Studija indeksa društvenog napretka za 2017. godinu možda na najbolji način svjedoči u kakvom ambijentu žive građani Crne Gore, kazao je član Odbora SDP Glavnog grada Filip Miloš.
"Ovo je izuzetno prikladan odgovor na saopštenje iz Vlade o ,,snažnom progresu", koje već drsko vrijeđa zdravi razum. Vratimo se malo svakodnevnici i skrenimo pažnju gospodi iz Vlade na neke zabrinjavajuće brojke. Pomenuti indeks obuhvata 50 različitih indikatora koji ispituju tri dimenzije društvenog napretka: ispunjavanje osnovnih ljudskih potreba, osnove blagostanja i mogućnosti u državi. Bez potrebe da se bavimo daljom metodologijom, idemo odmah na suštinu - Crna Gora zauzima 54. mjesto sa prosječnim rezultatom 70,1. Vladajuća elita mnogo voli da se upoređuju sa državama regije, pa hajde malo i njihovim jezikom da govorimo : Hrvatska 36. mjesto,; Srbija 45. mjesto, Albanija 51. mjesto. U leđa nam jedino gleda jedino Makedonija, dok za BiH i Kosovo nema dovoljno podataka da bi se dobio relevantan indeks. Hajde da malo realno interpretiramo statistiku. Svi smo manje-više upoznati da je sanaciona politika Vlade kroz dodatne poreske i akcizne namete teret krize prebacila na sloj stanovništva koji živi ,,od prvoga do prvoga", odnosno preciznije rečeno (jedva) sastavlja kraj sa krajem", rekao je Miloš.
On je saopštio da je meso u odnosu na isti period prošle godine skuplje za 1.8%, povrće za 4.5%, voće za 11.4%, el. energija za 1.8%, farmaceutski proizvodi za 5.5%, medicinski proizvodi za 5.2%, a drumski prevoz za 1.2%.
"Da sumiramo, bilježi se opšti rast cijena prehrambenih proizvoda, energenata i transporta - onoga što čini našu svakodnevnicu. U aprilu tekuće godine je prema podacima ZZZCG broj lica koja traže zaposlenje iznosio 52.856, dok je prosjek za prošlu godinu bio 42.927 lica. Ako posmatramo period januar-april ove i prošle godine, u ovoj godini je za četvrtinu veći broj lica koja traže zaposlenje. U aprilu ove godine je evidentirano 21.111 lica koje prvi put traži zaposlenje, dok je prosjek za 2016. bio 15.973. U ovoj godini je za period od januara do aprila evidentirano 39,2% više lica koja prvi put traže zaposlenjeu odnosu na isti period prošle godine. Prema indikatoru stope nezaposlenosti smo u samom evropskom vrhu zajedno sa Bosnom i Hercegovinom, Kosovom i Makedonijom. Stopa nezaposlenosti u Crnoj Gori iznosi 20,24% dok je evropski prosjek 9,71%. Nezaposlenost mladih iznosi skoro 40%", navodi se u saopštenju.
Miloš u saopštenju dodaje da prema posljednjim podacima Monstata iz decembra 2015. godine, minimalna potrošačka korpa u Crnoj Gori iznosi 806,8 eura.
"U realnom svijetu je za četvoročlanu porodicu znatno veća, ali uzmimo i ovu kao relevantnu, uprkos ogromnoj rezervi prema metodologiji izračuna. Prosječna zarada u sektoru obrazovanja u 2017 godini iznosi u prosjeku 490 eura odnosno oko 60% minimalne potrošačke korpe. U sistemu obrazovanja prema podacima Monstata u prosjeku radi 14.410 ljudi", navodi se u saopštenju Miloša.
On dodaje da prosječna zarada u sistemu zdrastva i socijalne zaštite u 2017. godini iznosi 550 eura odnosno 68% minimalne potrošačke korpe.
"Trgovina tradicionalno zapošljava najviše ljudi, preciznije 36.660, sa prosječnom platom od 349,5 eura, odnosno 43% minimalne potrošačke korpe. Dakle podaci govore da oko 63.000 ljudi u ova tri sektora radi za nešto preko pola minimalne potrošačke korpe. Dalje, samo u 9 od ukupno 23 opštine je zabilježena prosječna zarada iznad 500 eura u prva 4 mjeseca 2017. godine, 15 opština je imalo negativan saldo priliva i odliva, a pozitivan prirodni priraštaj zabilježen je samo u Rožajama, Podgorici, Baru, Budvi, Kotoru i Tivtu. Ovi podaci najprije potvrđuju da sjever države usljed unutrašnjih migracija i opšteg ekonomsko-socijalnog ambijenta postepeno odumire, a sličnu situaciju imamo i u Nikšiću i Cetinju. Izgleda da je vizija nosilaca politike regionanog razvoja da čitavo stanovništvo iseli u par gradova i cijelu Crnu Goru svede na Podgoricu i nekoliko primorskih gradova. Prvi oni odvlače ljude sa sjevera države i zapošljavaju ih u državnu administraciju, ohrabrujući i ostale da isprate njihov primjer, navodi se u saopštenju.
Miloš u saopštenju navodi da ova crna statistika, posebno u domenu prirodnog priraštaja i migracija ukazuje na to da starimo.
"Prema prognozama Svjetske banke, u Crnoj Gori će do 2050. godine biti 80.000 manje radno sposobnog stanovništva ukoliko se ovakav trend nastavi. Dakle penzioni sistem koji je već neodrživ se konstantno izlaže sve većem pritisku kako vrijeme prolazi. Ono što dodatno zabrinjava jeste rizik od siromaštva, na šta ukazuje i SB. Elastičnost siromaštva je u vrijeme ekonomske ekspanzije iznosila -1,97, što u interpretaciji znači da je 1 procenat ekonomskog rasta pratilo smanjivanje siromaštva za 2 procenta. U 2013. je iznosila 4,02 a ni danas situacija nije znatno bolja. Prevedeno, procenat ekonomskog rasta danas prati i povećanje siromaštva za 3-4%. Od 2008. godine se utrostručio broj siromašnih domaćinstava u kojima je nosilac domaćinstva nezaposlen. Tokom ekonomskog sloma i stagnacije, nivo rasta je bio niži, ali je i potražnja za radnom snagom pomjerena ka većim nivoima kvalifikacija", navodi se u saopštenju.
Miloš dodaje da procjene govore da oko 67% nosilaca siromašnih domaćinstava ima završenu srednju školu, dok ih je sa tercijalnim obrazovanjem svega 4,6%.
"To ukazuje na manju vjerovatnoću da siromašni mogu imati koristi od povećane tražnje za radnom snagom u sektorima koji čine dominantnu strukturu crnogorske ekonomije (turizam, finansijski sektor, nekretnine). Umjesto obmanjivanja i sebe i javnosti, neko iz Vlade prvo mora da sabere bilanse ekonomskog modela koji je uništio ovu zemlju i osiromašio njene građane. Izjava Vlade koja pompezno slavi rast prosječne zarada za desetak eura u odnosu na prethodnu godinu uz ovakvo opšte stanje, izazivaju samo srdžbu, podsmijeh i nevjericu. Ali eto, ako im je tako lakše, možda uz ovakav ,,snažan rast" za dvadesetak godina dostignemo nivo zarada susjedne nam Hrvatske", zaključio je Miloš.
Bonus video:
