Elektroprivreda svoj dio računa za elektrličnu energiju neće povećavati do aprila naredne, kada počinje osmomjesečni zastoj Termoelektrane Pljevlja, a da li će i za koliko tada povećati svoju stavku zavisiće od hidroloških prilika, potrebama za uvozom i cijenama koje budu na tržištu, saopštili su danas iz ove kompanije na novogodišnjoj konferenciji sa novinarima.
U ovom periodu zastoja TE Pljevlja Crnoj Gori će nedostajati 700 do 750 GWh električne energije, a do sada je unaprijed nabavljeno oko 60 odsto tih potreba.
Prosječna nabavna cijena iz uvoza, kako su naveli, iznosi 103 eura za MWh dok ga svojim potrošačima po sadašnjim cijenama prodaju za 45 eura MWh. Procjenjuju da će ukupne potrebe za uvozom iznositi 70 do 80 miliona eura.
"Tokom prvog kvartala naredne godine procjenjivaćemo tržište i hidrološke prilike. Nastojaćemo da ne dođe do poskupljenja, a ako bude neophodno u dogovoru sa Vladom tražićemo rješenje da budu zaštićene ranjive grupe domaćinstava", kazao je predsjednik Odbora direktora EPCG Milutin Đukanović.
NE PROPUSTITE
Ranijom odlukom Regulatorne agencije za energetiku povećan je dio stavke za takozvene mrežne usluge CEDIS-a, što će uticati na povećanje računa za struju za 3,41 odsto.
Termoelektrana Pljevlja će i nakon rekonstrukcije moći da radi do 2041. godine, odnosno još 16 godina, koliko je Crna Gora tražila od Evropske unije da joj se odobri i koliko će pokušati da dobije zbog standarda EU da se ograniči proizvodnja struje iz uglja.
Zbog toga je EPCG pokrenula cijeli niz investicionih projekata, vrijednih preko milijardu eura, koji treba da nakon ovog roka obezbjede dovoljne količine električne energije i stabilnost u radu energetskog sistema.
Đukanović je naveo da se ubrzano pripremaju projekti za 12 solarnih elektrana čiji će vlasnik biti EPCG, da su za dio njih već dobijeni urbanističko-tehnički uslovi i da nastavljaju procedura za pripremu njihove gradnje. To su solarne leketrane na branama Vrtac, Slano i Krupac, na Željezari, četiri na Kapinom Polju, kao i četiri posebna na Krupcu, u Štedimu, Rubeži i Ozrinićima.
Kazao je da je počela izgradnja vjetroelektrane Gvozd, da se priprema i njen nastavk Gvozd II, ugradnja novog agregata u HE Perućica, da se završava priprema projekta efikasnije valorizacije voda Nikšićkog polja,... kao i da se nakon uspješno okončanog projekta Solari 3000+ započet njegov nastavak sa 5000+, odnosno da je do sada ugrađeno 6,4 hiljade malih solarnih elektrana na krovovima.
Najavio je da uskoro kreću sa projektom postavljanja solarnih panela na balkonima, kao i da pripremaju nabavku velikih baterija uz nove solarne elektrane od 300 MW koje bi akumulirale višak struje tokom sunčanog dijala dana a ispuštale ga u sistem kada zađe sunce.
Izvršni direktor EPCG Ivan Bulatović kazao je da će kompanija na kraju godine imati pozitivan poslovni rezultat i pored loše hidrološke godine i dužeg godišnjeg remonta TE. Kazao je i da se nastavlja racionalizacija, da je u 2024. godini broj zaposlenih smanjen za 59, a da će u naredoj godini on biti manji za još oko 40.
Na pitanje da prokomentariše izjavu ministra energetike Saše Mujovića da Crna Gora u naredne tri godine po cijena struje mora da dostigne prosjek EU gdje kilovat košta 28 centi iako je sada u Crnoj Gori 10 centi, Bulatović je kazao da ministar nije rekao da je to eksplicitna obaveza.
"Cijene električne energije u Crnoj Gori su veoma niske i u odnosu na region i EU i one će se sigurno povećavati uz obavezu zaštite ugroženih grupa stanovništva. Ima i članica EU gdje je cijena znatno niža od tog prosjeka", naveo je Bulatović.
On je kazao da će EPCG i u narednoj godini biti društveno odgovorna, odnosno da će nastaviti sa pomaganjem sportskim organizacijama, projektima u zdravstvu, obrazovanju i humanitarnim aktivnostima.
Tehnički direktor Ljubiša Đurković kazao je da se projekat "Solari" pokazao kao najbolji energetki projekat u regioni i da je od njegovog početka do novembra iz ovog izvora proizvedeno 57 GWh električne energije. Naveo je da su glavni ciljevi EPCG u narednom periodu nastavak izgradnje novih energetskih objekata nakon čekanja od 40 godina i smanjenje zavisnosti od proizvodnje električne energije iz uglja.
Izvršni direktor Proizvodnje Bojan Đordan kazao je da su hidroelektrane Piva i Perućica i pored lošije hidrološke godine bile na oko 90 odsto proizvodnje da su njihovi remonti i održavanja sprovedeni prema planovima, da su u 2024. godini ponovo puštene u rad dvije male hidroelektrane Podgori i Rijeka Crnojevića, koje su i najstarije u Crnoj Gori, kao i da se prema planovima odvija ekološka rekonstrukcija TE i projekat toplifikacije Pljevalja.
Direktor direkcije za upravljanje energijom Darko Krivokapić kazao je da su već unaprijed kupili oko 60 dosto energije koja će nedostajati naredne godine zbog pauze u radu TE a da će za preostali dio sačekati prvi kvartal naredne godine. Naveo je da je prosječna ostvarena cijena na berzi bila 103 eura za MWh.
Jovan Kasalica Rukovodilac snabdjevanja kazao je da je mjesečna faktura za isporučenu električnu energiju dostigla 295 miliona eura, da je procenat mjesečne naplate preko sto odsto jer uz naplatu redovnih računa naplaćuju i dio dugova iz prethodnog perioda. Naveo je da je broj redovnih platiša dostigao cifru od 260 hiljada, a da je u 2021. ona bila 190 hiljada.
Glavni finansijski direktor EPCG Branislav Pejović kazao je da će naredna godina biti izazovna za kompanije zbog velike potrebe za uvoznom strujom, ali da se sve obaveze redovno finansiraju kao i da su za razvojne projekte obezbjeđeni krediti od renomiranih evropskih banaka pod povoljnim uslovima.
Direktor za razvoj i investicije Ivan Mrvaljević kazao je da očekuju da pripremaju potrebnu kompleksnu i obimnu dokumentaciju za gradnju hidroelektrane Kruševo, kao i da očekuje da će ona početi proizvodnju struje u 2030. godini. Kazao je i da se priprema dokumentacija za HE Komarnica.
Bonus video:
