Zanatska komora Crne Gore predložila je uvođenje zanatskog embarga za političare ukoliko 1. septembra predstavnici te asocijacije ne budu održali sastanak sa ministrima ekonomije i prosvjete, na kojem bi dogovorili prijedloge za unapređenje zanatstva u državi.
To je, kako prenosi PR Centar, saopšteno na pres konferenciji Zanatske komore Crne Gore povodom stanja u zanatstvu i odnosa Vlade prema zanatstvu.
Izvršni direktor Zanatske komore Crne Gore, Zanatsko-preduzetničke komore Crne Gore i Udruženja hotela Crne Gore, Boris Marđonović, kazao je da će predstavnici te asocijacije ukoliko 1. septembra ne sjednu za sto sa ministrima ekonomije i prosvjete, objaviti spisak političara kojima će biti zabranjeno da kupuju pekarski kruh, burek i peciva, da se šišaju i uređuju u frizerskim i kozmetičkim salonima, da ručaju i piju kafu u restoranima, da spavaju u hotelima.
„Objavićemo spisak političara kojima će biti zabranjeno da skraćuju pantalone i prepravljaju odjeću, da nose odijela na hemijsko čišćenje, da popravljaju računare i telefone kod info-elektroničara, da dovoze auta u servise i na registraciju, da mijenjaju gume na kolima, da zidaju kuće i vile po primorju, da koriste usluge električara, vodoinstalatera, instalatera grijanja i hlađenja, da kreče prostorije, da dekorišu enterijere, da čiste dimnjake, mijenjaju bravariju“, istakao je Marđonović, navodeći da će to podrazumijevati i zabranu drugih zanatskih proizvoda i usluga.
Poručio je da ovo nije prijetnja već obećanje.
„Potpredsjednik Vlade nam je dao podršku i držimo ga za javnu riječ. Uskoro očekujte novi pozicioni dokument gdje ćemo pozvati zanatlije da glasaju samo one partije, koje su ga potpisale i javno se obavezale da će to ostvariti. Ne treba se više igrati sa zanatlijama. Preko 100 hiljada građana živi od zanatstva. Samo u turizmu smo imali 30 hiljada zaposlenih. Kao što vidite, zanatlije su konsolidovane i riješene da uzmu stvar u svoje ruke. Nadamo se da ćemo moći ostati u okvirima pro-evropskog dijaloga sa politikom“, istakao je Marđonović.
Ukazao je da se prijedlozi zanatlija za razvoj preduzetničkog srednjeg staleža odnose na uvođenje socijalne tržišne ekonomije po uzoru na Evropsku uniju, reformu stručnog obrazovanja, usavršavanja i profesionalne orijentacije i kreiranje konjunkturnih programa za generisanje tražnje.
Vd predsjednik Zanatske komore Crne Gore, predsjednik Zanatsko-preduzetničke komore Crne Gore i član Upravnog odbora Udruženja fotografa CG, Slobodan Starčević, ocijenio je da je zanatstvo u Crnoj Gori na najnižem stepenu razvoja na Zapadnom Balkanu.
„Zakon o zanatstvu ne reguliše ključni smisao postojanja Komore, a to je stručno obrazovanje i usavršavanje. Preko 130 profesija čeka da budu regulisane i da se usklade sa evropskim direktivama. Stručno osposobljavanje se ne odvija ni u preduzećima ni u adekvatnim školskim radionicama, imamo dominantno teorijsko obrazovanje u srednjim stručnim školama“, poručio je Starčević.
Prema njegovim riječima, Evropskoj uniji se podnose izvještaji da Crne Gora ima dualni sistem obrazovanja u zanatstvu, „a zapravo imamo karikirani surogat“.
„Prije svega nemamo regulisane profesije i stručne slike zanata ni za učenike ni za majstore, usklađene programe teorije i prakse za učenike u privredi, programe za majstorske kvalifikacije i ispite, verifikovane majstore koji smiju obučavati učenike u privredi i na kraju završne ispite sa praktičnim probama“, ukazao je Starčević.
On je istakao da je Zanatska komora Crne Gore diskriminisana prilikom uvođenja obaveznog članstva u Privrednoj komori, „iako je postojao zakon o zanatstvu i iako smo tražili izuzeće privrednih subjekata koji obavljaju djelatnost po zakonu o zanatstvu“.
„Tražili smo javna ovlašćenja da bismo bili socijalni partneri države u obrazovanju, usavršavanju i transferu tehnologija, a dobili smo zadatak da prepisujemo nečitke prijave zanata koje stižu preko sekretarijata za privredu. Pri tome imamo prijavljeno više zanatskih zanimanja u slobodnoj interpretaciji privrednika, nego zanatlija koji se njima bave“, rekao je Starčević.
Predsjednik Crnogorskog udruženja štampara, Miloš Vukčević, ukazao je na dva aktuelna problema sa kojim se susrijeću članovi tog udruženja.
Kazao je da je Uprava za inspekcijske poslove počela da vrši kontrolu štampara, navodeći da je na osnovu zapisnika koji su već sastavljeni za njihove kolege, postavljeno da se štamparija treba registrovati kao trgovina.
„Ne bi tu bilo ništa sporno da to ne povlači za sobom još niz određenih poteza, a to je prije svega Trgovačka knjiga koju je neizvodljivo mi da vodimo na način na koji je Zakonom definisano, što nas dovodi kolizije sa samim tim činom“, rekao je Vukčević.
Drugi problem je, kako je istakao, problem tarifa koje se naplaćuju za ostvarivanje reprogramskih prava.
Predsjednik Udruženja hotela Crne Gore i član Predsjedništva Zanatsko-preduzetničke komore Crne Gore, Nikola Pejović rekao je da je najveći problem što država nema sluha ni razumijevanja za tu struku.
„Moramo da sjednemo i da porazgovaramo, da povežemo ljude. Veliki problem imamo sa kadrom i sa ljudima koji neće da rade. Nemamo kuvare, konobare, sobarice. Dosta ljudi iz Crne Gore odlazi u inostranstvo“, istakao je Pejović.
Potpredsjednik Zanatske komore Crne Gore i predsjednik Udruženja zanatlija motornih vozila Crne Gore, Milutin Ražnatović, smatra da bi veću pažnju trebalo posvetiti obukama u obrazovanju, koje će doprinijeti većem zapošljavanju.
„To treba da radimo zajedno sa ministarstvima koja su nadležna. To mora sve da bude uvezano, da bismo na tom polju nešto mogli uraditi, jer nam majstori trebaju“, istakao je Ražnatović.
Bonus video:
