Vlada Crne Gore ne predviđa bilo kakve dodatne mjere fiskalne konsolidacije osim onih utrvđenih 2017. godine, već ćemo se naredne godine dodatno fokusirati na poboljšanje poreskog ambijenta, dalji ekonomski rast i povećanje zaposlenosti, saopštio je danas ministar finansija Darko Radunović predstavljajući Predlog zakona o budžetu koji je sinoć usvojila Vlada.
Radunović je kako je saopšteno iz Službe za odnose s javnošću Vlade Crne Gore, predstavljajući budžet za narednu godinu, podsjetio da je Vlada Crne Gore vođenje fiskalne politike u prethodne dvije godine započela primjenom Plana Sanacije deficita i javnog dugakasnije dopunjenog Fisklanom strategijom Vlade do 2020. godine, vodeći računa da budu što pravednije raspoređene i da kao takve, ne uspore ekonomski rast, niti da ugroze socijalno najosjetljivije slojeve društva.
"Da su mjere bile dobro izbalansirane, svjedoče: snažan ekonomski rast od 4,7 odsto u 2017.godini, i 4,8 odsto u prvoj polovini 2018, sa projekcijom od 4,1 odsto do kraja godine, povećanje crnogorskog BDP per capita na 46 odsto EU prosjeka i povećanje broja zaposlenih za blizu 11.000 u odnosu na 2016, redovnost isplata plata, penzija, socijalnih davanja (uz rast pojedinih kategorija), jačanje međunarodne investicione pozicije Crne Gore, reflektovane kroz unapređenje izgleda kreditnog rejtinga i do sada najuspješniju emisiju eurobveznica usmjerenu na refinansiranje dijela javnog duga kao i dobijanje Garancije za razvojnu politiku Svjetske banke, takodje važne za refinansiranje diijela javnog duga i uspostavljanje njegovog opadajućeg trenda", rekao je Radunović na konferenciji za medije održanoj u Vladi Crne Gore.
Svaka porodica osjetila je šta preduzimamo
Radunović je izrazio uvjerenje da je svaka crnogorska porodica imala priliku da vidi i osjeti nešto od mnogobrojnih aktivnosti koje je Vlada preduzimala nastojeći da poboljša kvalitet života, bilo kroz subvencije iz poljoprivrede, kroz stipendiju ili besplatno školovanje za više hiljada studenata, kroz mogućnost da besplatno građani dobiju lijek koji su možda morali ranije da plate ili lagodnije putuju uz uštedu vremena i goriva, nekim od rekonstruisanih puteva kroz Crnu Goru.
Govoreći o predloženom budžetu za 2019. Radunović i v.d. generalnog direktora Direktorata za državni budžet Bojan Paunović naveli su da su budžetski prihodi povećani za oko 190,7 miliona prema procjeni za 2018. (ili 12,2 odsto u odnosu na 2017); da je smanjen budžetski deficit sa 5,5 odsto BDP u 2017. na procijenjenih 3,8 odsto BDP u 2018. i da je ostvaren suficit tekuće potrošnje, čemu su doprinijele mjere fiskalne konsolidacije.
Najveći kapitalni budžet u CG
Radunović je posebno naglasio da ove godine imamo najveći kapitalni budžet u Crnoj Gori od obnove nezavisnosti – 320,93 miliona eua i da je veći dio tog novca predviđen za Sjeverni region.
"Predlogom Zakona o budžetu za 2018. godinu predviđen je ukupni iznos primitaka i izdataka od 2,384 milijarde eura ili 50 odsto BDP.a. To je manje u odnosu na rebalans za 2018.godinu. Budžet za 2019. godinu karakteriše brži rast prihoda nego rashoda (odnosno kontrolisani rast rashoda i dalje promjene u njihovoj sturkturi), a time i smanjenje deficita na 142,3 miliona eura ili 2,97 odsto BDP-a. Tekuća budžetska potrošnja u 2019, u potpunosti će se finansirati iz izvornih prihoda, i biće ostvaren suficit tekuće potrošnje od 197 miliona eura. Time se zadovoljava jedan od osnovnih uslova za planiranje fiskalne politike. Važno je da nastavimo racionalan odnos prema budžetskoj potrošnji. Ostvarili smo ove godine odličan suficit tekuće potrošnje, mislim da imamo prostora da naredne godine ostvarimo bolji rezultat, ali moramo, narodski rečeno biti dobri domaćini i pažljivo sagledavati gdje i koliko novca usmjeravamo", rekao je Radunović.
On je zaključujući predstavljanje predloženog budžeta za 2019. godinu, ocijenio da su njegove glavne karakteristike:
"Predlog Zakona o budžetu za 2019. godinu dakle, predstavlja izraz mjera ekonomske politike usmjerenih na jačanje fiskalne stabilnosti sprovođenjem mjera fiskalne konsolidacije; podršku konkurentnosti i razvoju, kao i redovnost vršenja svih javnih funkcija u cilju obezbjeđenja održivog rasta ekonomije koji je u funkciji daljeg povećanja životnog standarda građana", rekao je Radunović.
Bonus video:
