Mjere finansijskog sektora za pružanje podrške ekonomijama Zapadnog Balkana trebalo bi da budu široko zasnovane, transparentne i brze, uz vođenje računa o finansijskoj stabilnosti, saopšteno je iz Svjetske banke (SB).
U novom izdanju bilješki SB, koje sagledavaju politike intervencija u finansijskom sektoru, navodi se da bi hitne mjere trebalo da budu vremenski ograničene i da imaju jasne izlazne strategije, dok prudencijalne mogu odgovorno stvoriti prostor za kapital banaka, da obnove davanje kredita.
„To se može učiniti kroz oslobađanje kontracikličnih rezervi kapitala, oslobađanje zaštitnih rezervi i privremenu zabranu isplate bonusa direktorima, isplate dividendi i otkupa akcija“, objašnjeno je u bilješkama SB, koje predstavljaju dopunu nedavno objavljenog Redovnog ekonomskog izvještaja za Zapadni Balkan.
Iz SB su poručili da zemlje mogu uvesti i mjere regulatornog popuštanja, kao što je privremeni, dobro ciljani moratorijum na otplatu kredita. Druge mjere, naročito zamrzavanje klasifikacije i rezervacija, mogle bi brzo dovesti do ozbiljnih rizika za banke i klijente, a odgovor supervizije bi postao izazovniji, ukoliko se one ne budu privremeno blisko pratile.
„Stoga treba uraditi njihovu pažljivu procjenu za svaki pojedinačni slučaj“, rekli su predstavnici SB.
Oni smatraju da će prolongiran finansijski stres zahtijevati mjere za prevenciju pojave rizika po finansijsku stabilnost, a da će centralne banke i organi supervizije morati intenzivnije da prate finansijsko stanje, naročito trendove kredita i likvidnosti. „Za prevenciju drugog kruga efekata na ekonomiju i pružanje podrške za finansijsku stabilnost, od ključnog značaja će biti jačanje makroprudencijalnog, okvira nesolventnosti i okvira finansijskih mreža sigurnosti“, navodi se u bilješkama.
Oni su saopštili da će krizno upravljanje uz okvir nesolventnosti pomoći ublažavanju smanjenja vrijednosti neplatiša duž cijelog lanca snabdijevanja, smanjiti finansijski stres i održati priliv kredita za pružanje podrške ekonomiji.
„Organi finansijskog sektora u cijeloj regiji su već pokrenuli aktivnosti na ograničavanju ekonomskog pada i održavanju finansijske stabilnosti. Blisko prate trendove likvidnosti i kredita u svjetlu rastućih strahova za finansijsku stabilnost“, rekli su iz SB.
Oni su podsjetili da su regulatorni i organi za superviziju u Albaniji, Bosni i Hercegovini (BiH), na Kosovu, u Crnoj Gori i Srbiji uveli mjere regulatornog popuštanja, kao što su moratorijum na otplatu zajmova i promjena klasifikacije kreditnog rizika.
Narodna banka Sjeverne Makedonije je produžila rok nakon kojeg se kredit smatra nenaplativim, a agencije za superviziju Albanije, BiH i Crne Gore suspendovalie su, kako su kazali, isplatu dividendi i bonusa u bankama.
„Što se tiče monetarne politike, centralne banke Albanije, Sjeverne Makedonije i Srbije su smanjile svoje kamatne stope. Srbija je pokrenula program podrške likvidnosti za banke putem reprogramiranja i zamjene valute, a Sjeverna Makedonija izmijenila zahtjeve za denarskim rezervama za nove i restrukturirane kredite i odložila primjenu zahtjeva za likvidnošću da omogući bankama da se fokusiraju na davanje kredita preduzećima i domaćinstvima“, navodi se u bilješkama.
Iz SB su dodali da je Banka Albanije podigla limit za kredite koje komercijalne banke dobijaju od centralne banke i najavila da će u slučaju daljih ograničenja likvidnosti možda pribjeći kvantitativnom popuštanju putem kupovine vladinih obveznica ili u krajnjoj liniji korištenja rezervi unutar zakonskih limita.
„Konačno, vlade Albanije, BiH, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije su najavile direktnu finansijsku podršku za preduzeća kroz zajmove i kreditne garancije, koji će se davati putem razvojnih finansijskih institucija, novih garantnih fondova i bankarskog sistema“, zaključuje se u bilješkama.
Bonus video:
