Ulazak u EU nije siguran, koliko god to crnogorska vlast obećavala, a Crna Gora pravi veliku grešku pukim prepisivanjem propisa u pokušaju da usaglasi svoje sa standardima najrazvijenijih zemalja, a koji su neprimjenjivi u crnogorskim uslovima.
To je, u razgovoru za “Vijesti”, ocijenio bivši savjetnik premijera Češke, balkanolog i potpredsjednik Udruženja prijatelja Crne Gore Matijaš Zrno.
Zaljubljenik u crnogorske planine, Zrno se “crnogorskom problematikom” bavi od 1998. godine kada je prvi put došao kao student. Tokom 2012. i 2103. radio je kao savjetnik za međunarodna pitanja predsjednika Vlade Češke Petra Nečasa. Godinu dana vodio je i misiju u Avganistanu u okviru NATO snaga. Sada radi kao novinar.
“Usaglašavanje zemalja kao što je Crna Gora sa standardima EU ne ide baš najbolje. Koliko god ti standardi sami po sebi imaju smisao, treba imati u vidu da su pravljeni po uzoru na najrazvijenije zemlje, pogotovo Njemačku. Iz finansijskih, a pogotovu kulturoloških razloga je vrlo teško sve EU standarde prenijeti u zemlju koja je na drugačijem stepenu razvitka nego što je Njemačka. Ja bih preporučio donosiocima odluka da idu u Bugarsku jer je ona najsiromašnija od novih zemalja EU i vide koliko je ulazak u EU pomogao ili odmogao toj zemlji”, kazao je Zrno.
On je naveo da se na primjeru Bugarske vidi da se samim prihvatanjem pravila ne može promijeniti kultura, načini ponašanja, a ta zemlja još nije strukturalno promijenila svoju ekonomiju, iz nje ljudi i dalje masovno odlaze, nije riješila problem korupcije...
“Ovdje se izbori, većinom, dobijaju na nekim velikim temama: rat, mir, nezavisnost, ili prepirkom oko nacionalnih simbola i himne, a ne na životnim temama. Ono što može da služi kao sredstvo za okupljanje neke široke koalicije oko vlasti jesu evroatlantske integracije. To smo vidjeli posljednjih godina kada je, recimo, SDP uvijek objašnjavao svoje prisustvo u vlasti obezbjeđivanjem uslova za ulazak u EU. Međutim, taj ulazak nije siguran i ne zavisi od toga koliko je spremna Crna Gora, već koliko su spremne države članice da to prihvate”, smatra Zrno.
On je naveo da Češka podržava ulazak zemalja Zapadnog Balkana, a da su i stare zemlje članice, pogotovo Francuska, jako skeptične prema tome.
“Iako to nije sigurno, Crna Gora mora prihvatiti standarde EU, a to puno košta. Dobija se neki novac iz evropskih IPA fondova, ali od toga dosta odlazi na takozvane soft programe, kao što je razmjena omladine i neke socijalne stvari. Ne daje se previše novca za, na primjer, ekologiju ili saobraćajnu infrastrukturu. To znači da Crna Gora mora da se zadužuje”, kazao je Zrno.
Druga problem je, kako je naveo, što primjena tih standarda otežava život mnogim ljudima koji pripadaju najsiromašnijim slojevima.
“O mnogo stvari se ne vodi računa, posebno o tome koliko to košta građane. Kada ste negdje na planini ne možete da živite bez auta. Većina ljudi kupuje stara auta. Međutim, ako nemate euro5 standard ne možete da registrujete kola iduće godine. To je nešto što je svejedno nekom bogatašu ili političaru koji vozi “audi”, ali za tog čovjeka na selu znači da će morati da izdvoji 400 ili 500 eura više da kupi polovni “golf”. To mi izgleda kao primjena stnadarda koji nisu prilagođeni zemlji sa ovakvom finansijskom moći i velikom nezaposlenošću”, kazao je Zrno.
Kako u običnom životu izgleda primjena EU standarda, Zrno je naveo primjere autobuske stanice u Podgorici i nove tržnice u Bijelom Polju.
“Nekada sam dolazio u Podgoricu i tada je postojala prilično “razvaljena” autobuska stanica. Međutim, tada je postojala česma i mogli ste džabe da pijete vodu. Sada je napravljena lijepa i moderna stanica, ali sada morate tu vodu da kupite. Sada su u Bijelom Polju napravili novu, veliku pijacu. Ona jeste čista, ali seljak mora da plati zakup tezge 100 eura mjesečno, što nije malo za čovjeka koji zarađuje 400 ili 500 eura. Ljepša je autobuska u Podgorici i tržnica u Bijelom Polju, ali sve ima svoju prirodnu brzinu kojom se prilađava okolnostima, a ovdje mi se čini da se sve svodi na formu a ne na suštinu. Ne možete od Crne Gore preko noći napraviti Njemačku”, smatra Zrno.
Ekološka država je veliki apsurd, katastrofa na sve strane
To što je Crna Gora proglašena ekološkom državom je veliki apsurd. Nikada u životu nisam vidio ljude koji sa takvom lakoćom odbacuju smeće kao u Crnoj Gori.
Kada na proljeće dođem na splavarenje, rijeke su pune smeća. Da ne pričam o krupnim stvarima kao što je, na primjer, zagađenost Skadarskog jezera i Pljevalja. Da Crna Gora ima bar malo obraza tu odrednicu bi odmah morala da izbaci iz Ustava, jer je to čiti apsurd.
Što se tiče otpada i u Češkoj je godinama trajao proces da se narod navikne na selektivno odlaganje.
Stari sistem je bio da država sortira i kupi otpad i odlaže ili spaljuje. Međutim, otpad je postao biznis i, na primjer, plastični otpad se prodaje na berzi. U Češkoj je apsurdno da plaćamo opštini da ona kupi naš otpad. Svakako najlakši način je uništavanje otpada u toplanama, jer su ekološke štete zanemarljive u odnosu na deponije. Zahvaljujući planinarenju obišao sam čitavu Crnu Goru i imao priliku da obiđem područja u koja rijetko ko ide, pogotovu političari.
Nakon 18 godina jasno vidim da 80 odsto stanovništva odlazi iz tih krajeva, da se mijenja način života koji je bio tipičan za Crnu Goru, ali da se mijenja i biodiverzitet. Vidio sam da se, na primjer, u crnogorskim planinama više ne kosi, što je svojevrsna ekološka katastrofa.
Za NATO se zalažu bivši komunisti
Ja sam euroatlanstki opredijeljen i srećan sam što je Češka u NATO-u, ali nisam toliko siguran za Crnu Goru.
Ne znam da li treba ući u neki savez ako za to nije relativno velika većina.
Vrlo malo je ljudi koji iskreno vjeruju u neku zapadnu ideju, u NATO, i ti koji to zagovaraju su sve neki bivši komunisti, a sada su veliki zapadnjaci.
Kada je Vaclav Havel uvodio Češku u NATO to je sasvim drugačije od Mila Đukanovića, prosto zbog različite životne priče tih ljudi.
Na drugoj strani, shvatam da je NATO važan za Crnu Goru zbog njene sigurnosti i okruženja.
Bonus video:
