Više od deset hiljada mladih sa fakultetskom diplomom traži zaposlenje, pokazuje statistika Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG).
Nezaposleni građani imaju obavezu da se na Birou rada odazovu svom savjetniku, u predviđenim terminima. Ukoliko ne ispune svoju obavezu, lica se brišu sa liste onih koji traže posao.
“I, ima li posla”, pitanje je koje je savjetnica za profesionalnu orijentaciju na Birou rada uputila našoj sagovornici, Hani Jasavić koja već tri godine aktivno traži zaposlenje.
Savjetnica je na to pitanje dobila negativan odgovor, a Jasavić “stručni i dragocjen savjet” - da potegne vezu jer “zna već kako to ide”.
Neshvatljivo je da savjetnik postavlja ovakva pitanja nezaposlenima, imajući u vidu da se prema Statutu Zavoda njegova dužnost ogleda u tome “da što bolje upozna potrebe nezaposlene osobe i pruži informacije koje će omogućiti brzi dolazak do posla”.
U cilju poboljšanja efikasnosti Zavoda, mladima se često kao opcija nudi prekvalifikacija za rad u sektoru trgovine, a podaci MONSTAT-a iz 2015. godine pokazuju da je od 87,7 odsto mladih zaposlenih u sektoru trgovine, njih 12,8 odsto prekvalifikovano za radno mjesto koje obavljaju.
Investiciono-razvojni fond Crne Gore su vrata na koja mladi, koji odbiju da odbace svoju diplomu i usmjere se na trgovinu, zakucaju kako bi realizovali svoje biznis ideje.
U dugom i iscrpnom procesu potrage za poslom, samo 48 mladih opredijelilo se za samozaposlenje tokom prethodne godine. Ipak, da bi realizovali svoju ideju, budući mladi preduzetnici moraju napraviti prvi korak: svoju imovinu staviti pod hipoteku. Preduzetnici, a ne preduzetnice, zato što imovinu, u patrijarhalnom društvu, nasljeđuju isključivo pripadnici muškog pola.
Mladi ljudi koji nemaju imovinu, a ni sreće na Birou rada, pokušavaju da pronađu posao putem sajtova koji posreduju između poslodavaca i potencijalnih zaposlenih.
Menadžerka portala “Prekoveze.me”, Aleksandra Fuštić, kazala je da je u njihovoj bazi evidentirano oko 32.000 kandidata.
“Od tog broja, 4.87 odsto kandidata posjeduju master diplomu. Čak 45.96 odsto registrovanih kandidata činili su mladi između 18 i 25 godina”, rekla je Fuštić.
U bazi “prekoveze.me” ne postoji precizan broj kandidata koji se zaposle njihovim posredstvom.
Smanjuju stopu nezaposlenosti brisanjem sa evidencije
Za aktivne programe tržišta rada ZZZCG, ove godine je izdvojeno 3.000.000 eura, pomoću kojih bi trebalo da dođe do smanjenja nezaposlenosti za preko 2.000 mladih, žena i dugoročno nezaposlenih osoba.
Izvršni direktor Asocijacije za demokratski prosperitet - Zid, Igor Milošević, pojasnio je načine na koje se Zavod “bori” sa nezaposlenošću mladih.
“Ranije ste mogli sa bačelor diplomom da se prijavite na biro rada i paralelno nastavite specijalističke studije. Sada je to nemoguće, pa je tako umanjen broj na evidenciji”, naveo je Milošević.
On je kazao da se nezaposlenost u državama Evropske unije mjeri po metodologiji Eurostata, dok se, kako je pojasnio, u Crnoj Gori određuje prema broju evidentiranih.
“Takođe, mladi koji su na Stručnom osposobljavanju ne vode se na evidenciji. A značajan dio mladih ide u inostranstvo na kratkoročne poslove, stoga nisu u mogućnosti da se prijave u predviđenoj dinamici kod personalnog savjetnika i zbog toga gube status nezaposlenog“, rekao je Milošević.
On je ocijenio da ZZZCG pokušava da predstavi datu statistiku javnosti na pogrešan način.
Milošević smatra da je Biro rada pod pritiskom javnosti i političara, što je, kako je naveo, kontraproduktivno.
“ZZZCG treba mnogo više da se bavi aktivnim i pasivnim mjerama, ali i to je značajno uskraćeno jer je najveći dio budžeta za stručno osposobljavanje u rukama Ministarstva prosvjete, koji je predimenzioniran program“, pojasnio je Milošević.
Još jedan od načina “smanjenja” nezaposlenosti jeste pokušaj Zavoda da ostvari pristup bazama podataka fakulteta, kako bi sa evidencije nezaposlenih brisao aktivne studente.
Savjet Agencije za zaštitu podataka i slobodan pristup informacijama ocijenio je da bi fakulteti prekršili pravo na privatnost studenata, ukoliko bi Zavod ostvario uvid u te podatke.
Ipak, Agencija je savjetovala Zavod da pri prijavi na Biro rada, osoba može potpisati izjavu da nema status aktivnog studenta i na taj način saznati da li osoba studira.
Premijer Crne Gore Duško Marković je povodom Dana studenata izrazio zadovoljstvo što će “mladi imati benefite od rasta prihoda, smanjenja deficita, visoke stope ekonomskog rasta od 4,7 i 4,9 odsto, porasta direktnih investicija, smanjenja nezaposlenosti i otvaranja novih radnih mjesta”.
On tvrdi da je u odnosu na početak mandata Vlade broj zaposlenih povećan za oko čak 15.000 osoba. Međutim, na naša pitanja, do objavljivanja teksta, nije odgovorio.
Pasivna borba države
Zakon o mladima definiše Strategiju za mlade kao dokument po kome se sprovodi omladinska politika na nacionalnom nivou. Sastavljena je od strane Ministarstva sporta i mladih, u saradnji sa Ministarstvom prosvjete, a cilj je poboljšanje položaja mladih u Crnoj Gori. Među prioritetima se nalazi i problem nezaposlenosti mladih. Na sprovođenju ove Strategije radi više resora, kao i Ministarstvo rada i socijalnog staranja, koje nije željelo da odgovori na naša pitanja, pravdajući se da informacije postoje na sajtu, samo ih mi ne vidimo.
Nacionalni Savjet za mlade, koji je u Zakonu definisan kao organ čija je dužnost nadgledanje sprovođenja omladinske politike, nije osnovan, iako je predviđen Akcionim planom Strategije za 2018. godinu, a razlog je, kako objašnjavaju iz Ministarstva sporta i mladih, nemogućnost primjene rješenja važećeg Zakona o mladima, koje se odnosi na taj Savjet.
Takođe, iako po Zakonu opštine nisu u obavezi da imaju Kancelariju za mlade, činjenica da se u pojedinim opštinama pitanjima mladih bavi Kancelarija za prevenciju narkomanije, ne odaje pozitivan utisak o pogledu na mlade od strane institucija.
Zanimljivo je da se budžet unutar Ministarstva sporta i mladih, raspoređuje tako što se za sport izvaja 6.190.300 eura dok je za omladinu opredijeljeno svega 250 hiljada eura, te se nameće pitanje na koji način Ministarstvo raspoređuje budžet, s obzirom na ogromnu razliku u ciframa. Čini se da je sport daleko veći prioritet od unaprjeđenja položaja mladih.
”Plašim se da se vratim”
Ipak, neki mladi ljudi ne žele da čekaju, već preuzimaju stvar u svoje ruke odlazeći iz države. Jedna od njih je i Ivana Đikanović koja je sa 23 godine magistrirala u Pragu. Ona je, kako kaže, oduvijek željela da zaviri iza “crnih brda”, s obzirom na to da u svojoj domovini ne bi imala ni približne šanse koje ima u Pragu.
Đikanović smatra da mladi ljudi u Crnoj Gori žive u strahu da im niko neće dati šansu, već da će im suditi po “sistemskoj ljušturi” – koju ideologiju podržavaju, za koga glasaju.
“Mladi ljudi su ogorčeni i izgubili su nadu koju nikada nisu smjeli da izgube. Razumijem sve mlade ljude koji odu. Njima je potreban vazduh, nada, šansa. Isto tako, smatram vrlo hrabrima one koji ostanu i koji i dalje vjeruju u promjene i bolje sjutra’’, ocijenila je ona.
Đikanović je kazala da razmišlja o povratku u Crnu Goru, ali i dodaje da se toga neizmjerno plaši.
“Plašim se da me neće zagrliti kao ova tuđa zemlja. Plašim se da mi neće pružiti ono što zaslužujem i da će mi oduzeti slobodu i sigurnost. Ali, ako se nekada vratim, biću u potpunosti spremna da se borim za moje bolje sjutra”, zaključila je.
Nezaposlenost - uzročnik bijele kuge i odliva mozgova
Zakonodavna i izvršna vlast imaju mnoštvo razloga za zabrinutost. Istraživanje koje su sproveli Miroslav Doderović i Zdravko Ivanović, identifikovalo je negativne, skoro pogubne posljedice s kojima se Crna Gora suočava usljed starenja stanovništva, poput rastućih troškova zdravstva, nedostatka ljudskog kapitala i povećanja neproduktivnog stanovništva.
Autori zaključuju da je Crna Gora ozbiljno demografski ugrožena i da će se proces depopulacije nezaustavljivo širiti.
Statistika opominje državu da je problem odliva mozgova jedan od najozbiljnih problema koji Crna Gora ne može i ne treba da gura pod tepih, kao što to trenutno praktikuje. Našu državu napustilo je, prema nezvaničnim podacima, između 50.000 i 60.000 mahom mladih ljudi u potrazi za poslom i boljim životnim standardom.
“Postojaće Crna Gora, dok je Lovćena i Durmitora”, a šta je sa mladima na kojima budućnost ostaje?
Nakon svega, ostaje nam da se zapitamo da li je politički storiteling jedino što vladajuća struktura i državni funkcioneri mogu da ponude mladima? Čini se da odgovor na ovo pitanje odavno svi znamo.
Bonus video:
