Grupa takozvanih srazmjernih penzionera proteklih dana se obraćala Fondu penzijskog i invalidskog osiguranja i Ministarstvu rada i socijalnog staranja, kako bi i oni bili obuhvaćeni izmjenom Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju koju Vlada mora da uradi po zahtjevu Ustavnog suda.
“S obzirom da je zbog odluke Ustavnog suda nužna skorija izmjena Zakona o PIO želim vas podsjetiti da ne zaboravite da Vladi predložite ovu izmjenu u vezi sa srazmjernim penzionerima kako ne bismo i mi svoja ustavna prava morali da ostvarujemo na našim i međunarodnim sudovima”, navedeno je u pismu dostavljenom i “Vijestima”.
Srazmjerni penzioneri su pravo na penziju stekli objedinjujući radni staž koji su imali iz dvije ili više bivših jugoslovenskih republika, na osnovu međudržavnih ugovora. Penzioni fond svake države je izračunao iznos penzija koji treba da im isplaćuje za radni staž koji su imali na njenoj teritoriji.
Ovih penzionera ima oko 11 hiljada u Crnoj Gori i za njih prema sadašnjem Zakonu o PIO ne važi granica minimalne penzije, pa većina prima znatno niže iznose. Oni većinom nisu primali ni jednokratne pomoći koje je proteklih godina dijelila Vlada.
Na prošlogodišnjim protestima penzionerskih grupa saopštavani su podaci da ima dvije do tri hiljade ovih penzionera sa zbirnim primanjima manjim od 100 eura, kao i da se nalaze “ispod svake granice siromaštva”. Tada je navedeno da ima osam hiljada srazmjernih penzionera čija su primanja ispod tadašnje minimalne penzije od oko 260 eura.
Bivši ministar finansija Aleksandar Damjanović je početkom ove godine kazao da sa ministarstvom rada i socijalnog staranja pripremaju izmjenu zakona koja bi omogućila da se ovim penzionerima sabere ukupan iznos svih penzija koje primaju iz bivših republika, a zatim dodatno isplati razlika do iznosa prosječne penzije u Crnoj Gori.
Blokada Skupštine je zatim onemogućila bivšu Vladu da tu izmjenu Zakona pošalje u skupštinsku proceduru.
“Vijesti” čekaju odgovor iz novog Ministarstva rada i socijalnog staranja, kao nadležnog resora, da li će izmjenu Zakona o PIO koju je zatražio Ustavni sud iskoristiti i da uvrste norme za regulisanje srazmjernih penzija.
“Kao što i sami znate, ranijom izmjenom Zakona o PIO članom 29, ovoj grupi penzionera je onemogućeno ostvarivanje prava na minimalnu penziju, uprkos činjenici da su pojedina primanja ispod utvrđenog minimuma”, navedeno je u pismu srazmjernih penzionera.
Ustavni sud je odlukom o ukidanju odredbe člana 17 stav 1 Zakona o PIO, po kojoj su žene mogle da idu u penziju sa 64 godine starosti i muškarci sa 66 godina ako su imali minimum po 15 godina staža, obavezao Vladu da u roku od 30 dana “Skupštini Crne Gore podnese predlog zakona kojim će pravo na starosnu penziju osiguranika (muškarac, žena) urediti u skladu sa Ustavom, saglasno pravnim stavovima Ustavnog suda izraženim u ovoj odluci”. Taj rok počinje da teče od dana objavljivanja odluke u Službenom listu, odnosno od 3. oktobra.
Grupa srazmjernih penzionera smatra da se ovaj rok može iskoristiti kako bi se kroz tu proceduru izmjene zakona uvrstio i raniji predlog da se njihova primanja izjednače sa minimalnom penzijom.
Ovaj problem je nastao zbog toga što crnogorski Fond PIO nema podatke o tome koliko srazmjerni penzioneri primaju iz drugih država, zbog čega im nije mogao ni isplaćivati jednokratne pomoći jer nije imao podatke koliko je razlika između njihovih ukupnih primanja i iznosa minimalne penzije, koja je bila kriterijum za isplatu pomoći.
U Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini su usvojene zakonske norme po kojima ovi penzioneri treba da podnesu zahtjev njihovim fondovima uz koje bi priložili i dokumentaciju o iznosima drugih penzija koje primaju, a zatim bi primali naknadu od iznosa njihovih ukupnih penzija do vrijednosti minimalne penzije.
Za 16 godina staža u dvije države penzija 79 eura
Jedna od korisnica srazmjernih penzija kazala je “Vijestima” da sa 16 godina staža, od čega 11 u Crnoj Gori, prima ukupnu penziju od 79 eura, od koje ne može da se ni preživljava.
“Radila sam u predstavništvu firme iz Slovenije i u tom periodu zajedničke države nisam ni znala da su jedan dio staža uplaćivali Fondu iz Slovenije. Tada to nije bilo ni bitno jer je sve bila zajednička država. Ali je sada postalo bitno jer za te četiri godine koje mi nedostaju u crnogorskom stažu primam 79 umjesto 300 eura. Majka sam troje djece, ali mi je i ta naknada promakla jer nisam ispunjavala uslov”, kazala je ova korisnica.
Drugi srazmjerni penzioner kazao je da prima 120 eura iz Crne Gore i pet eura iz Srbije za dvije godine staža u toj državi.
“Kada sam odlazio u penziju tada su mi trebale te dvije godine da bih ispunio uslove, a nije bila prevelika razlika između mog dijela crnogorske penzije i tadašnje minimalne. Međutim, zbog rasta minimalne penzije sada se pojavila velika razlika. Da nemam te dvije godine staža u Srbiji sada bih umjesto 120 primao 300 eura penzije, što je velika razlika. Ukoliko se minimalna poveća na 450 eura a nama srazmjerna za redovno usklađivanja od dva-tri procenta razlika će biti još veća”, kazao je ovaj penzioner.
Bonus video:
