Sonda Evropske svemirske agencije (ESA) lansirana je u nedjelju veče po lokalnom vremenu s Kejp Kanaverala na Floridi, u saradnji sa američkom NASA-om kako bi proučavala Sunce.
"To je bila predivna slika. I odjednom se stvarno osjetite povezanim s ostatkom Sunčevog sistema", kazao je Danijel Miler, naučnik ESA, nakon lansiranja.
Sonda nosi sa sobom deset naučnih instrumenata koji će između ostalog proučavati oluje koje mogu da budu kobne za telekomunikacionu infrastrukturu.
Nakon što prođe Venerinu orbitu i potom Merkurovu, satelit, čija će maksimalna brzina dostići 245.000 kilometara na sat, moći će da se približi Suncu na 42 miliona kilometara, što je manje od trećine udaljenosti Zemlje od Sunca, prenosi agencija Hina.
Iz te putanje Solar Orbiter "moći će direktno da promatra Sunce", rekao je za AFP Metju Bertomije, naučnik Nacionalnog centra za naučna istraživanja (CNRS) koji radi u laboratoriji za fiziku plazme pri francuskoj École polytechnique.
Prikupljeni podaci dopuniće one NASA-ine sonde Parker, lansirane 2018. godine, koja se mnogo više približila Suncu (na sedam do osam miliona kilometara), ali bez tehnologije za direktno promatranje jer je temperatura na toj udaljenosti previsoka.
Sa šest instrumenata za daljinsko snimanje (teledetekcija), evropska sonda moći će da snima Sunce s udaljenosti koja do sada nije bila moguća. Omogućiće da prvi put vidimo Sunčeve polove. Za sada smo upoznali samo Sunčeva ekvatorijalna područja.
Četiri druga instrumenta za mjerenja "in situ" (u stvarnim uslovima) poslužiće za istraživanje prostora oko Sunca.
Glavni cilj misije je da se "shvati kako Sunce stvara i kontroliše heliosferu", balon materije koji okružuje svaki solarni sistem, rezimirala je An Pakros, sistemska inženjerka koja vodi tu misiju ESA.
Letjelica ESA je vrijedna milijardu i po eura i lansirana je raketom Atlas V 411 iz svemirskog centra Kenedi.
Njeno putovanje trajaće dvije godine, a naučna misija između pet i devet godina, prenosi Hina.
Bonus video:
