Vladina odluka da ponovo usvoji uredbu koja će omogućiti da poreski dužnici plate dug imovinom znači dovođenje u privilegovani položaj tih dužnika u odnosu na druge. To je za “Vijesti” kazao poslanik SDP-a i bivši ministar finansija u prelaznoj Vladi Raško Konjević.
Vlada je na sjednici u četvrtak usvojila uredbu o naplati poreskog duga imovinom. Tu uredbu Ustavni sud je ukinuo 10. februara ove godine, a Skupština je krajem prošle godine usvojila Zakon o reprogramu poreskog duga koji je ukinuo takav oblik naplate poreza.
Državna revizorska institucija (DRI) je prošle godine objavila revizorski izvještaj o efikasnosti naplate poreskog duga imovinom koji je pokazao da ta mjera nije dala značajne rezultate. Preporučeno je da se to rješenje preispita. Vladina namjera je bila da u te poslovne prostore, koje je uzimala od dužnika, smjesti državne službe.
DRI je konstatovala da je država u određenom broju slučajeva dobila suterene, garažna mjesta, nezavršene poslovne prostore i prostore u lošem stanju.
Ministarstvo finanansija nije odgovorilo juče na pitanja “Vijesti” zašto je usvojena uredba koju je prethodno poništio Ustavni sud i koja je u suprotnosti sa Zakonom o reprogramu, kao i da li se na taj način opet dovode pojedinci u povlašćeni položaj.
Vlada je 27. jula dala saglasnost Ministarstvu finansija da se poreski dug od 223,86 hiljada eura koliko državi duguju preduzeća Đurković company, Maršal Montenegro i Trgotekstil naplati imovinom koju ima Đurković company. Data je saglasnost i da se imovinom Work findera naplati njegov dug od 1,47 miliona. To je ukupno 1,6 miliona eura. Saglasnost je data na osnovu uredbe, iako je Ustavni sud poništio .
Konjević je nakon toga tražio od ministra finansija Darka Radunovića da mu dostavi zaključke Vlade sa sjednice od 27. jula kojima je data saglasnost na potpisivanje ugovora o naplati poreza imovinom za te dužnike. Uz to, Konjević je pozvao tužilaštvo da pokrene pravni postupak zbog odluke Vlade.
“Usvajanje uredbe po hitnom postupku u četvrtak potvrda je da sam bio u pravu kada sam ukazao da je odluka Vlade sa kraja jula da dug prebije stanovima i podrumima dužnika nezakonita i bez pravnog osnova. Tadašnja reakcija Ministarstva finansija i pravno objašnjenje, osim ogromnog neznanja koje su pokazali, potvrda je i namjere da se porezi privilegovanim obveznicima naplaćuju imovinom koja ne može na tržištu da se proda. Time se ti obveznici dovode u privilegovani položaj u odnosu na druge”, istakao je Konjević.
Dodao je da Vlada usvaja tu uredbu uprkos prošlogodišnjeg upozorenja DRI da je poreske dugove naplatila bezvrijednom imovinom.
“Vlada im priznaje vrijednost te imovine kao milionske iako je višegodišnji odgovor tržišta da ta imovina nema vrijednost jer niko ne želi da je kupi. Sada će privilegovani tajkuni, umjesto plaćanja duga novcem redom prijavljivati svoju i tuđu, praktično bezvrijednu imovinu i davati je Vladi u zamjenu za poreski dug. Vlada postaje agencija za nekretnine, a privilegovani će opet u džepu sačuvati milione koje su državi i građanima trebali platiti”, naglasio je Konjević.
On je istakao da Vlada dezavuiše zakon o reprogramu i akte usvaja po nalogu privilegovanih DPS tajkuna. Konjević je ponovio da je to postupak za tužilaštvo koje mjesec dana ćuti.
Damjanović: Naplata moguća kada ne bude političkog uticaja
Poslanik SNP-a i predsjednik skupštinskog Odbora za ekonomiju u prethodnom sazivu Aleksandar Damjanović za “Vijesti” je kazao da je Zakonom o poreskoj administraciji precizno definisan postupak naplate poreske obaveze iz imovine dužnika, a činjenica da se on nije dugo primjenjiva kada se imalo i te kako šta naplatiti u pokretnoj i nepokretnoj imovini, govori sama za sebe.
“Ukidanje pa ponovno donošenje uredbe, te prepisivanje zakonske norme iz jednog u drugi zakona neće riješiti problem ogromnog poreskog duga koji svoje korijene ima u političkoj podršci vladajućim partijama, ako za to ne postoji volja i želja kod odgovornih. To neće riješiti ni postojeći zakonski model reprograma. Za radikalan obračun, prije svega sa velikim poreskim dužnicima, neophodan je neselektivan pristup i otpornost na političke uticaje onih pod čijom je vladavinom poreski dug premašio iznos godišnjeg tekćeg budžeta”, naglasio je Damjanović .
Umjesto naplate poreza kroz nekretnine sumnjive vrijednosti, a na bazi nepotrebnih uredbi, Vlada bi, prema riječima Damjanovića morala na konkretnom primjeru da pokaže odlučnost u naplati duga.
“Recimo, na primjeru Rudnika uglja da Vlada pokaže odlučnosti da krene od naplate duga te kompanija tako što bi ga konvertovala u akcije, odnosno vlasništvo. Tako bi država u zamjenu za jedan od najvećih poreskih dugova uvećala svoje vlasništvo koje je trenutno manjinsko”, rekao je Damjanović .
Bonus video:
