Odbor za ekonomiju, finansije i budžet je Skupštini predložio da usvoji izmjene propisa i predlog zakona, koji su neophodni za sprovođenje programa "Evropa sad 2" i fiskalne strategije.
Tako će poslanici u plenumu razmatrati izmjene Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje, o akcizama, ali i predlog Zakona o otpisu kamate na dospjele poreske obaveze.
Ministar finansija Novica Vuković je o izmjenama Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje, kazao da se mjera predlaže po osnovu smanjenja opterećenja na troškove rada.
"Donošenjem ovog zakona poresko opterećenje rada će se umanjiti kroz smanjenje doprinosa za penzijsko-invalidsko osiguranje (PIO), na teret zaposlenog i poslodavca na sa ukupno 20,5 odsto na 10 odsto. Doprinos za PIO na teret zaposlenog sa 15 na 10 odsto i na teret poslodavca, sa 5,5 na 0 odsto", pojasnio je on.
Nema analize uticaja
Iz opozicionih klupa se moglo čuti da analiza ovih mjera štura, da nije jasno šta će to značiti za Fond PIO i zaposlene, te da i mišljenje Centralne banke ukazuje da nema dovoljnih analiza uticaja ovih propisa.
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Milović je naveo da su doprinosi na zdravstvo ukinuti te da se sada snižavaju doprinosi na PIO, dok nije došlo do povećanja konkurentosti privrede i zadržavanja ljudi u Crnoj Gori.
"Posljedica toga će biti manji životni standard, manje mogućnosti za buduće projekte i velika rupa u budžetu, koja se mora nadomjestiti iz novih poreza ili zaduživanja. Nijedna od zemalja regiona nije pribjegla ovolikom smanjenju doprinosa. U odnosu na koga ste se ugledali? Posljedice su dugoročne, gubici su u godinama... Šta će se desiti ako ne budemo imali stopu rasta koja je planirana? Ovo je najveći ekonomski eksperiment u istoriji Crne Gore", istakao je on i dodao da se radi o gubitku od 14 milijardi eura, kroz narednih 20 godina.
Milović je naveo da cijena rada neće privući investitore, već njih zanima infrastruktura, poslovni ambijent i sigurnost.
Iz Građanskog pokreta URA su istakli da se korača kao socijalnim penzijama dok će se u budućnosti, penzije i smanjiti. Istakli su da se ne radi samo o povećanju plata već i o urušavanju javnih finansija.
Predsjednik Odbora i poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša je naveo da su ove mjere neprihvatljive, ali da je zabrinjavajuće mišljenje Centralne banke.
"Ovo je vrlo opasna stvar. Ne radi se o tome da li je predizborno obećanje, ako je loše po sistem, bolje je da ga ne ostvarimo. Pravimo sistem u kome je PDV polovina izvornih prihoda, do sada je bio manje od trećine a sada će biti polovina. Shvatate li da svodimo sistem na PDV i bojim se da radimo nešto što niko ne radi", naveo je Mugoša i dodao da Crna Gora nema kvalitetan ekonomski model te da je država ujedno i najskuplja za život.
Potpredsjednik Privredne komore Nikola Vujović je naglasio da će rast cijena i inflacije, doći zbog uvećanja plata bez veće produktivnosti. Naveo je da se povećanjem minimalnih plata u kompanijama, posredno moraju dizati i ostale zarade unutar firme.
"Ovaj rast neće ići u štednju, već će ponovo u potrošnju, što će opet podići inflaciju pa ćemo da opet krivimo trgovce za veće cijene. Treba da pravimo sistem koji će omogućiti veću produktivnost rada", naveo je Vujović.
Nema ugrožavanja penzija
Vuković je naglasio da je retorika oko ugrožavanja budućih penzionera i uskraćivanja penzija potpuno netačno. Istakao je i da je broj zaposlenih rekordan ali da dio poslodavaca, i dalje radnike isplaćuje na ruke.
"Ovo je moj apel na zaposlene da to ne dozvoljavaju. Samim tim, konačno se pravi fer odnos da imate penziju koliko vam se uplaćuje. Ja sam žrtva sistema, šest godina imam koji sam dobijao na ruke 500 eura, uplaćivano mi je 112 eura, to utiče na moju penziju. To je nešto što utiče na moju penziju i što je nenadomjestivo", pojasnio je on.
Poslanik Pokreta Evropa sad (PES) Dražen Petrić je naglasio da je najvažnije da će doći do povečanja plata ali i da će procenat novca ostati poslodavcu, koji kasnije mogu da ulože. Tvrdi i da će doći do smanjenja sive ekonomije ali i da se moralo reagovati prije ulaska u EU, radi potencijalnih migracija stanovništva.
Njegov kolega Tonći Janović je dodao da se fiskalna stabilnost nije ugrozila ni kroz program Evropa sad 1.
"Dajemo 600 i 800 eura u zaisnost od stepena kvalifikacija i stručne spreme, a Evropom sad 2 smo se vodili smo se i zbog poslodavaca na sjeveru. Oni će teško moći da isplate 800 eura zarade jer im je većina prijavljena na minimalnu platu, odnosno niže kvalifikovani kadar. I zbog njih je uvedena plata od 600 eura", naveo je Janović i dodao da treba unaprijediti infrastrukturu Crne Gore.
Vinari se direktno ugrožavaju
Opozicija je bila saglasna u ocjeni da će izmjenama Zakona o akcizama na mirna vina, negativno uticati na vinare a posebno na male proizvođače. Konatar je naglasio da će se cijeli sektor ugroziti i da je mjera pogubna po građane.
Milović se osvrnuo i na državne Plantaže i istakao da se ta kompanija gura u gubitak, pa će morati da prodaje imovinu. Njegov poslanički kolega Nikola Rakočević je naglasio da se ove mjere donose samo radi punjenja budžeta, nakon što se on prazni kroz program "Evropa sad 2".
Ministar Vuković je naveo da blago uvećanje cijena knjiga i ulaznica neće uticati na kulturu, jer ti nije osnovna životna potreba. Pojasnio je da se mali vinari neće ugroziti zbog visine akcize, jer oni koji kupuju vino neće odustati od kupovine boce jer umjesto deset, košta 10,12 eura.
Plantaže se kako tvrdi, neće ugroziti jer će imati do milion eura godišnje samo od uštede na plate zaposlenih, kao i od naknada zbog bavljenja poljoprivredom.
Bonus video:
