Veći broj radnika koji su se prijavili za sporazumni prekid radnog odnosa u javnom sektoru uz otpremninu neće moći do nje doći zato što njihova radna mjesta ne mogu biti ukinuta.
O kojem broju radnika je riječ podatak je koji “Vijesti” nijesu mogle da dobiju od Ministarstva javne uprave (MJU), ali ni odgovor na pitanje kako je moguće da prije započinjanja cjelokupne procedure u vezi s otpremninama izvršna vlast nije imala u vidu činjenicu da će se prijaviti i neki zaposleni čije se pozicije neće moći ukinuti.
Pošto je uvidjela svoju grešku, Vlada je 24. oktobra izmijenila odluku o sporazumnom prekidu radnog odnosa uz otpremninu, pa je dodala novi član po kome “sporazum o prestanaku radnog odnosa ne može se zaključiti sa zaposlenim koji obavlja poslove koji su od posebnog značaja za nesmetano i redovno vršenje poslova neophodnih za ostavarivanje nadležnosti organa, odnosno pravnog lica u kome je zaposleno to lice”.
Novina je i da “se na radno mjesto onoga koje je uzeo otpremninu ne može zaposliti druga osoba, već se to mjesto ukida sistematizacijom u roku od mjesec dana od dana uzimanja otpremnine”.
Podatak MJU je da je zahtjev za sporazumni prestanak radnog odnosa podnijelo 1.579 zaposlenih na centralnom i 322 na lokalnom nivou.
Sporazum sa sobom
Javni poziv upućen je 23. jula, a zainteresovani su do 30. avgusta mogli starješinama institucija u kojima rade da podnesu zahtjev za sporazumni prekid radnog odnosa uz otpremninu. Zaposleni mogu da podnesu zahtjev tokom važenja Vladine odluke, odnosno, odnosno do 31. decembra 2020. godine.
“Vijestima” se javilo više građana koji su ukazali na ovaj problem i koji su nezadovoljni zbog toga što neće moći do otpremnine, a tvrde i da su obmanuti. Među njima su prosvjetari, zdravstveni radnici, ali i zaposleni u državnim organima.
“Prijavio sam se za otpremninu i trebalo je da dobijem skoro 15.000 eura. Ali, problem je nastao zbog toga što pokrivam važnu poziciju i to radno mjesto ne može biti ukinuto. Slično je i sa drugim institucijama”, ispričao je izvor “Vijesti” iz vrha izvršne vlasti.
O tome kako Vlada nije vodila računa u vezi s pripremom odluke za otpremnine najslikovitiji je podatak da se za nju prijavio direktor jedne osnovne škole, koji bi kao starješina organa trebalo da “sam sa sobom postigne dogovor o sporazumnom prekidu radnog odnosa”.
Premijer Duško Marković je nedavno trogodišnji rad svoje Vlade ocijenio “čistom peticom”.
Na pitanje “Vijesti” gdje se prijavilo najviše zaposlenih koji žele otpremninu, a neće je moći dobiti jer se radno mjesto ne može ukinuti iz MJU su kazali da odlučivanje o podnijetim zahtjevima još uvijek traje.
“Starješina organa je dužan da cijeni neophodnost svakog zaposlenog za nesmetano funkcionisanje organa kojim rukovodi, pri tome vodeći računa o obavezama koje proističu iz Plana optimizacije javne uprave, o trenutnoj popunjenosti radnih mjesta definisanih aktom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji organa, osnovnim smjernicama srednjoročnog kadrovskog planiranja na nivou organa, te o raspoloživosti budžetskih sredstava za tu namjenu. Zaključcima Vlade od 24. oktobra ove godine predviđeni rok za zaključivanje sporazuma o prestanku radnog odnosa uz isplatu otpremnine je 31. decembar 2019. godine. Nakon toga roka biće moguće napraviti uporednu analizu podnijetih zahtjeva i zaključenih sporazuma, o čijim rezultatima ćete biti blagovremeno obaviješteni”, kazali su u MJU.
Isplatili 50 otpremnina
Iz tog resora su kazali da prikupljaju podatake na centralnom i lokalnom nivou i sa sigurnošću mogu reći da je lokalnom nivou do sada zaključeno 50 sporazuma o prestanku radnog odnosa, a ukupni neto iznos otpremnina po ovom osnovu je 387,205.77 eura.
Oni tvrde da ne stoji konstatacija da su radnici obmanuti i da Vlada nije imala u vidu činjenicu da će se prijaviti i zaposleni čije radno mjesto se ne može ukinuti.
“Suština sporazumnog raskida se ne mijenja, a to je da mora postojati saglasnost zaposlenog i poslodavca da bi se mogao zaključti. Svaki poslodavac vodi računa o tome da li će zaključenje nekog sporazuma potencijalno ugroziti funkcionisanje sistema”, kazali su u MJU.
Dodaju da je mehanizam zapošljavanja unaprijeđen izmjenama odluke kada je dodato da se sporazum ne može zaključiti sa zaposlenim koji obavlja poslove koji su od posebnog značaja za nesmetano i redovno vršenje poslova organa. Navode da su zajedno sa Ministarstvom finansija posvećeno od početka primjene Plana optimizacije javne uprave za period od 2018. do 2020. radili na planiranju i kreiranju neophodnih uslova za sprovođenje mjere sporazumnog prestanka radnog odnosa uz isplatu otpremnine.
Iz MJU su ponovili da podnošenje zahtjeva od strane zaposlenog ne podrazumijeva da će sporazum biti zaključen, odnosno da će zaposleni ostvariti pravo na otpremninu.
“Starješina organa je u obavezi da izvrši procjenu da li se radi o zaposlenom koji je neophodan za nesmetano funkcionisanje organa i da na osnovu ove procjene donese odluku o tome da li se zahtjev zaposlenog odobrava ili odbija. Stoga je odgovornost starješine organa u ovom dijelu velika”, kazali su iz ministarstva.
Keković: Vlada napravila grešku
Generalni sekretar Unije slobodnih sindikata (USS) Srđa Keković je za “Vijesti” kazao da je očigledno da je Vlada napravila grešku kada je utvrdila odluku o otpremninama, koju je potom morala da mijenja.
“Probudili su interesovanje zaposlenih i sada neki od njih neće dobiti otpremninu”, kazao je Keković.
On je objasnio da je problem i što se u pojedinim institucijama koje imaju deficit radne snage prijavio dio radnika za otpremnine, pa se na taj način ugrožava njihov rad i stvara veći deficit. Za primjer je naveo jednu od Službi zaštite i spasavanja koja ima manjak vatrogasaca i u kojoj je bilo prijava za otpremnine.
“Suština Vladine odluke je da se smanji višak zaposlenih u javnom sektoru i to podržavamo. Ali je u tom procesu eveidentna greška koju je Vlada napravila”, poručio je Keković.
Bonus video:
