Značajan pad cijene naftnih derivata je siguran od utorka, a juče se nezvanično procjenjivalo da to može da bude i za oko 11 do 14 centi za litar goriva u Crnoj Gori. Tako procjenjuju izvori bliski Udruženju kompanija naftnih derivata Crne Gore, ukazujući da je realno da cijena eurodizela padne za oko 11 centi, a benzina za oko 12 do14 centi po litru.
Sadašnja cijena dizela je 1,16 eura po litru, eurosuper benzina 98 - 1,31, a benzina od 95 oktana - 1,28 eura.
Ministarka ekonomije Dragica Sekulić najavila je da od utorka očekuju pad cijena naftnih derivata i da će u ponedjeljak dati konačnu informaciju o tome. Ona je izjavila da bi pad cijena goriva mogao biti osam ili devet centi.
Cijene nafte su od početka godine prepolovljene, a drastični pad na međunarodnim berzama se bilježi od epidemije koronavirusa, a potom i propalog dogovora Ruske Federacije sa zemljama OPEC-a. Usljed izvjesnog pada cijene svih vrsta goriva u Crnoj Gori, prevoznici i proizvođači zasada ne razmišljaju o korekciji cijena - dok vide da li će se niže cijene naftnih derivata zadržati i kako će posljedice koronavirusa uticati na njihovo poslovanje.
Prema Uredbi o načinu obrazovanja maksimalnih maloprodajnih cijena naftnih derivata, u Crnoj Gori se dvosedmično usklađuju cijene prema utvrđenoj formuli, a zavise od prosječnog rasta (ili pada) cijena na svjetskim berzama i kretanja, odnosno oscilacija valutnog para euro/dolar. Regionalni dobavljači formiraju cijene u odnosu na berzu Mediterranean Platt’s Ground.
Cijena nafte na ovoj berzi između dva uporedna perioda pala je u prosjeku sa oko 510,95 dolara po toni na oko 415 dolara, dok je euro ojačao u odnosu na dolar za skoro 2,6 odsto i bio je bez uticaja na konačne kalkulacije.
Vlasnik autobuskog preduzeća BLT Božo Bulatović zadovoljan je zbog predstojećeg pojeftinjenja goriva, ali kaže da su “ostali troškovi i dalje visoki”.
„To će biti mnogo realnija i prava cijena goriva jer sve preko jednog eura (za litar) nas i te kako opterećuje. Prava stvar bi bila kada bi nakon ovog, pojeftinila i cijena auto-djelova, guma, održavanja i registracije, radne snage, ali ti troškovi su i dalje visoki i opterećuju poslovanje“, naveo je Bulatović.
Vlasnik preduzeća „Alivodić“ Haris Alivodić se nada da će pad cijene nafte na svjetskim berzama doprinijeti da kompenzuju troškove poslovanja.
Zbog koronavirusa i najave mogućih restriktivnih mjera, Alivodić očekuje i moguće „otežane uslove poslovanja i manji broj polazaka“ autobusa, kako se to dešava ljeti kada škole ne rade.
Prema zvaničnim podacima Ministarstva ekonomije, eurodizel je posljednjih godina najjeftiniji bio 2016. kada se cijena po litru kretala od 82 centa do jednog eura, dok su se te godine cijene benzina kretale od 1,06 do 1,17 eura po litru.
“Ako niže cijene naftnih derivata ostanu samo 15 dana, mljekari neće osjetiti značajniju korist”, ocijenila je Zorka Šljukić, direktorica mljekare „Srna“.
Prema njenim riječima, da bi prikupila sirovinu za preradu mlijeka, ova kompanija dnevno u oba pravca vozi do različitih domaćinstava 400 kilometara, pa u “Srni” priželjkuju dodatno niže cijene goriva u narednom periodu.
„Od 2006. godine nijesmo mijenjali cijene proizvoda, dok su cijene svih repromaterijala porasle ko zna koliko“, istakla je Šljukićeva, navodeći posebno rast cijene električne energije.
Ona je podsjetila da su ranije mogli da računaju i na pomoć, odnosno participaciju države kada je u pitanju potrošnja lož ulja, ali da to više nije slučaj.
Slično su nezvanično odgovarali i ostali proizvođači iz drugih oblasti, koje su “Vijesti” kontaktirale, o tome da zasad neće imati prostora da obaraju cijene zbog predstojeće promjene kod naftnih derivata.
Ovako oštar dnevni pad cijena nafte nije zabilježen još od Zalivskog rata iz 1991. godine. Trenutna situacija na svjetskim berzama najviše pogađa glavnog crnogorskog dobavljača - Jugopetrol, u većinskom vlasništvu grčkog Helenic Petroleuma.
Svjetski analitičari procjenjuju da će doći do recesije globalne ekonomije, odnosno da je ekonomsku krizu pogurao koronavirus. Iz Evropske centralne banke (ECB) upozorili su da je pandemija koronavirusa “veliki šok” za ekonomiju eurozone i tražili su ambiciozan i koordinisan budžetski odgovor vlada, pozvajući ih da ubrzaju donošenje mjera.
Privrednici predlažu odlaganje plaćanja poreza, duži rok otplate kredita...
Unija poslodavaca i Privredna komora anketiraju privrednike, tražeći mišljenje o uticaju krize na njihov biznis i šta predlažu da te organizacije iniciraju Vladi.
Prema informacijama “Vijesti”, privrednici iz raznih oblasti navode da već osjećaju uticaj krize i to ne samo u turizmu, već i poslodavci iz oblasti saobraćaja, industrije, trgovine i građevinarstva.
Dosadašnje najčešće navedene mjere su da im se omogući odlaganje poreza i drugih dažbina, da im se dugoročnije reprogramiraju krediti sa manjim iznosima rata i bez novih troškova...
UPCG je, povodom pravovremenog planiranja i reagovanja na očekivane posljedice COVID-19, tražila hitnu sjednicu Socijalnog savjeta.
Uz socijalne partnere - članove Savjeta, UPCG je predložila da vanrednoj sjednici prisustvuju i predstavnici ministarstva zdravlja, ekonomije i finansija.
Cilj dijaloga je, između ostalog, kreiranje neophodnih mjera podrške održivosti preduzeća i očuvanju radnih mjesta.
“Svjesni aktuelnosti trenutka, UPCG očekuje da će Socijalni savjet u što kraćem roku zakazati vanrednu sjednicu u proširenom sastavu i time omogućiti dijalog koji će rezultirati usvajanjem mjera te otkloniti nedoumice oko određenih pitanja koja aktuelnim zakonodavstvom nisu regulisana, a tiču se poslodavaca i njihovih zaposlenih”, istakli su iz UPCG.
Reakcija banaka
Podgorička banka je saopštila da će od ponedeljka do 15. aprila ukinuti naknade na transakcije građanima preko elektronskog i mobilnog bankarstva i podizanje gotovine debitnim karticama na bankomatima drugih banaka. U istom periodu će svim građanima, koji koriste usluge e-banking i m-banking servisa, biti omogućene besplatne transakcije preko tih servisa.
Oni su kazali da tim potezom žele da olakšaju poslovanje klijentima zbog aktuelne situacije i potrebe sprovođenja mjera prevencije pojave i širenja koronavirusa.
“Svim korisnicima debitnih kartica (Visa debit, Mastercard debit ili Mastercard gold debit) koje je banka izdala biće omogućeno besplatno podizanje novca na bankomatima svih banaka u Crnoj Gori. Podizanje novca ovim karticama na bankomatima naše banke je besplatno”, ukazano je iz te banke.
NLB banka je na svom sajtu za klijente postavila savjete za poslovanje, poručujući da koriste napredne kanale i digitalne usluge.
“Kada posjećujete filijalu izbjegavajte gužvu, obratite pažnju na rastojanje kada boravite u zatvorenom i koristite sredstva za dezinfekciju”, neke su od preporuka. Centralna banka javno je predlažila bankama da prate poslovanje svojih klijenata i da im u slučaju da upadnu u probleme izazvane pandemijom koronavirusa pomognu tako što će rokove otplate postojećih obaveza i novih kredita uskladiti sa njihovim mogućnostima. Formalne mjere se čekaju.
Na berzi nema značajnih oscilacija u cijenama
U Crnoj Gori je izostala reakcija vlasnika akcija preduzeća na vijest o koronavirusu, za razliku od kretanja na svjetskim i regionalnim berzama, na kojima su investitori pojačali ponudu akcija, izazvali pad cijena hartija, koji je u krajnjem oborio berzanske indekse i izazvao kratkotrajno zaustavljanje trgovanja na pojedinim berzama u svijetu.
To je “Vijestima” saopštila direktorica Montenegroberze Milena Vučinić.
Ona je kazala da individualni investitori ne reaguju kao ostali u okruženju, već naprotiv - “ovih dana imamo intezivno trgovanje dionicama hotelskog preduzeća Budvanska rivijera, “Sveti Stefan hotela...”
“Neobično su visoki dnevni prometi, prva dva i po mjeseca 2020. obećavaju... Nije bilo pojačane prodaje akcija turističkog sektora, odnosno akcija crnogorskih hotela i sektora koji se bavi putovanjima i turizmom. Promet na berzi je uobičajen, indeksi ne bilježe značajne promjene. Profesionalni i pojedinačni investitori u svijetu su pokazali opreznost i strah od ekonomske neizvjesnosti, koju donosi naredni period, i uticaj koronavirusa na buduća globalna i lokalna ekonomska kretanja”, istakla je Vučinićeva.
Dodaje da kod trgovine akcijama turističkih kompanija nema značajnih oscilacija u kretanju cijena:
“Kao da niko od akcionara i institucionalnih investitora u Crnoj Gori ne pokazuje sumnju da će posjeta crnogorskim hotelima i restoranima biti slabija ove godine, što za posljedicu može imati pad prihoda, koji će direktno uticati na krajnji poslovni rezultat kompanija iz turističkog sektora, kao i na cijenu akcija na berzi”, objasnila je Vučinićeva.
Ona je ukazala da se završava prvi kvartal, a posljedice virusa će se prenijeti na drugi kvartal.
“To je dovoljan signal da treba imati umjerena ekonomska očekivanja, odnosno izvjesno je usporavanje ekonomije, koje može biti uvod u globalnu recesiju. Privredni sektori na koje će koronavirus najviše uticati su putovanja, odmor, avioprevoz, naftna industrija, proizvodnja automobile, navela je Vučinićeva.
Neto profit Montenegroberze u 2019. godini iznosio je 225.948 eura i bio je značajno veći u odnosu na 2018, kada je iznosio 88.658 eura.
Poslovni prihodi berze, poredeći dva perioda, povećani su sa 380,9 hiljada na 491,7 eura, dok su rashodi smanjeni sa 223,53 hiljade na 191,58 hiljada eura. Posljedice virusa će se prenijeti na drugi kvartal. To je dovoljan signal da treba imati umjerena ekonomska očekivanja, odnosno izvjesno je usporavanje ekonomije, koje može biti uvod u globalnu recesiju, ocijenila je direktorica Montenegroberze.
Bonus video:
