1,3 odsto rasta pala na 0,2. Britanska ekonomija ima najmanji rast u posljednjih šest godina i iznosi 1,4 odsto, ali i njoj zbog neizvjesnog Bregzita prijeti pad.
Dio evropskih ekonomista predlaže da se dodatna spusti vrijednost eura u odnosu na dolar kako bi proizvodi iz EU bili konkurentniji na inostranom tržištu, ali drugi smatraju da to ne bi imalo efekta jer bi Ameriku podstakli na novi trgovinski rat. Proteklih mjeseci značajno je smanjen izvoz iz EU, naručito Njemačke, koja za to okrivljuje trgovinski rat između Kine i SAD-a.
Crna Gora ovu krizu dočekuje sa javnim dugom od preko tri milijarde dolara ili oko 70 odsto procjenjenog BDP-a. Čak 20 odsto javnog duga je u dolarima, što je čini posebno ranjivom ukoliko bi se nastavilo pogoršavanje kursa. Najznačajniji dio crnogorske ekonomije je turizam i građevinarstvo, koji su vrlo osjetljivi na globalna ekonomska dešavanja. Osim toga Crnoj Gori će u naredne tri godine na naplatu dospjeti 1,1 milijarda eura, ranije uzetih kredita.
Finansijska analitičarka Mila Kasalica tvrdi za “Vijesti” da crnogorska Vlada ovaj put neće moći iskoristiti globalnu krizu da se opravda ako Crna Gora završi u svojoj krizi, “zahvaljujući neradu najvažnijih institucija sistema, među kojima je supervizor banaka posebno vidljiv u eventualnom doprinosu krizi”.
Ona je navela da su ova dešavanja kao i “niz skorih padova američkog berzanskog tržišta, signal ekonomsko-strateškog neznanja, koje dolazi iz glavne političke kancelarije u SAD”.
“Iako generira duboku zabrinutost, ne treba da izaziva paniku. Nakon decenije relativnog odgovornog ekonomskog ponašanja prvi put se dešava da se povjerenje sa dugoročnih perspektiva prvi put ukida u korist kratkoročnosti. Juče je takvo dvogodišnje bahaćenje rezultiralo “krvoprolićem” na Vol Stritu, kako je to nazvao CNN”, navela je Kasalica.
Njemačka je, kako je dodala, “žrtva nekvalitetnog ekonomskog odnosa SAD, koji se ekskluzivno bavi izolacionalističkim “ratovima”, koji se vode u visokouvezanom svjetskom trgovinskom sistemu”.
“Iako ima dovoljno akumulacije da iznađe nova tržišta, do tada njemačko usporavanje usporava ukupnu evropsku ekonomiju. Za EU ekonomiju je mnogo znakovitije italijansko usporavanje, a zbog političkog neznanja koje je sledilo sistem, i tekuće generira potpunu asimetričnost, koja šteti ekonomji i razvoju”, objasnila je Kasalica.
Aleksandar Raspopović, direktor Crnogorske asocijacije malih akcionara (CAMA) kazao je “Vijestima” da se u srijedu, na početku trgovanja, odnos prinosa na američke državne obveznice različite ročnosti (10-godišnjih i 3-godišnjih obveznica) spustio ispod nule prvi put od 2007. godine, što se smatra najavom recesije, pa su i glavni američki berzanski indeksi „propali“ oko tri procenta (S&P 500 2,93%, Nasdaq 3,02%).
Ova pojava da su prinosi na kratkoročne obveznice veće ili jednaki prinosima na dugoročne obveznice naziva se “inverzna krivulja prinosa” i, kako prenose američki mediji, desila se otprilike 14 meseci prije svake od devet dosadašnjih recesija u SAD.
“Istorijski, ‘inverzije’ krivih prinosa su pouzdani rani pokazatelji recesije. Ostaje da vidimo da li će tako biti i ovog puta. Kako su berzanski indeksi padali, tako je američki predsjednik Donald Tramp okrivio Savezne rezerve (FED) te države da su povećale kamatne stope ‘previše i prebrzo’”, dodao je Raspopović.
Očekivanja da će FED i druge centralne banke snažno reagovati na upozorenje o recesiji, kako je napomenuo Raspopović, “pomogle su da se evropska tržišta, uz američke fjučerse, blago oporave u četvrtak ujutro” prethodne sedmice.
“Ali taj oporavak prekinula je kineska prijetnja da će nametnuti kontra-mjere u znak odmazde za najnovije američke tarife. Predsjednik SAD je ‘srušio’ berzanske indekse prije više od sedmicu najavom novih mjera protiv Kine, ali su do prije dva dana ti berzanski ‘gubici’ nadoknađeni sve do srijede kad je došlo do novog žestokog pada”, kazao je Raspopović.
Kada je “pucanje balona” na američkom hipotekarnom tržištu 2008. dovelo do globalne krize ona se na Balkanu osjetila tek sa godinom zakašnjenja. Ta ekonomska kriza, pojačana domaćim problemima, uticala je na pad ekonomije, smanjenje kreditne aktivnosti banaka, zamrzavanje zarada i penzija i uvođenje novih dažbina da bi država popunila rupe u budžetu.
Da li je Vlada izvukla pouke?
Crna Gora je sada u značajno drugačijoj situaciji, tvrdi Mila Kasalica, jer je ”bankarski sektor u napetom međuodnosu saradnje glavnih bankara, koji već pola godine ozbiljno sprečavaju da tinjajuća krizu izađe na površinu i utiče na egzistenciju građana”.
“Efekti velike finansijske recesije su prije deceniju stigli u Crnu Goru sa višemjesečnim kašnjenjem, tokom kojeg su naši donosioci odluka neodgovorno seirili, kako smo imuni na globalne tokove krize. Zato su možda ovaj put iz Ministarstva finansija na vrijeme pokrenuli kapacitete da se uradi rebalans za novo zaduženje. Vjerovatno je slijedila činjenica da ta sredstva zaduženja mogu odraditi ublažavanje eventualnih kriznih udara, bar do prvog kvartala naredne godine. Da li ćemo završiti u smirujućem scenariju, zavisi od strateškog stava da li Crna Gora želi da jača svoju investicionu destinaciju na transparentnim kapitalnim transakcijama. Mnogo je naznaka za uvećani pesimizam u vezi sa ovim pitanjem. Međutim, još nema dovoljno indikatora da jasna zabrinutost generiše skori, ozbiljniji ekonomski poremećaj, ako budemo pametni prema gotovinskim tokovima u zemlji”, zaključila je Kasalica.
Bonus video:
