Termoelektrana Pljevlja će moći da prestane sa radom tek kada se obezbjede drugi izvori električne energije koji po količini i stabilnosti mogu da je zamjene, kazao je izvršni direktor Elektroprivrede Nikola Rovčanin na današnjem skupu "Pravedna tranzicija ka zelenoj energiji - Budućnost TE Pljevlja", kojeg je organizovao Odbor za energetiku Privredne komore. TE Pljevlja je obilježila 39 godina od početka rada.
Sekretar Odbora Ranko Vukmirović je govorio o energetskoj krizi u Evropi koje je znoačajno povećala cijene električne energije do čak 775 eura po megavatu u Britaniji (77,5 centi po kilovatu - sada u Crnoj Gori potrošači sa svim troškovima i porezom plaćaju kilovat 11 centi).
Oporavak industrije nije moguć bez jeftinije struje.
On je naveo da svi proizvodnji objekti iz obnovljivih izvora, čija je gradnja planirana u narednih 10 godina, nemože nadoknaditi rad Termoelektrane, kao i da bi cijene bile značajno veće da TE predstane sa radom.
"Sa takvim cijenama Kombinat aluminijuma ne bi moga raditi, niti bi iko ponovo mogao obnova proizvodnju u Željezari", naveo je Vukmirović.
Rovčanin je naveo da je cilj da se zelena tranzicija obavi a da ni privreda ni građani ne trpe, odnosno da ne dođe do nestabilnosti energetskom sistema i rasta cijena struje.
"Cijena na energetskim berzama je sada pet puta veća nego što je EPCG daje kupcima, to je moguće samo zahvaljujući radu TE koja sada obezbjeđuje oko 60 odsto potrebne električne energije. Mi se sada nalazimo u problemu jer od 1982 godine, kada je TE počela rad, EPCG nije napravila ni jedan novi izvor električne energije. Da nema TE dnevni uvoz električne energije bio bi milion eura", kazao je Rovčanin.
On je najavio da će danas sa Eko fondom potpisati ugovor o projektu Solar - 3000+ i 500+, a da će korisnici, građani, preduzeća i javna uprava, za postavljanje solarnih panela na krovovima moći da se prijave od 1. novembra. Kazao je da uskoro počinju projekti gradnje solarne plutajuće elektrane na jezeru Slano, male elektrane u Otilovićima, vjetroparka Gvozd, solarnih elektrana na Briskoj gori i Veljem brdu,...
"Svi ovi projekti zelene energije koštaće milijardu eura, a obezbjediće količinu energije koliko i TE. Ali svi ti izvori zavise od vremenskih uslova, odnosno nisu bazni izvori električne energije. Jedina stabilna zamjena za TE bila bi nuklearna elektrana, a neke susjedne zemlje učestvuju u takvim zajedničkim projektima, ili gasna elektrana. Kada budemo mogli da imamo dovoljno zamjenske energije i kada Pljevljima obezbjedimo drugačiju ekonomsku budućnost, pritisnućemo dugme za gašenje TE", kazao je Rovčanin.
Crna Gora će preći na zelenu energiju, ali da ne ugrozi sebe.
On je naveo da Crna Gora mora ispuniti uslove o smanjenju emisije CO2 i preći na zelenu energiju, ali da ne smije ugroziri sebe niti Pljevlja kao industrijski grad čiji je život sada zasnovan na energetici jer u TE i Rudniku direktno radi 1.200 zaposlenih.
Kazao je da je donijeta odluka da se ide u ekološku rekonstrukciju TE, ali da je ugovor koji je zaključila bivša uprava veoma loš jer nije garantovao smanjenje emisije sumpora, oksida azota, prašine, povećanje efikasnosti, zbog čega je troškove sanacije potrebno povećati za oko 15 miliona. On je naveo da čekaju stav Direktorata za politiku javnih nabavki da li je za ove dodatne radove potrebno sporovesti novu javnu nabavku ili proširiti postojeći ugovor.
"Nema te rekonsktrucije koja može smanjiti emisiju CO2 iz TE na ugalj. Da nje sada nema cijene struje bi otišle u nebo. Moramo zajedno sa ostalim zemljama Evrope, koje zavise od struje iz uglja, da djelujemo i da pronađemo način da je održimo dok ne obezbjedimo druge izvore koje je po količini proizvodnje i stabilnosti izvora mogu zamjeniti", naveo je Rovčanin.
Janjušević: Njemačka i dalje koristi ugalj
Predsjednik Odbora direktora Rudnika uglja Dušan Janjušević kazao je da bi dijelimična zamjena za struje iz TE mogla da bude elektrana na gas, ali samo ako bi našli "naš gas", jer cijena gasa raste i ako bi se radilo na uvozni gas ta struja bi bila skupa.
On je naveo da je Njemačka zadržala svoje Termoelektrane ali da uvozi ugalj, a svoja nalazišta čuva, kao i da su zemlje koje su prerano prešle poptpuno na obnovljive izvore sada nalaze u problemu.
"Za Crnu Goru je sada jedino obavezujući Pariški sporazum (koji predviđa ukidanje proizvodnje struje na ugalj do 2050. godine), a ništa drugo nije obavezujuće. Ukidanjem rada TE sada doveli bi smo sebe u moderno ropstvo. Zbog toga TE treba rekonstruisati kako bi ona i Rudnik nastavili rad. Obnovljivi izvori električne energije su dobri i trebamo ih graditi ali oni ne mogu zamjeniti TE. Prošle godine su ukupno proizveli 12 odsto isporučene energije a ove godine je to oko četiri odsto. To govori da se na njihovu proizvodnju ne možemo osloniti", kazao je Janjušević.
Durutović: Moramo da se suočimo sa onim što nas čeka za deset godina
Vladimir Durutović iz Ministarstva kapitalnih investicija, kazao je da oni, u skladu sa obavezama prema EU, pripremaju Energetski i klimatski plan za narednih deset godina ali i koji treba dati smjernice za politiku do 2050. godine.
On je naveo da su ciljevi koje je zacrtala EU da se do 2030. prepolovi sadašnja emisija CO2, čiji je najveći emiter TE, kao i da do 2050. u potpunosti prestanu te emisije.
"U avgusto je TE proizvela 65 odsto električne energije. Ona je sada neophodna ali ne smijemo biti zavisni od nje, naručito zbog budućih troškova usljed emisije CO2. Moramo sada pričati o onome što nas čeka za 10, 15 i 20 godina, da se tada ne suočimo sa onim što sada pričamo. Jasno je da nema govora o gašenju TE dok se ne obezbjede drugi stabilni izvori, kao i dok se ne obezbjedi alternativa za ekonomiju Pljevalja", kazao je Durutović.
On je naveo da se razgovara i o korišćenju crnogorskih voda iz Bilećkog jezera, koja imaju kapacitet veći nego Slano i Krupac zajedno, kao i proizvodnji energije iz gasa.
Zbog buduće rekonstrukcije TE bi, prema planu bila van pogona od 1. oktobra 2023. do 1. juna 2024, odnosno ukupno osam mjeseci, dok se drugi radovi mogu obavljati bez njenog gašenja.
Rovčanin je kazao da je ovo najduži rok u kojem ona ne bi radila, ali da će on vjerovatno biti i kraći, kao i da zbog redovne sanacije svakako ne bi radila dva do tri mjeseca.
Bonus video:
