Crna Gora ostvarila je određeni nivo spremnosti u borbi protiv korupcije ali ta pojava i dalje je rasprostranjena u mnogim oblastima, i nastavlja da bude ozbiljan problem te države, ocijenjeno je o Izvještaju o napretku za 2016. godinu.
Evropska komisija usvojila je danas Paket proširenja koji obuhvata i Izvještaj o Crnoj Gori za ovu godinu.
Kako su ukazali, parlamentarni izbori sprovedeni su po značajno izmijenjenom zakonskom okviru i ukupno gledano na participativniji i transparentniji način.
Podsjetili su da je prošle godine Crna Gora dobila pozivnicu za pristupanje NATO-u, što predstavlja važno postignuće.
"Crnogorska EU agenda je fokusirana na reforme u oblasti vladavine prava. Zakonski okvir u ovoj oblasti je sada uglavnom kompletiran, i institucije uspostavljen. Cjelokupan sistem vladavine prava sada treba da proizvede više rezultata, naročito da učvrsti bilans rezultata u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala", navodi se u Izvještaju.
Kako je ocijenjeno, napredak u poglavljima koja se tiču vladavine prava, koji se demonstrira vidljivim rezultatima u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, nastaviće da određuje ukupan tempo pristupnih pregovora.
"Izbori su održani u konkurentnom ambijentu uz generalno poštovanje temeljnih sloboda. Od nadležnih državnih organa očekuje se da brzo i transparentno istraže navodne proceduralne nepravilnosti, slučajeve hapšenja i privremeno zatvaranje dvije platforme za mobilnu komunikaciju", piše u ključnim nalazima Izvještaja koji su objavljeni na sajtu Delegacije EU.
Ukazuje se da nije bilo političkog epiloga navodne zloupotrebe javnih sredstava za političke svrhe partije („afera Snimak‟).
Ocjenjuje se da je Crna Gora umjereno spremna na polju reforme javne uprave.
"Određeni napredak je ostvaren, naročito usvajanjem Strategije reforme javne uprave 2016-2020, programom reforme upravljanja javnim finansijama, stupanjem na snagu novog zakona o zaradama i pojednostavljivanjem administrativnih procedura", kazali su iz EK.
Međutim, dodaje se, potrebna je snažna politička volja da se djelotvorno riješi pitanje depolitizacije javnih službi i optimizacije državne administracije.
"Pravosudni sistem je umjereno spreman. Tokom izvještajnog perioda, Crna Gora je ostvarila određeni napredak na ovom polju. Poboljšani su kapaciteti Sudskog i Tužilačkog savjeta. Međutim, novi zakonski okvir za povećanje nezavisnosti, odgovornosti i profesionalnosti pravosuđa, kao i etički kodeks, nisu još uvijek u potpunosti primijenjeni", saopšteno je u Izvještaju.
Dodaje se da je potrebno nastaviti sa mjerama za smanjenje broja neriješenih predmeta i ukupnog trajanja postupaka.
"Proces izgradnje institucija je uglavnom završen. Sve institucije bi trebalo da pokažu proaktivniji stav pri ispunjavanju svojih mandata. Uprkos određenim dodatnim koracima koji su preduzeti, bilans rezultata, kako po pitanju uspješnih istraga i presuda, naročito u slučajevima korupcije na visokom nivou, tako i po pitanju sprečavanja korupcije, ostaje ograničen", saopšteno je iz EK.
Ocijenjeno je da bi Crna Gora trebalo da poveća kapacitete za sprovođenje finansijskih istraga i da uspostavi bilans rezultata u oblasti privremene i trajne zaplijene imovine stečene kriminalom.
"Crna Gora je ostvarila određeni nivo spremnosti u borbi protiv organizovanog kriminala. Određeni napredak je ostvaren, naročito na jačanju zakonskog, regulatornog i institucionalnog okvira", kaže se u izvještaju.
Samatraju da bi trebalo nastaviti sa naporima ka ostvarivanju bilansa rezultata u slučajevima organizovanog kriminala, posebno kada je riječ o trgovini ljudima i pranju novca gdje su rezultati ograničeni.
Broj otkrivenih sumnjivih bankarskih transakcija i dalje je nizak.
"Crna Gora je kompletirala nekoliko zakonskih reformi u cilju daljeg usklađivanja sa EU i međunarodnim standardima u oblasti ljudskih prava i obezbjeđivanja adekvatnih mehanizama za zaštitu ranjivih grupa od diskriminacije", navodi se u Izvještaju.
Primjena zakonodavstva i dalje je slaba.
"Izmjene ukupnog zakonskog okvira, u cilju obezbjeđivanja koherentne kaznene politike za kršenje ljudskih prava, još uvijek nisu usvojene. Potrebno je dalje jačanje institucionalnih kapaciteta. Romska manjina i dalje predstavlja najranjiviju i najdiskriminisaniju zajednicu u različitim sferama života", saopšteno je u Izvještaju.
Crna Gora je dostigla određeni nivo spremnosti na području slobode izražavanja, ali nije bilo daljeg napretka u protekloj godini.
Navodi se da je broj slučajeva klevete i dalje visok, što ukazuje na slabe samoregulatorne mehanizme, kao i na izazove po pitanju razumijevanja uloge medija.
Podsjećaju da su prostorije jednog komercijalnog medija su oštećene, nekoliko novinara je fizički i verbalno napadnuto i dobilo prijetnje tokom anti-vladinih protesta u oktobru prošle godine.
"Nije bilo napretka na rješavanju slučajeva napada na novinare. Potrebno je obezbijediti transparentan i nediskriminatorski pristup u oblasti državnog oglašavanja. Revidirani Etički kodeks novinara mora se djelotvorno i ujednačeno primijeniti u cijeloj medijskoj zajednici", poručeno je u Izvještaju.
Poručeno je i da je Crna Gora nastavila da igra konstruktivnu ulogu na polju regionalne saradnje i da je ratifikovala je sporazume o granici za Bosnom i Hercegovinom i Kosovom.
Orav: Pozabaviti se borbom protiv korupcije i problemima u ekonomiji
U Crnoj Gori je potrebno brzo formirati novu vladu i krenuti naprijed na putu ka Evropskoj uniji (EU), i ozbiljno se pozabaviti borbom protiv korupcije i problemima u ekonomskoj oblasti, poručio je šef Delegacije EU u Podgorici, Aivo Orav.
On je, predstavljajući Izvještaj Evropske komisije o Crnoj Gori za ovu godinu, rekao da je u većini oblasti ostvaren napredak.
„Naravno, dosta je tu otvorenih pitanja koja se moraju rješavati i na kojima se mora raditi“, kazao je Orav.
On je poručio da ne žele samo da kritikuju, ali da je suština kritike da pomognu vladi, opoziciji, civilnom društvu, novinarima, da „poguraju stvari“ i riješe probleme da bi se Crna Gora bolje pripremila za članstvo.
„Rekao bih da je sada važno brzo formirati vladu kako bi se krenulo naprijed na putu ka EU. Drugo, ono što je važno je ozbiljno se pozabaviti borbom protiv korupcije i treće – pozabaviti se problemima u ekonomskoj oblasti“, naveo je Orav.
On je poručio da organizovani kriminal i korupcija predstavljaju problem u svakoj državi.
„Moramo na vrlo ozbiljan način rješavati tu problematiku. Problemi koji postoje u Crnoj Gori vezano za to već su naglašavani u prethodnim izvještajima, kao i u ovom, i institucije za borbu protiv toga postoje, ali treba da se protiv tih pojava bore na mnogo ozbiljniji način“, kazao je Orav.
On je, odgovarajući na pitanje o hapšenjima na dan izbora, rekao da je potrebna brza istraga i da se moraju sagledati činjenice, nakon čega će donijeti određene zaključke.
Orav je, upitan da li Crna Gora treba da bude zadovoljna i zabrinuta onim što je napisano u Izvještaju, rekao da svrha tog dokumenta nije da nekog zabrine ili usreći. „To su objektivni dokumenti koje ne piše jedna ili dvije osobe, piše ih puno ljudi, ispravlja na stotine njih“.
„U startu kad to pišemo trudimo se da pomenemo svaku činjenicu koju spominjemo, a onda sagledavanmo sve te činjenice u širem kontekstu, jer ne možemo reći nešto za Crnu Goru, a drugačije tu istu situaciju procijeniti u susjednoj zemlji, uzimamo situaciju u širem kontekstu“, pojasnio je on.
Orav je poručio da Izvještaj treba da čitaju zaposleni u vladi, prevashodno oni koji će biti u novoj vladi.
„Nadamo se da će taj dokument biti osnova za akcioni plan, odnosno za način rada i postupanje u idućoj godini, za rješavanje onih stvari koje smo istakli i sve će biti jako bitno. Mi uvijek ne hvalimo, ali stvari koje moraju da se rješavaju je lako prepoznati i staviti ih u akcioni plan Crne Gore za dalje postupanje“, naveo je on.
Bonus video:
