Šon Galager, čovjek koji je posljednjih sedam godina proveo istražujući Kinu, izdvojio je pet uobičajenih zabluda o ovoj zemlju.
Vraćanje džinovske pande u divljinu prošlo je uspješno
Prirodne šume prekrivaju oko 10 posto površine Kine, ali samo nekoliko njih je ostalo u prvobitnom stanju. Ljudi su sečom, prikupljanjem drva i rudarstvom uništili velike djelove šuma. Džinovska panda je jedna od vrsta na koju je ovo imalo loš uticaj. Da li je ponovno razmnožavanje i uvođenje u divljinu ove vrste imalo uspjeha?
Za sada je uspjeh ravan nuli, ali je dobro što je i jedna panda uopšte ponovo uvedena. Zvao se Xiang Xiang i prilično mu je dobro išlo sve do perioda razmnožavanja kada su ga drugi mužjaci napali zbog čega je uginuo.
Javlja se i nekoliko problema koji mogu da utiču na ovaj proces. Jedan od njih predstavlja pitanje ponašanja životinja koje su odgajane u vještačkom okruženju zatim puštene u divljinu. Zatim postoji strah od zaraznih bolesti ili slabog imuniteta životinja koje su puštene. I na kraju postoji problem socijalnog karaktera, kao što je krivolov novih životinja.
Dezertifikacija nije problem u Kini
Oko 400 miliona područja za život zahvaćeno je dezertifikacijom, što ukupno iznosi oko 27, 46 procenata cjelokupnog zemljišta. Kao rezultat kombinacije loše poljoprivrede, suše i povećanje tražnje za podzemnim vodama, dezertifikacija je postala jedan od glavnih problema ove zemlje.
Farmeri su prinuđeni da napuste svoje zemljište pošto ono postaje neupotrebljivo. U pogođenim krajevima nivo ruralnog siromaštva i intenziteta pješčanih oluja su u konstantnom porastu.
Na Tibetanskoj visoravni brže djeluju klimatske promjene
Južni i Severni pol kao i Tibetanska visoravan brže se mijenjaju nego drugi krajevi svijeta. Zabilježen je porast u temperaturi, a duplo je veći od prosjeka globalnog zagrijavanja.
Obnovljiva energija nema negativne posljedice
U Kini danas postoji oko 25 800 velikih brana, više nego u bilo kom drugom dijelu svijeta. Kineske brane su izuzetno kontroverzne. Uticaj okruženja na močvare je dokumentovano i obuhvata brigu oko migracija riba, klizišta prouzrokovanih erozijom, kao i akumulaciju industrijskih otpadnih voda.
Pitanje prirodnog okruženja u Kini predstavlja problem samo te države
Pješčane oluje predstavljaju jedan od glavnih problema nastalih dezertifikacijom. Proljećni povetarač je dovoljan da podigne i baci u vazduh sasušenu zemlju sa površine tla i ponese u velikim oblacima pijeska i prašine.
Ovakvi događaju prouzrokuju velike probleme u gradovima, pa je tako i Peking povremeno umotan u žutilo. Posljedice ovih oluja posljednjih godina zahvatile su čak i Južnu Koreju, Japan, čak i daleku zapadnu obalu SAD-a.
Obezbjeđivanje vode postaje bitno pitanje za čitav kontinent. S obzirom da Kina gradi sve više brana na Tibetanskoj visoravni, nizvodno su posljedice za snabdijevanje vodom daleko veće. Izgradnja brana i navigacionih kanala duž gornjih djelova Mekonga prijete čitavom ekosistemu. Smatra se da će ove brane promijeniti prirodu ciklusa riječnih poplava i suša i blokirat prenos sedimenata koji utiču na ekosisteme miliona staništa koji se nalaze nizvodno u Burmi, Tajlandu, Kambodži i Vijetnamu.
Galerija
Bonus video:
