Svaki četvrti građanin je prošle godine živio ispod granice siromaštva - 24,5 odsto, što je za 0,7 procenata više u odnosu na godinu ranije, pokazala je anketa o dohotku i uslovima života koju je uradio Monstat.
Iz Monstata je objašnjeno da se procenat siromašnih odnosi na osobe ili članove porodica, čiji prihodi ne zadovoljavaju osnovne životne potrebe.
“Prag rizika od siromaštva, postavljen na 60 odsto medijane nacionalnog ekvivalentnog raspoloživog dohotka, iznosio je na godišnjem nivou 2.261 euro za jednočlano domaćinstvo (188,4 eura mjesečno), dok je za domaćinstvo sa dvije odrasle osobe i dvoje djece mlađe od 14 godina iznosio 4.748 eura (395,6 eura mjesečno)”, kazala je načelnica odsjeka statistike uslova života i socijalnih usluga u Monstatu Milena Vukotić.
Monstat je rezultat ankete dostavio medijima u formi saopštenja, bez održavanja konfencije za novinare, koje obiluje stručnim terminima.
Ko je najviše izložen riziku
Vukotić je navela da su osobe mlađe od 18 godina najviše bile izložene riziku od siromaštva (33,7 odsto), kao i osobe starosti od 18 do 24 godine (30,5 odsto), dok najnižu stopu rizika od siromaštva imale su osobe starosti 65 i više godina (15,1 odsto).
Anketa je pokazala da je u domaćinstvima bez izdržavane djece stopa rizika od siromaštva u 2019. godini iznosila 13,9 odsto, dok je 29,6 odsto domaćinstava sa izdržavanom djecom bilo više izloženo riziku od siromaštva.
“Stopa rizika od siromaštva prije socijalnih transfera u 2019. pokazuje da isključivanje socijalnih transfera iz dohotka utiče na povećanje procenta osoba koje su u riziku od siromaštva sa osnovnih 24,5 odsto na stopu od 29,5 odsto. Ako se iz dohotka isključe i socijalni transferi i penzije, tada stopa rizika od siromaštva iznosi 42,9 odsto”, saopštila je Vukotić.
Ona je kazala da je stopa izrazite materijalne deprivacije, koja ukazuje na procenat osoba koja žive u domaćinstvima koja ne mogu da priušte najmanje četiri od devet stavki materijalne deprivacije, u 2019. godini iznosila 12 odsto. Nije objašnjeno šta se podrazumijeva pod terminom “materijalna deprivacija” i koje stavke ona uključuje. Ovaj termin se veže za “nemogućnosti pojedinaca ili domaćinstava da priušte osnovna dobra ili usluge koje su tipične u njihovom društvu u datom momentu”.
“Stopa rizika od siromaštva ili socijalne isključenosti, kao procenat osoba koje se nalaze u riziku od siromaštva i/ili su izrazito materijalno deprivirani i/ili žive u domaćinstvima sa veoma niskim intenzitetom rada, u 2019. godini iznosila je 30,5 odsto i u odnosu na 2018. godinu, bilježi pad za 0,9 procentnih poena”, dodala je Vukotić.
Istraživanje je obuhvatilo i “gini koeficijent”, koji je pokazatelj nejednakosti dohotka na skali od nula do 100, gdje je nula potpuna jednakost, a 100 nejednakost. Taj koeficijent za Crnu Goru iznosio je 34,1.
Raste rizik za djecu do 17 godina
Podaci iz ankete pokazuju da se 33,7 odsto djece starosti do 17 godina nalazilo u riziku od siromaštva i ova stopa u odnosu na 2018. godinu je porasla za 1,3 procentna poena.
Viša saradnica u Monstatu Dunja Đokić je kazala da je taj procenat u bliskom odnosu sa nivoom obrazovanja roditelja.
“Tako je čak 84,5 odsto djece, čiji roditelji imaju osnovno i niže obrazovanje, bilo u riziku od siromaštva. Kako se povećava obrazovni nivo roditelja, tako se smanjuje procenat djece koja su u riziku od siromaštva...” objasnila je Đokić, prenio je Monstat.
Anketa je pokazala da je stopa materijalne deprivacije djece bila 35 procenata, što znači da je toliko djece živjelo u domaćinstvima koja nisu mogla da priušte najmanje tri od devet stavki.
Bonus video:
