Najveće poskupljenje na policama podgoričkih marketa bilježi cijena kilograma krastavaca koji sada koštaju 1,6 eura više nego u decembru, euro je porasla i cijena ribljih štapića i paradajza, dok sa druge strane pad vrijednosti bilježe jedino piletina i jabuke. Na pijacama u odnosu na decembar nije bilo značajnijih promjena.
To su između ostalog pokazali podaci mjesečnog cjenovnog barometra “Vijesti”, kojim je praćeno kretanje mjesečnih cijena 15 proizvoda u podgoričkom malom, velikom marketu i na pijaci.
Kilogram krastavaca je u odnosu na mjesec ranije poskupio za 1,6 eura, pa u velikom marketu sada košta 2,69 eura. Uspon cijene bilježi i paradajz koji je sada skuplji za euro i košta 2,59 eura. Riblji štapići čiji pad cijene redakcija bilježi proteklih mjeseci, sada su 97 centi skuplji nego što su bili i koštaju 2,8 eura.
Jedini pad cijene bilježi kilogram pilećeg filea “Cekin” koji jeftiniji za 75 centi, pa sada košta 8,85 eura. Osim piletine, jeftinije je i kilo jabuka koje će kupce koštati 99 centi.
Crna Gora je u decembru, prema podacima Uprave za statistiku Monstata, imala treći uzastopni mjesec sa zabilježenim padom cijena - deflacijom. Ovaj niži nivo cijena većinski je uslovljen snižavanjem cijena goriva, dijela prehrambenih namirnica i usluga smještaja, ali i državnom akcijom “Stop inflaciji”.
Bez akcije skuplji jogurt i toalet papir
Reporter “Vijesti” je u ove prodajne objekte išao jednom mjesečno od septembra prošle godine, i to 14. u mjesecu kako bi popisao cijene, ispratio njihova kretanja i eventualna poskupljenja ili pad. Prilikom svake posjete bilježene su cijene 15 različitih namirnica, istog proizvođača, identične vrste i gramaže, kako bi se obezbijedila prava slika mjesečnih promjena.
Prvi dan 2024. označio je i prekid državne akcije “Stop inflaciji”, koja je počela u martu prošle godine i trajala je do jula. Njen nastavak “100+” zvanično je počeo 2. oktobra, i njome su snižene cijene za više od 100 artikala, među kojima su osim hrane i robe široke potrošnje, ljekovi i bijela tehnika. Cilj ove kampanje tadašnje Vlade, trgovačkih lanaca i uvoznika bio je čuvanje standarda građana i usporavanje inflacije. Među artiklima mogli su se naći i mliječni i mesni proizvodi, tjestenine, slatkiši, sokovi, hrane za bebe, šamponi, sapuni, kupke, deterdženti za pranje veša i suđa...
Ministar ekonomskog razvoja Nika Đeljošaj nedavno je kazao da će nova Vlada borbu protiv inflacije, a posebno podršku najugroženijim kategorijama stanovništva, voditi sistemski. Naveo je i da će se model ograničavanja marži nastaviti na određenim proizvodima te da će mjerama planiranim budžetom inflaciju držati na nivou podnošljivosti.
Ovom akcijom bilo je obuhvaćeno i litarsko mlijeko bez čepa, koje je tokom decembra u velikom marketu koštalo 99 centi. Nakon isteka akcije, cijena mu je korigovana pa je sada deset centi skuplje i košta 1,09 eura. Deset centi je skuplji i litar jogurta, koji je bio dio “Stop inflaciji” pa mu se cijena vratila na septembraski nivo, odnosno prije djelovanja Vlade. Tako sada ovaj jogurt košta 1,29 centi. Od ostalih proizvoda koji su bili obuhvaćeni sada već ukinutom državnom akcijom, šest centi je porasla cijena toalet papira.
Mali market nije učestvovao u državnoj akciji, ali je cijena litarskog jogurta u njemu svakako poskupjela za deset centi, dok je malo manji rast od toga zabilježila cijena tetrapaka mlijeka sa čepom. Osim toga, krastavci su poskupjeli i u ovom prodajnom objektu i to za 1,2 eura. Kilogram paradajza nije zabilježio rast kao u velikoj prodavnici, ali svakako košta 45 centi više nego u decembru.
Zajednička za oba tipa prodajnih objekata jeste korekcija cijene čokolade “Milka”, čije je najmanje pakovanje od ljeta koštalo 89 centi, a sada na obje lokacije košta 0,99 eura.
Na pijaci koju reporter posjećuje praktično nije bilo promjena cijena. Iako je ponuda ograničena nije bilo većih promjena, pa su cijene praćenog povrća sada za minimum euro niže, nego u marketima. Na pijaci su ipak skuplje jabuke i to deset, u odnosu na mali i 30 centi u odnosu na veliki market.
Identična korpa 28 centi jefitinije
Kupovina korpe sa svih 15 artikala čije cijene "Vijesti" prate, i na pijaci, velikom i malom marketu, danas bi koštalo neznatno manje nego u septembru. Ovaj račun u velikoj trgovini u septembru, iznosio bi 50,22 eura dok bi danas za te iste proizvode trebalo izdvojiti 49,94 eura. Dakle, identična korpa koštala bi 28 centi jefitinije.
Sa druge strane, u malom marketu bi ista trgovina koštala oko 60 centi jeftinije nego u septembru. Razlika je malo manja kada je u pitanju pijaca, na kojoj bi pet praćenih proizvoda trebalo platiti 40 manje nego u septembru.
U poređenju sa septembrom, cijena piletine i jabuka je niža i u velikom i malom marketu, dok je roba na pijaci ostala ista ili je jetinija nego što je bila.
Od septembra, u velikom marketu najviše je svakako porasla cijena povrća, odnosno kilograma paradajza za 75 centi a krastavaca 1,6 eura. Za 30 centi u odnosu na deveti mjesec, skuplje je i mlijeko sa čepom a veću cijenu bilježi i čokolada.
U odnosu na septembar, oko dva eura manje košta i piletina ali i toalet papir koji je jeftiniji za 30 centi. Sa druge strane, jeftinije su jabuke, riblji štapići, toalet papir. Kilogram teletine nije mijenjao cijenu proteklih pet mjeseci.
Kada je u pitanju mali market, u odnosu na septembar niža je cijena piletine i to 1,7 eura, ribljih štapića 65 centi i po deset i 20 centi, banana i jabuka. Najveći rast cijene u odnosu na pet mjeseci ranije, zabilježili su krastavci koji su skuplji za 70 centi pa sada koštaju 2,39 eura. Osim njih, 40 centi je skuplji i paradajz, 30 centi je veća cijena litarskog mlijeka, a za isti iznos je uvećana cijena paste za zube. Od septembra su za deset centi skuplji i jogurt, čokolada i jaja.
Pijačne cijene od septembra su ostale iste ili su danas niže nego što su bile. Banane i krastavci koštaju kao u devetom mjesecu, dok je kilogram jabuka jeftiniji deset nego tada a paradajz 30 centi.
Decembarska inflacija 4,3 odsto
Godišnja stopa inflacije u decembru bila je 4,3 odsto i predstavlja rast opšte stope cijena u odnosu na decembar 2022. godine, pokazali su podaci Monstata.
Prema ranijem pisanju “Vijesti” to je bila i najniža godišnja stopa inflacije u protekle dvije godine. To pokazuje da godišnja inflacija značajno usporava, ali da bi mjesečna deflacija trebalo da traje značajno duže i sa većim procentima da bi se cijene vratile na period prije velikog rasta od prije dvije godine.
U Crnoj Gori se deflacija u više mjeseci zaredom bilježi prvi put od 2020. godine, kada je na tu pojavu od čak pet mjeseci uzastopno uticala pandemija i glabalni pad cijena naftnih derivata.
Anketa
Alina Mustajeva – administrator računarske mreže
Uglavnom namirnice kupujem zavisno od njihovih cijena, rijetko kad gledam kvalitet proizvoda. Prodavnice u kojima kupujem su: Voli, Idea, ali ne izbjegavam ni trgovinu u manjim marketima.
Mirza Lekić – marketing menadžer
Cijena i kvalitet igraju glavnu ulogu u mom izboru. Kada kupujem hranu mnogo vodim računa o njenom kvalitetu, dok neke standardizovane proizvode (sokovi) kupujem u najbližoj prodavnici nezavisno od njihovih cijena.
Ljubiša Tošković – arhitekta i slikar
Danas čovjek mnogo mora biti obazrljiv u kupovini namirnica, jer su cijene u pojedinim marketima i diskontima nerealne. Ja sve potrebno kupujem u HDL-u, jer smatram da su za sad najpovoljniji i to treba pohvaliti.
Klaudijo Dragojević – fizičar
Pokušavam voditi računa o cijenama i kupovati po najpovoljnijim, ali kada je riječ o prehrambenoj hrani (meso) itekako vodim računa o kvalitetu iste. „Plana“ prodaje vrhunsko meso, zato sam im redovna mušterija. Hemiju npr. kupujem u većim diskontima, zbog povoljnijih cijena.
Ljiljana Đorđević – trgovac
Cijene ubzano rastu, pa je teško voditi računa i o kvalitetu namirnica. Ovo što rade sa cijenama je besmisleno, spuštaju cijene goriva a podižu cijene hrane. Šta će nam da se vozimo, ako nemamo za hranu i osnovne životne potrebe.
Bonus video:
