Restriktivna politika u borbi protiv sive ekonomije mora da bude praćena stimulativnom kako bi što veći broj firmi ušao u legalne tokove poslovanja, što zahtijeva multisektorski pristup i veću komunikaciju nadležnih institucija, ocijenila je ministar ekonomije Dragica Sekulić.
„Ukoliko zaista želimo da se izborimo sa sivom ekonomijom, osim restriktivne politike, moramo ući u određenu stimulativnu politiku. Idemo sa predlozima prema Ministarstvu finansija u cilju smanjenja određenih poreza i doprinosa da što veći broj firmi koje se bave van tokova uđu u legalne tokove, a onda kada date tu mogućnost imate pravo da idete sa mnogo jačom restriktivnom politikom“, rekla je Sekulić.
Ona je, govoreći na Poslovnom ručku Američke privredne komore (AmCham), kazala da na terenu realizuju Biznis karavan gdje obilaze opštine i direktno komuniciraju sa privrednicima.
„Od njih smo dobili veliki broj ideja i informacija da nije samo restriktivna politika jedino što može pomoći u borbi protiv sive ekonomije, već da i ona treba da bude praćena stimulativnom politikom“, kazala je Sekulić.
Prema njenim riječima, kad se priča o sivoj ekonomiji najčešće se odnosi na to da neko zarad sticanja zarade ne poštuje određena pravila.
„Kad govorimo o sjevernom dijelu, često se pokazuje da neko ko je ušao u polje sive ekonomije to radi radi preživljvavanja“, dodala je Sekulić.
Ona je podsjetila da se Ministarstvo tom oblasti najviše bavi kroz rad Uprave za inspekcijske poslove, pri čemu to zahtijeva multisektorski pristup i kroz dobru komunikaciju sa Upravom pokušavaju da otklone sve barijere koje oni imaju u svom radu.
Sekulić je, odgovarajući na pitanje predsjednika AmCham-a, Katarine Bulatović o načinu poboljšanja privrednog ambijenta u Crnoj Gori, kazala da je Vlada imala nezahvalnu dužnost u vezi sa mjerama fiskalne konsolidacije.
„Tu su morala da idu određena rješenja koja će smanjiti javnu potrošnju, a povećati davanja. Bitno da takva vrsta odluka ne treba da ugrozi ni investiranje ni poslovanje u državi. Kao posljedicu toga, nemamo povećanje nijednog poreza koji se odnosi na investicije i poslovanje“, navela je Sekulić.
Ona je dodala da je došlo do povećanja stope poreza na dodatu vrijednost (PDV), koja je jedna od najnižih u okruženju.
„Izuzetno smo vodili računa da nijedno preduzeće ili potencijalni investitor u Crnoj Gori ne osjeti mjere fisakalne konsolidacije. Ministarstvo i Vlada realizuju veliki broj programa podrške razvoju preduzetništva i privrede“, rekla je Sekulić.
Prema njenim riječima, svi strani investitori imaju tretman domaćih.
„Namjera je da u saradnji sa Investiciono-razvojnim fondom (IRF) i kroz određena rješenja krenemo sa garantnim fondom koji će pomoći našim privrednicima kod zamjene za kolateral“, objasnila je Sekulić.
Ona je, odgovarajući na pitanje da li je Ministarstvo radilo analizu troškova kojima će preduzeća biti izložena prilikom usaglašavanja upravljačke strukture sa novim zakonom o privrednim društvima, kazala da im nije namjera bila da donesu zakon u roku, a da on ima probleme u primjeni.
„Uradili smo što veći broj konsultacija prilikom njegovog pisanja. Zakon o privrednim društvima prepoznaje nov način upravljanja, odnosno dvodomni način upravljanja poznat međunarodnim kompanijama“, rekla je Sekulić.
Ona je objasnila da zakon ne obavezuje bilo kog da pređe na dvodomno upravljanje, već daje tu mogućnost.
„Sad je mogućnost da imate upravni odbor umjesto izvršnog direktora, što znači da nemamo koncentraciju odgovornosti samo na jednom rukovodiocu, nego da se jednako dijeli na sve članove upravnog odbora. Imamo i nadzorni odbor, a to je funkcija dosadašnjeg upravnog odbora. Nijesmo nikoga obavezali ni na šta, ni doveli do povećanja troškova“, dodala je Sekulić.
Ona je, odgovarajući na pitanje kada se može očekivati novi nacrt zakona o zaštiti konkurencije i da li će Agencija za zaštitu konkurencije imati mogućnost izricanja kazni za povrede konkurencije, kazala da su uradili nacrt izmjena i dopuna postojećeg zakona.
„One se odnose na proširenje djelatnosti same Agencije, koja će se baviti i sprovođenjem i kontrolom državne pomoći. Predložili smo time njeno jačanje. Za sad nije krenulo kao predlog za kazne, jer bi to zahtijevalo niz izmjena drugih zakona jer Agencija nije ovlašćena za to“, saopštila je Sekulić.
Bulatović je ocijenila da je kvalitetna saradnja između biznis zajednice i države sa ciljem uklanjanja biznis barijera i uspostavljanja povoljnog poslovnog ambijenta za privlačenje investicija generator napretka jedne zemlje.
„AmCham je pokrenula program Partnerstvo za bolje okruženje koje realizujemo sa Ministarstom i članicama kompanijama AmCham-a. Ministarstvo ekonomije u okviru programa sarađivalo je sa AmCham-om na izradi zakona o privrednim društvima“, rekla je Bulatović.
Prema njenim riječima, u izvještaju o poslovnom ambijentu AmCham-a ocijenjeno je da je stepen u kojem je prisutna siva ekonomija u Crnoj Gori i dalje na zabrinjavajućem nivou.
„Smatramo da je potreban veći stepen koordinacije između nadležnih organa da bi se uspostavio kvalitetan model za mjerenje obima u poslovanju u sivoj zoni i njegovo efikasno suzbijanje“, saopštila je Bulatović.
Otpravnik poslova u Ambasadi Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u Crnoj Gori, Judy Kuo, kazala je da je zadovoljna što su svjedoci sve većeg interesovanja američkih kompanija koje žele da investiraju u Crnu Goru, naročito u oblasti energetike i infrastrukture.
„Iskreno vjerujemo da Crna Gora može da privuče više investitora jačanjem vladavine prava i daljom borbom protiv korupcije. U našim zajedničkim naporima da unaprijedimo poslovni ambijent u Crnoj Gori, komunikacija između Vlade i privatnog sektora je od suštinskog značaja za održiv razvoj“, smatra Kuo.
Prema njenim riječima, Crna Gora ima ogroman potencijal i može da unaprijedi položaj na investicionoj mapi tako što će obezbijediti jak investicioni okvir i predvidiv poslovni ambijent u kojem se poštuje vladavina prava, a investicije štite od korupcijske prakse.
Bonus video:
