Nacrtom zakona o turizmu i ugostiteljstvu neophodno je da se ide u pravcu unapređenja pravnog okvira za eliminisanje biznis barijera, kreiranja visokokvalitetnog turističkog proizvoda i dalji razvoj tog sektora kao strateške grane privrede, ocijenjeno je u Privrednoj komori (PKCG).
Predsjednik Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva PKCG, Ranko Jovović, kazao je da turizam u Crnoj Gori iz godine u godinu sve snažnije opravdava ulogu strateške privredne grane, posebno imajući u vidu činjenicu da njegovo učešće u bruto domaćem proizvodu (BDP) kontinuirano raste.
“Uspješan razvoj turizma ima multiplikativan efekat i na druge privredne grane - trgovinu, poljoprivredu, saobraćaj i druge djelatnosti”, rekao je Jovović na okruglom stolu o Nacrtu zakona o turizmu i ugostiteljstvu, koji su organizovali PKCG i Ministarstvo ekonomskog razvoja.
Iz PKCG je saopšteno da taj zakon predstavlja krovni zakon u oblasti turizma i ugostiteljstva i njime se uređuju uslovi za obavljanje turističke i ugostiteljske djelatnosti, te druga pitanja od značaja za turizam i ugostiteljstvo.
Nacrt zakona je usklađen sa zakonodavstvom Evropske unije, prenošenjem Direktive o putovanjima u paket i povezanim putnim aranžmanima.
Jovović je kazao da savremeni razvoj turizma karakteriše razvoj njegovih posebnih oblika, koji su značajni za generisanje zaposlenosti, povećanje standarda stanovništva i uravnotežavanje regionalnog razvoja.
Generalni direktor Direktorata za normativne poslove i upravni postupak u turizmu u Ministarstvu ekonomskog razvoja, Marjan Milačić, rekao je da taj zakon predstavlja strateški dokument, te da je njegov nacrt izmijenjen u cijelosti, osim u dijelu evropske direktive koja se odnosi na zaštitu potrošača i turista.
“Uočen je određen broj prepreka za dalji efikasan razvoj turističke djelatnosti, odnosno nejasnoće koje je bilo neophodno riješiti, te se ukazala potreba da se jasnije iskaže, ne samo opštedruštveni interes u ovim oblastima, već i interesi pružaoca i korisnika turističkih usluga”, kazao je Milačić.
Prema njegovim riječima, namjera stručnog tima Ministarstva ekonomskog razvoja jeste da novi zakonski tekst omogući lakše i brže ostvarivanje prava pružalaca turističkih/ugostiteljskih usluga, naročito prilikom dobijanja odobrenja za rad ugostiteljskih objekata, na koji način će biti eliminisano opterećenje za stranke koje je važeći Zakon nametao kada je u pitanju dostavljanje dokaza neophodnih za izdavanje pomenutih rješenja.
“Broj dokumenata koji je potreban ugostitelju ili turističkom djelatniku prilkom izdavanja odobrenja za obavljanje delatnosti sveli smo na tri dokumenta koje je vrlo lako pribaviti, uz minimalnu administrativnu taksu”, dodao je Milačić.
Milačić je apostrofirao da je jedan od glavnih ciljeva ovog nacrta da tekst budućeg zakona bude u potpunosti usklađen sa pozitivnim propisima i zakonodovstvom Crne Gore, te da je u toku izrada nove platforme turističkog registra koja će biti modernija i u relanom vremenu omogućiti pristup svim statističkim podacima koji se odnose na ovu oblast.
On je istakao da je naročit osvrt prilikom izrade ovog Nacrta zakona učinjen u pogledu dodatnog normativnog uređivanja oblasti inspekcijskog nadzora, odnosno odgovarajućeg postupanja inspekcijskih organa i kaznenih odredbi.
“Rješenja ponuđena ovim Nacrtom, a u saradnji sa odgovarajućim inspekcijskim službama, dovešće do drastičnog suzbijanja sive ekonomije i nelegalnog poslovanja”, smatra Milačić.
On je dodao da je Krivičnim zakonikom Crne Gore propisano da je obavljanje privredne djelatnosti bez odobrenja za rad i protivno odobrenju za rad krivično djelo. Stoga je takav predlog odredbe inkorporiran i u ovaj Nacrt, a nadležni inspekcijski organ neće moći izreći prekršajnu, već će biti normativno obavezan da podnese krivičnu prijavu.
Nenad Drašković iz Unije poslodavaca Crne Gore pozdravio je Nacrt novog zakona, ističući posebno dio koji se odnosi na suzbijanje sive ekonomije, koja predstavlja jedan od velikih problema u crnogorskoj privredi, a posebno turizmu.
“Smatram da će se navedenim rješenjem ovoj problematici stati na put, ali bez dobrog isnpekcijskog nadzora, sav posao će biti uzaludan”, kazao je Drašković, dodajući da je ovaj zakon neophodno usaglasiti sa onim o inspekcijskom nadzoru.
On je istakao da je uklanjanje koncepta tajnog gosta iz zakona dobro, jer se pokazao kao suvišan i nepotreban mehanizam.
Boris Marđonović iz Udruženja hotela Crne Gore kazao je da to udruženje smatra da trenutni Nacrt i najavljene izmjene zakona predstavljaju dobar i značajan napredak, posebno u uklanjanju biznis barijera.
“Značajan napredak je postignut na polju deregulacije oblasti, koje su predstavljale biznis barijere i izvor sive ekonomije. Odlična ocjena pripada sistemskim rješenjima, koja utiču na realne probleme privrede, kao npr. siva ekonomiju za koju je predviđena krivična odgovornost, inspekcijski nadzor kojemu se vraća načelo preventivnosti ili ukidanje knjige prigovora koje reguliše zakon o zaštiti potrošača”, naveo je Marđonović.
Kao jednu od sugestija, to udruženje predlaže da se Nacrtom prije svega utvrdi lista regulisanh profesija u turizmu i ugostiteljstvu, te da se obavljanje turističkih djelatnosti dozvoli isključivo pravnim i fizičkim licima koja su upisana u Registar turističkih subjekata na osnovu dokaza o kvalifikacijama.
Takođe, smatraju da je zabrana naplate ulaza na plažu prihvatljiva, ali da ukidanje naplate mobilijara na barem 70 odsto plaže dovodi u pitanje održivost poslovanja pružalaca ovih usluga, kao i uređenje i održivo čišćenje plaža.
Boško Vujičić iz Udruženja turističkih agencije Crne Gore, imao je nedoumice koje su se odnosile na podružnice turističkih agencija i njihovo postojanje u istom gradu u kojoj posluje i sama agencija, te da li je i dalje potrebno jemstvo od 20 hiljada eura za svaku podružnicu.
Milačić je objasnio da je kod podružnica ili ekspozitura u pitanju isključivo terminološko usaglašavanje sa Zakonom o privrednim društvima, te da će obaveza jemstva i dalje postojati, ukazujući na njenu neophodnost u obimu i vrsti obezbjeđenja u vidu zaštite korisnika turističkih usluga.
Vujičić je kao sugestiju naveo i da dokaz da pokrenuti postupak za legalizaciju B građevinske dozvole, bude naveden kao neophodan dokument, s obzirom na veliki broj nelegalnih objekata u turzmu.
Milačić je objasnio da je prekinuto sa praksom da se svake godine dostavljaju zahtjevi za legalizaciju, koji postoje samo radi forme, te da će biti neophodno dostaviti dokaz da je postupak za istu u toku, ili iz opravdanih razloga u zastoju.
Stefan Đukanović iz nevladine organizacije (NVO) Udruženje turističkih operatora Kotor, zahvalio je na sluhu koji je resorno Ministartsvo imalo za privrednike i pohvalio rješenja koja se odnose na ovu djelatnost, ističući da je ovaj zakon veliki iskorak i kvalitetnije rješenje od trenutnog.
Bonus video:
