Vlada, prema riječima premijera Duška Markovića, neće imati nikakvu dilemu ni kompromis u borbi sa onima koji budu poslovali u sivoj zoni, koju privrednici smatraju jednim od ključnih izazova crnogorske ekonomije.
Predstavnik kompanije Kastex, Stevan Karadaglić, ocijenio je da nelojalna konkurencija odnosno poslovanje u sivoj zoni ima negativan odraz na poslovanje preduzeća koja posluju u skladu sa propisima.
“Realna pretpostavka je da će se poslovanje u sivoj zoni povećati kada dođe do povećanja akciza i poreza na dodatu vrijednost (PDV), zbog čega je potrebno intenzivirati mjere inspekcijskog nadzora. Takođe, zamah ima i siva ekonomija na internetu i društvenim mrežama”, rekao je Karadaglić u Privrednoj komori (PKCG) na sastanku Markovića sa privrednicima.
Prema njegovim riječima, trebalo bi smanjiti poresko i administrativno opterećenje privrede i uvesti podsticajne mjere za privrednike koji izmiruju svoje obaveze.
Marković je kazao da opasnost od neformalne ekonomije predstavlja ozbiljan izazov i u Vladi se pripremaju da mjere koje su primjenjivali ove godine osnaže, organe za sprovođenje zakona stave u punu funkciju i na taj način zaštite one koji rade u skladu sa zakonom.
”Nećemo imati nikakvu dilemu niti kompromis u tom smislu. Svi koji se budu kretali ka sivom tržištu i neformalnoj ekonomiji će biti pod udarom svih naših mjera, a nadam se i zakonskih, administrativnih i pravosudnih”, poručio je Marković.
U tom smislu, kako je kazao, pripremaju administraciju, pri čemu je Ministarstvo ekonomije odmaklo u pripremi izmjena Zakona o inspekcijskom nadzoru.
“Njime ćemo dati inspektorima ovlašćenja da mogu ući u poslovnu prostoriju za koje ima indicija da se u njima obavlja nelegalno poslovanje”, dodao je Marković.
Izvršni direktor Šumsko-industrijskog komibnata (ŠIK), Polimlje, Milovan Gojković, kazao je da nadu za razvoj drvoprerade daje to štp su završili velike investicije u toj oblasti, pri čemu je povećan broj radnika.
“Imamo najave da će biti i ozbiljnih investicija u narednoj godini. Ipak, jedna od glavnih problema je kašnjenje u davanju koncesija ili jednogodišnju prodaju drveta u dubećem stanju, a kao posljedica toga kasnimo sa plaćanjem obaveza koje smo ugovorom preuzeli”, objasnio je Gojković.
Direktorica Mljekare Srna, Zorka Šljukić, smatra da je neophodno promovisati domaće proizvode, koji nose domaću tradiciju.
“Šansu za bolji plasman vidimo i u javnim nabavkama. Potrebno je sprovesti analizu prodaje crnogorskih proizvoda koji su uskraćeni za plasman usljed javnih nabavki, pri čemu bi trebalo da se uvede kategorija domaćih proizvoda”, navela je Šljukić.
Marković je kazao da, kada je riječ o kvalitetnijoj podršci privredi kroz podsticajne mjere, Ministarstvo ekonomije je u ovoj godini podržalo preko 60 preduzeća kroz programe podrške koje kreiraju.
“Zato smo u budžetu za narednu godinu to povećali oko pola miliona EUR i na taj način nstavljamo da ih podržavamo”, rekao je Marković.
Marković je naveo da su ozbiljno uzeli u razmatranje i eventualni razvoj modela koji bi domaće proizvode učinio vidljivijim.
“Obezbijedili smo sredstva za to i Ministarstvo ekonomije radi na modelu koji će omogućiti proizvođačima veću konkurentnost proizvoda”, dodao je Marković.
On je podsjetio na preporuke PKCG da je potrebno da se svim naporima države ojača domaća privreda i da se učini funkcionalnom.
“Da ozbiljno radimo na tome pokazuje i najveći iskorak koji predstavlja otvaranje Poglavlja 1 - Slobodno kretanje robe i Poglavlja 3 - Pravo osnivanja preduzeća i pružanja usluga”, rekao je Marković.
Vlada, kako je ocijenio, radi u strateškom pravcu dobro, odgovorno i u korist ekonomije.
“Kada je riječ o daljoj saradnji sa preduzećima, u Ministarstvu ekonomije je formiran poseban direktorat koji će predstavljati jedinstvenu adresu za mala I srednja preduzeća (MSP)”, naveo je Marković.
On je naveo da je Vladin zadatak da i u narednoj godini održe te stope rasta, za šta treba više odgovornosti, discipline i reda, ali i optimizma koji Crnoj Gori generalno treba.
Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja, Milutin Simović, kazao je da je ove godine bila izdašnija podrška za razvoj poljoprivrede sa znatno većim obuhvatom korisnika u ovoj godini, kroz male farmere i MSP.
“Povećan je otkup poljoprivrednih proizvoda 11 odsto, otkup mlijeka četiri odsto, a bilježi se rast ratarskih kultura, kao i veći izvoz povrtarskih kultura”, precizirao je Simović.
Prema njegovim riječima, važno je što se krenulo sa valorizacijom državnog poljoprivrednog zemljišta, jer se kreće u jedan novi zamah koji treba da da novu vrijednost primarnom sektoru proizvodnje pa i prerade.
“Naš robni bilans zajedno sa uslugama nije toliko loš. On je u 2010. godini iznosio 59 odsto, a sada idemo preko 70 odsto, zahvaljujući rastu usluga”, rekao je Simović i dodao da je to izazov na koji se mora zajednički odgovoriti.
Problem predstavlja, kako je kazao, i kako regulisati neuravnoteženost opterećenja privrednika po lokalnim upravama.
“Potrebno je dijalogom rješavati stanje na domaćem tržištu i ambijent koji treba da obezbijedi zdravu konkurenciju, odnos prema proizvodnji i zaštitu interesa potrošača kao glavnih aktera na tržištu”, smatra Simović.
Ministar održivog razvoja i turizma, Pavle Radulović, kazao je da je puno napravljeno u toj oblasti, pri čemu hrabri podatak o 11,5 miliona noćenja.
“Od toga je 70 odsto turista boravilo u privatnom smještaju, a svega 30 odsto u kolektivnom smještaju, odnosno hotelima. U ovoj godini su otvorena 33 nova hotela, od čega 22 visoke kategorije”, rekao je Radulović.
On je kazao da Vlada definitivno radi na pružanju šanse lokalnoj privredi da se inkorporira, pri čemu je Vlada ozbiljno otvorila više emitivnih tržišta.
“Iz Kine imamo 95 odsto povećanje broja turista, Izraela 70 odsto, a Azije preko 75 odsto. Možemo skoro potpuno biti uvjereni u cifru od milijardu eura prihoda, a imali smo preko 900 miliona u deset mjeseci”, rekao je Radulović.
Ministar rada i socijalnog staranja, Kemal Purišić, ocijenio je da je poslovno okruženje važno za dobro funkcionisanje privrede, gjde je najveća odgovornost na Vladi, ali i socijalnih partnerima.
On je, govoreći o zakonu o radu, kazao da se taj zakonski tekst izrađuje već više od dvije godine, a pripremljen je i usaglašen u radnoj grupi koju su činili predstavnici sva tri socijalna partnera.
“Zakon ima ozbiljan reformski potencijal, a svakako će ići na Socijlani savjet i Evropsku komisiju (EK)”, dodao je Purišić.
Najvažniji zahtjev je, kako je kazao, da se tržište učini fleksibilnijim, kao i da se radni odnos zasniva i raskida jednostavno.
“Dogovoreno je i da realni sektor odnosno privreda ima obavezu da prijavi slobodno radno mjesto Zavodu za zapošljavanje”, dodao je Purišić.
Bonus video:
