Nova rješenja predložena izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama su korak unazad i otvoriće vrata još većoj korupciji i bahatijem trošenju novca crnogorskih građana, ocijenila je za „Vijesti“ Ines Mrdović, iz Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS).
Mrdović je istakla da je posebno problematična odredba koja, u slučaju da najpovoljniji ponuđač ne potpiše ugovor ili ne dostavi garanciju za dobro izvršenje posla, naručiocu daje mogućnost da sa narednim ponuđačem zaključi ugovor ukoliko njegova ponuda nije 10 odsto veća od prvobitno izabrane.
„Samo na primjerima višemilionskih ugovora tih 10 odsto može da bude ogroman novac, a u praksi je nemoguće kontrolisati tajne dogovore kompanija koje učestvuju na tenderima, pa bi sve to moglo povećati stvarne vrijednosti poslova na štetu državnog budžeta, a naručioci bi, maltene, bili zakonski 'pokriveni' za takve odluke“, dodala je Mrdović.
Bahatom trošenju novca, kako dodaje, doprinijeće i povećanje praga za takozvane neposredne pogodbe na nivo od 15 hiljada eura za robe i usluge, a za radove do 30 hiljada.
„Ako se zna da su neposredne pogodbe do sada bile do pet hiljada eura, a da na godišnjem nivou u Crnoj Gori prosječno iznose ukupno oko 20 miliona eura, jasno je da se radi o dodatnih nekoliko desetina miliona eura koje će naručioci moći da troše potpuno netransparentno i bez ikakve stvarne kontrole“, navela je Mrdović.
Pored toga, kako kaže, nejasno je zašto se iz postupka javnih nabavki izuzimaju privredna društva u državnom ili vlasništvu opština koja se bave industrijskom i komercijalnom djelatnošću.
„S tim u vezi biće zanimljivo vidjeti kako će se ta odredba tumačiti u praksi i koliko će otvoriti prostor za nove zloupotrebe“, navela je Mrdović.
Predloženim izmjenama Zakona, kako su saopštili “Vijestima” iz Ministarstva finansija, jasno se precizira da su obveznici primjene Zakona ona privredna društva koja imaju status pravnog lica, koja su osnovana radi obavljanja djelatnosti od javnog interesa i ne obavljaju komercijalnu ili industrijsku djelatnost i u kojima je država, odnosno jedinica lokalne samouprave većinski vlasnik.
“Na ovaj način se od primjene zakona izuzimaju ona privredna društva koja obavljaju komercijalnu ili industrijsku djelatnost, kao što su Plantaže, Budvanska rivijera, Ulcinjska rivijera, Montenegro airlines i sl., a koja posluju kako na domaćem tako i na međunarodnom tržištu. Predloženim izmjenama se ne izuzimaju od primjena zakona EPCG, CEDIS i sl., jer su ova privredna društva obveznici primjene zakona u skladu sa odredbama kojima se regulišu komunalne djelatnosti”, objasnili su iz Ministarstva.
Iz resora kojim rukovodi ministar Darko Radunović su napomenuli da je ovakav predlog potpuno usaglašen sa Direktivom EU 2014/24, koja „javnopravne organe” (naručioce) definiše kao organe koji su uspostavljeni posebno u svrhu zadovoljavanja potreba u opštem interesu, a nisu industrijske ili komercijalne prirode.
Predloženim izmjenama, objasnili su iz Ministarstva, pragovi za primjenu Zakona o javnim nabavkama utvrđeni u značajno nižem iznosu od pragova utvrđenih Direktivom 2014/24.
U skladu sa direktivom, prag za ugovore o javnim radovima je vrijednost 5.186.000 eura, za ugovore o nabavci robe ili usluga koje su dodijelili organi centralne države uprave 134.000 eura, za ugovore o javnoj nabavci robe ili usluga koje su dodijelili decentralizovani javni naručioci 207.000 eura, za ugovore o javnim uslugama za društvene ili druge posebne usluge 750.000 eura.
Imajući u vidu da su oslobodili obaveze naručioce da raspisuju tendere do 15.000 za robe i usluge i do 30.000 za radove, Ministarstvo finansija je objasnilo zašto su suspendovali žalbeni postupak za ove „male“ nabavke:
“Nabavke male vrijednosti ne poznaje prethodno označena Direktiva, pa je ostavljeno zemljama članicama da urede ovu oblast. Predloženim izmjenama ove nabavke se sprovode uz poštovanje načela javnih nabavki, kao i uz obavezu naručilaca da vode evidenciju ovih nabavki i dostavljaju godišnje izvještaje o sprovedenim nabavkama i zaključenim ugovorima u ovim slučajevima, na koji način je obezbijeđena kontrola u ovom segment”.
“Veći broj članova komisije, jer se neće smanjiti broj žalbi”
Na pitanje zašto su predložili povećanje broja članova Državne komisije kada će sasvim izvjesno po usvajanju predloženih izmjena biti značajno sužen broj obveznika među naručiocima, ali i malih kompanija-žalioca u postupcima (i žalbama) za javne nabavke, iz Ministarstva su odgovoril da se s obzirom na veliki broj predmeta koje Državna komisija ima, pokazalo se neophodnim uvećanje broja članova.
"Poređenja radi, 2012. Državna komisija je imala u radu oko 600 predmeta, dok se u 2015. ovaj broj uvećao za 90 odsto, a u 2016. za 100 odsto. Naime, u cilju povećanja efikasnosti rada Državne komisije i stvaranja mogućnosti da, s obzirom na veliki broj predmeta, blagovremeno odgovore na svoje obaveze, predloženo je uvećanje broja članova. Samo je pretpostavka, koja nije utemeljena, da će se smanjiti broj žalbi usvajanjem predloženih izmjena zakona“, rekli su iz Ministarstva.
Bonus video:
