Crnoj Gori je potrebna snažnija industrijska proizvodnja sa dominantnim učešćem metalurgije i metaloprerade, s obzirom na značajan doprinos tog sektora ukupnoj privredi i spoljnotrgovinskom bilansu, ocijenjeno je na sjednici Odbora Udruženja metalurgije i metaloprerađivačke industrije Privredne komore (PKCG).
Predsjednica PKCG, Nina Drakić, kazala je da su ekonomije zasnovane na uslugama u kriznom periodu pokazale izrazitu ranjivost, zbog čega je potrebno raditi na reindustrijalizaciji i diverzifikovanju strukture crnogorske privrede.
“Moramo efikasnije koristiti raspoložive resurse, podizati konkurentnost naših kompanija kroz investicije usmjerene na uvođenje novih tehnologija, inovacije, povećanje kapaciteta i implementaciju standarda, kako bismo bili konkurentni na evropskom tržištu”, rekla je Drakić.
Ministar ekonomskog razvoja i turizma, Goran Đurović, koji je učestvovao na sjednici, saopštio je da metalurgiju i metaloprerađivačku industriju doživljava kao stratešku granu.
“Moramo naći način da diverzifikujemo ekonomiju i ojačamo taj i druge proizvodne sektore. Primorani smo da uvozimo mnogo proizvoda, umjesto da iskoristimo brojne mogućnosti da se ovdje proizvodi”, naveo je Đurović.
On je dodao da je za jaku proizvodnju i snažne kompanije neophodno imati tržište na kojem će se razvijati, pa zatim izaći na strana.
“Mi, međutim, imamo tržište toliko koliko je. Tendencije su da se napravi zajedničko tržište zapadnog Balkana i mislim da je to dobar trenažni proces za pristup EU i šansa za naše kompanije da ojačaju i dobiju velika tržišta, a time i da se pretvore u preduzeća koja će biti vrlo respektabilna i na evropskom. Da biste došli do toga, država mora da vam pomogne”, saopštio je Đurović.
On je podsjetio da je Crna Gora u SFRJ imala velike kompanije upravo zbog tržišta od 20 miliona ljudi.
“Ne smijemo da se začaurimo. Potrebno nam je veće tržište, manje granica i liberalizacija. Konkurencija je zdrava za privredu”, poručio je Đurović.
Privrednici su na sastanku kazali da je potrebno unaprijediti mehanizme i programe državne podrške tom sektoru, kako bi korišćenjem tih sredstava kompanije mogle da investiraju u modernizaciju proizvodnje. Oni su dodali da rješenje za nedostatak stručnog kadra u ovom sektoru vide, između ostalog, i u industriji 4.0, automatizaciji i robotizaciji procesa.
Privrednici smatraju da programima podrške moraju da budu obuhvaćene i velike kompanije, sa čim se saglasio i Đurović.
“Moramo kreirati linije podrške za velika preduzeća, u želji da ojačamo te kompanije”, rekao je Đurović i pozvao privrednike da doprinesu unapređenju programa podrške ostvarljivim predlozima, te da više koriste mentoring usluge.
Predstavnik Uniprom KAP-a saopštio je na sastanku da su zbog enormnog povećanja cijene struje bili prinuđeni da ugase primarnu proizvodnju i posvete se preradi. On je najavio i otvaranje novih fabrika, jer za to postoji interesovanje investitora.
Đurović je kazao da Vlada ne želi da ruši bilo koju kompaniju, ali da je bilo takvih primjera u prošlosti, što narušava sliku o Crnoj Gori kao investicionoj destinaciji.
“Moramo da unaprijedimo investicionu klimu kako bismo izašli u susret kapitalu. Moramo da garantujemo sigurnost poslovanja za ljude koji žele ovdje da posluju. Želim da KAP nastavi proizvodnju i verujem da postoji potencijal da angažuje još radnika”, poručio je Đurović.
On je apelovao na rukovodstvo kompanije Tara Aerospace da očuva proizvodnju, cijeneći njen značaj za Mojkovac i ekonomiju Crne Gore.
Toj izvozno orijentisanoj kompaniji iz namjenske industrije onemogućeno je da obavlja platni promet sa inostranstvom i dobije kreditnu podršku zbog čega se nalazi u najtežoj situaciji od osnivanja i ne može da isplati zarade i podmiri tekuće troškove.
Đurović je u cilju nalaženja modela rješenja zakazao sastanak sa predstavnicima jedne banke, a podsjetio je i da su u toku pregovori o budućnosti nikšićke željezare u vlasništvu turske kompanije Tosčelik.
Privrednici su na sastanku saopštili da se zbog velikog povećanja cijena inputa uzrokovanog aktuelnom krizom susreću sa gubicima u realizaciji poslova po ranije zaključenim ugovorima u okviru javnih nabavki.
Đurović je ukazao na dobro rješenje koje primjenjuju u Hrvatskoj, a riječ je o indeksiranju svih inputa i korigovanju cijena kako se ti indeksi mijenjaju.
Privrednici su poručili i da bi transformisanje Investiciono-razvojnog fonda u razvojnu banku značajno doprinijelo novim ulaganjima u proizvodne procese, dok Đurović smatra da bi bolje rješenje bilo uspostavljanje Kreditno-garantnog fonda koji bi komercijalnim bankama garantovao 50 odsto vrijednosti takvih plasmana.
Bonus video:
