Stručnjaci sa Alenovog neurološkog instituta u Sijetlu stvorili su prvi digitalni “atlas mozga”, i učinili ga javno dostupnim. Druge naučne grupe moći će da upoređuju njihove podatke sa svojim nalazima skeniranja mozga i gena, a cilj je da se stvori slika “normalnog” mozga, kako bi se razotkrila uloga gena u psihičkim poremećajima.
Atlas Alenovog instituta nastao je iz proučavanja tri donirana mozga bez ikakvih posebnosti, koji su pripadali muškarcima od 24 do 39 godina.
Američki neurolozi su prvo skenirali mozgove, a potom ih narezali na tanke režnjeve. Na svakom režnju bilježili su nivo aktivnosti svakog od 20.000 gena iz ljudskog genoma. Zanimljivo je da su otkrili da je čak 84 posto svih gena aktivno u ljudskom mozgu.
Nakon što su uporedili konačne rezultate za sve proučavane mozgove i pronašli zajedničke tačke i sličnosti, sačinili su “osnovni nacrt” koji bi mogao da važi za sve mozgove. Sljedeći cilj je skeniranje ženskog mozga da bi se utvrdilo kolike su razlike u izražaju gena u mozgu između polova.
"Ljudski mozak je najsloženija struktura poznata čovjeku, i jedan od najvećih izazova moderne biologije je da razumije njegovu unutrašnju organizaciju", rekao je profesor Set Grant sa Univerziteta u Edinburgu, koji je bio jedan od učesnika u projektu.
Plave tačke označavaju nisku, crvene visoku aktivnost
"Ovaj rad omogućava nam da prvi put mapiramo ljudski genom na mozak. Daje nam ključ za razumijevanje odnosa između genoma i mozga, i daje nam smjer u kojem možemo da dešifrujemo načine na koje genetski poremećaji stvaraju i utiču na bolesti mozga", rekao je Grant.
Atlas mozga već je počelo da koristiti više od 4000 naučnika s drugih projekata.
Alenov institut dobio je ime po Polu Alenu, svjetski poznatom filantropu i jednom od osnivača softverskog giganta Majkrorosofta.
Institut je pokrenut 2003. godine uz Alenovu početnu donaciju od 100 miliona dolara. Do sada je institut javno objavio genski atlas leđne moždine i atlas ljudskog mozga. Institut prima brojne privatne donacije, a ove godine Alen je donirao dodatnih 300 miliona dolara za potrebe daljih istraživanja.
Jedan od glavnih ciljeva bio je mapiranje korelacije ljudskog genoma i mozga, da bi se razumjelo kako genetski poremećaji utiču na psihičke
Bonus video:
