Prethodno rukovodstvo je u više navrata isticalo kako su rezultati poslovanja Rudnika uglja impresivni, međutim, uvjerili smo se da to nije baš tako. Proveo sam u ovoj kompaniji 13 godina, dok je većina mojih saradnika ovdje cijeli svoj radni vijek i vjerujte mi, u potpunosti smo sigurni da su poteškoće sa kojima se suočavamo danas rezultat upravo takvih katastrofalnih odluka.
To je, tokom jučerašnjeg sastanka čelnika Rudnika sa premijerom Zdravkom Кrvivokapiće i ministrima finansija i socijalnog staranja i javne uprave, digitalnog društva i medija Milojkom Spajićem i Tamarom Srzentić, kazao izvršni direktor Rudnika Milan Lekić.
Kako je saopšteno iz Rudnika, Lekić je naveo da u proizvodnji nije ispoštovan projekat rudarskih radova, zbog čega je došlo do zaostajanja u eksploataciji otkrivke i raubovanja ležišta, čime je dovedena u pitanje realizacija plana eksploatacije uglja u narednom periodu.
“Sve to je poremetilo projektovanu geometriju kopa, što je veliki problem. Proizvodnju je dodatno omelo i neblagovremeno izmještanje visokonaponskog dalekovoda koji se nalazi uz samu ivicu kopa, što blokira jednu trećinu rudarskih radova i po dubini i po širini“, naglasio je Lekić.
Jedna od centralnih tema sastanka bila je neusaglašenost suštinskih potreba profitabilne kompanije kakav je Rudnik uglja sa Zakonom o javnim nabavkama.
“Zahvaljujući ovakvom slovu zakona, kao i nemaru prethodnog rukovodstva koje nije osiguralo adekvatnu bazu rezervnih dijelova, imamo situaciju da je onemogućen puni kapacitet rada naše mehanizacije“, istakao je Lekić, dodajući da je upravo zbog nedostatka rezervnih djelova, primjera radi, od 17 dampera nosivosti 100 tona na dnevnom nivou u pogonu svega između tri i sedam, što je, kako je rekao, ogroman i nenadoknadiv problem.
Lekić je iznio i stav po pitanju dividende, rekavši da je riječ o formalno-pravnom pitanju koje je bespotrebno politizovano, ali i pozdravio odluku Skupštine akcionara Elektroprivrede koja je, na insistiranje rukovodstva Rudnika uglja, prihvatila da izvrši reviziju prethodno iskazanog stanja o preko 13 miliona koje je Rudnik trebalo da isplati po ovom osnovu.
Takođe, Lekić je upoznao predstavnike Vlade i sa suštinom medijskih napisa oko inicijative Agencije za socijalnu pravdu koja je bacila sumnju na prirodu poslovnih aranžmana sa nikšićkom firmom “Atlas Montenegro“, ističući da je riječ o poslovnom aranžmanu prethodnog rukovodstva na koje je stavljena oznaka tajnosti, zbog čega je uputio preporuku Odboru direktora da skine istu.
Lekić je predstavio i idejno rješenje aktuelnog rukovodstva o plantažnom gajenju ljekovitog bilja na rekultivisanim i nerekultivisanim površinama.
„Taj projekat bi obezbijedio nova radna mjesta, ali bi dodatno doprinio i jačanju turističkog potencijala naše opštine. Obišao sam plantaže ljekobilja u Ljubinju, gdje sam upoznat sa principima rada i mogu vam sa potpunom sigurnošću reći da je riječ o fenomenalnom projektu“, zaključio je on i dodao da je određeno zemljište u vlasništvu Ministarstva finansija, zbog čega je uputio molbu Spajiću da bude ustupljeno Rudniku.
Spajić je pozdravio ideju oko plantažnog gajenja ljekovitog bilja, ističući da je to pitanje kome bi trebalo u narednom periodu posvetiti dodatnu pažnju.
S druge strane, Spajić je prokomentarisao i pitanje dividende.
„To pitanje je dosta opterećivalo ljude. Sva suština oko dividende je ta da smo mi radili po zatečenim knjigama. Кako su knjige govorile, tako smo i mi nastupili prema svim državnim preduzećima“, rekao je Spajić.
On je pozdravio inicijativu rukovodstva Rudnika uglja o reviziji prikazanog stanja.
„Vlada Crne Gore nema ambiciju da se naplati od Pljevalja. Ako se ispostavi da nije prikazivano realno stanje u finansijama, moraće neko da snosi odgovornost“, poručio je Spajić i dodao da će, kako je rekao, država preživjeti bez tih 13 miliona eura, ali da se mora utvrditi tačno stanje.
Prema riječima Spajića, Vlada je voljna da podrži razvojne projekte koji se tiču gasifikacije Pljevalja.
„Razgovarao sam sa zvaničnicima Srbije. Gas će doći do Prijepolja i Srbija želi da uveže sjever Crne Gore u taj sistem. Mi smo spremni da uđemo u sve to. Tu je i pitanje izgradnje kraka željeznice u Pljevljima. To su sve krucijalni projekti i za Rudnik i za cijelu opštinu“, zaključio je ministar Spajić, koji je, pritom, naglasio da Crna Gora, ali i sve evropske zemlje, trpe velike pritiske od Evropske energetske zajednice da se oroči upotreba crnog uglja u proizvodnji energije, ali da će u narednom periodu produbiti komunikaciju sa njima po tom pitanju.
Predsjednik Vlade Кrivokapić, izrazio je zabrinutost zbog zatečenog stanja u Кompaniji po pitanju proizvodnje i odstupanja od projektovane eksploatacije otkrivke i rude.
„Zabrinjava nečija evidentno loša namjera. Svako raubovanje uništava nešto drugo, nezavisno od toga da li je uništen samo taj resurs koji je zakonom definisan. Stoga, apsolutno sam protiv nedomaćinskog korišćena rudnog ležišta“, poručio je premijer.
On je istakao da je nedopustivo da Кompanija koja u najvećoj mjeri zavisi od mehanizacije ima toliko problema sa rezervnim dijelovima za njen adekvatan rad.
„Niko ne smije da ostavi firmu bez rezervnih dijelova, pogotovo firmu kao što je Rudnik uglja“, rekao je Кrivokapić i dodao da u potpunosti razumije nezadovoljstvo aktuelnog rukovodstva Rudnika uglja Zakonom o javnim nabavkama.
Кada je riječ o idejnom projektu plantaža ljekobilja, Кrivokapić je pozdravio tu ideju, ističući da je to pitanje koje bi, svakako, trebalo ozbiljno razmotriti.
„Za njenu realizaciju potrebno je znanje i pravna utemeljenost i ova Vlada je spremna da pomogne sve u tom pogledu. Takođe, neophodno je da se u ovaj projekat uključi i Ministarstvo poljoprivrede, trebaju nam stručnjaci. Dajte da to što prije uradimo i da vidimo šta možemo konkretno da učinimo“, istakao je premijer.
Poseban akcenat premijer Кrivokapić je stavio na pitanje cementare u Pljevljima. On je podsjetio da je pljevaljski cemenat bio vrhunskog kvaliteta i da ne vidi razlog zbog čega bi odustali od tog projekta.
„Cementara mora da zaživi. Ona je nekada bila na pogrešnoj lokaciji. Možda je imala i tehnički loše rješenje. To su dva razloga zašto je cementara zaprašivala Pljevlja i uništavala životnu sredinu. Izbor lokacije je mnogo bitan, ali i današnja tehnologija je napredovala, do nivoa da skoro ne zagađuje životnu sredinu“, istakao je premijer i dodao da je priča oko željeznice infrastrukturni pokušaj da Pljevlja profunkcionišu.
„To je najjeftiniji transport i zato je ta mala udaljenost do Prijepolja logična veza koju bi trebalo iskoristiti“, poručio je premijer.
Na idejno rješenje predsjednika opštine Pljevlja, Igora Golubovića, o valorizaciji Borovičkog jezera u rekreativno-turističke svrhe, reagovao je direktor Sektora „Proizvodnja“, Milinko Gazdić, koji je ukazao da je predviđeno mjesto aktivni kop „Mala Borovica“, gdje je front rudarskih radova, još uvijek, potpuno otvoren. Takođe, količina uglja u eksploatacionim granicama, procijenjena je na 300.000 tona. Vrijednost tog uglja je, kako je istakao, oko 7.5 miliona evra.
„Ako bismo ovaj ugalj zarobili, to bi bio svojevrsni zločin. Riječ je o uglju koji je obuhvaćen glavnim rudarskim projektima“, poručio je Gazdić, dodajući da je Rudnik uglja u potpunosti spreman da podrži rekreativno-sportskog centra i sređenog kupališta na Borovičkom jezeru, ali tek po završetku eksploatacije i valorizacije ugljeva.
On je informisao premijera i ministre da će Termoelektrana ostati bez uglja za godinu dana, ukoliko se ne budu otvorila mala ležišta, poput predmetnog kopa „Male Borovice“ (odnosno ljućansko-šumanskog basena gdje ukupne bilanse rezerve uglje iznose 1.500.000 evra) i „Glisnice“, pozvavši ih na kraju da ozbiljno pristupe ovom problemu.
Bonus video:
