Džinovska slagalica zvanično se slaže od utorka na jugu Francuske, sastavljanje djelova opreme reaktora projekat "Iter", međunarodnog programa čiji je cilj da ostvari proizvodnju energije fuzijom vodonika, kao što se dešava u srcu Sunca.
"Sa fuzijom, nuklearna energija može biti obećanje za budućnost" nudeći "energiju bez zagađenja, bez ugljenika, sigurnu, i gotovo bez otpada", rekao je predsjednik Fracuske Emanuel Macron u unaprijed snimljenom video-govoru za svečanost na gradilištu u Sen Polu le Doransu.
Komentarišući taj međunarodni projekat pokrenut jednim sporazumom iz 2006. godine koji okuplja 35 zemalja, odnosno cjelokupnu Evropsku uniju (sa Velimom Britanijom), Švajcarsku, Rusiju, Kinu, Indiju, Japan, Južnu Koreju i Sjedinjene Države, šef južnokorejske države Mun Džae-In takođe je u video-poruci pozdravio "najveći naučni projekat u istoriji čovječanstva" i "zajednički san o stvaranju čiste energije sigurno do 2050. godine".
Sanjana alternativa fosilnim gorivima kao što su nafta, gas i ugalj koji svi emituju CO2, fuzija vodonika može zamijeniti i nuklearnu energiju: ako se fisijom - cijepanjem atoma stvara radioaktivni otpad koji traje desetinama hiljada godina, fuzija vodonika ne stvara dugotrajni otpad, rekao je Bernar Bigo, direktor kompanije "Iter".
Fuzija će proizvesti radioaktivni otpad "ali mnogo slabije aktivnosti nego nuklearna elektrana", potvrdio je za AFP Igor Le Bars, stručnjak Instituta za zaštitu od zračenja i nuklearnu sigurnost (IRSN), francuski nadzornik radiološkog rizika.
Još jedna prednost: gorivo neophodna za tu fuziju, koje se izvlači iz vode i litijuma, dostupno je i, po Bigou, "obezbjeđuje rad niza reaktora milionima godina, jer jedan gram tog goriva oslobađa toliko energije kao osam tona nafte".
Posljednjih mjeseci, komponente tog eksperimentalnog reaktora pod nazivom "Tokamak" - od kojih neke visoke kao četvorospratna zgrada i težine nekoliko stotina tona, isporučene su iz Indije, Kine, Japana, iz Južne Koreje ili Italije.
Njihova veličina je vrtoglava: samo jedan magnet, ali najmoćniji od više u "Iteru", magnet koji će pokrenuti električnu struju unutar plazme, mogao bi da podične - nosač aviona.
Elementi stižu malo po malo, ostaje da se sastavi milion komada ove trodimenzionalne slagalice, što bi trebalo da traje do 2024. godine uz rad 2.300 ljudi na gradilištu.
Ovaj gigantski reaktor omogućiće reprodukciju reakcije fuzije vodonika koja se prirodno odvija u srcu Sunca i drugih zvijezda: ta fuzija će se dobiti stavljanjem na temperaturu od 150 miliona stepeni mješavine dva izotopa vodonika, pretvorena u plazmu.
"Iter" bi mogao da proizvede prvu plazmu krajem 2025, početkom 2026. godine, a reaktor bi mogao da dostigne punu snagu 2035.
Kao eksperimentalni reaktor, "Iter" zapravo neće proizvoditi struju. U najboljem slučaju će biti potrebno sačekati 2060. godinu da se prvi fuzioni reaktor izveden iz "Itera" poveže na električnu mrežu.
Da bi proizveli električnu energiju, ovi budući komercijalni fuzioni reaktori jednostavno će koristiti toplotu proizvedenu u svojim "tokamacima" bombardovanjem neutrona nastalih iz fuzije: ta toplota će se evakuisati pomoću cirkulacije vode pod pritiskom čime će se stvarati para za pokretanje turbine i alternatora.
"Iter" kakav se gradi, ako bi bio povezan na elektroenergetsku mrežu, proizveo bi samo 200 MW električne energije, dovoljno za oko 200.000 domova. Budući fuzioni reaktori imali bi volumen plazme za snabdijevanje po dva miliona domova.
Bigo je rekao da su trošak izgradnje i operativni trošak "ekvivalentni troškovima konvencionalnog nuklearnog reaktora".
Sa rizične strane potencijalne posljedice disperzije tricijuma (jednog od dva izotopa vodonika) u okolini bile bi "mnogo niže nego kod nuklearnog reaktora", prema IRSN koji je proučavao razne scenarije među kojima zemljotres, požar i druge.
"Čak i u slučaju najteže nesreće, ne bi bilo potrebe za evakuacijom stanovništva", rekao je Le Bar.
Ta "vještačka sunca" su, međutim, predmet stalne kritike ekologa, posebno francuskih koji u njima vide "naučno čudo na luksuznom papiru, ali bez ikakvog jemstva za rezultat" i "finansijsku rupu bez dna" - kako je reagovao Grinpis.
Projekat već kasni pet godina, uz početni budžet utrostručeni na skoro 20 milijardi eura.
Bonus video:
