Bez državljanstva u biračkom spisku

Većina tih lica nikada nije dobila naše državljanstvo dok su neki od njih naknadno upisani u registar državljana Crne Gore
159 pregleda 10 komentar(a)
Ažurirano: 02.04.2016. 06:30h

Analiza biračkog spiska za lokalne izbore u Tivtu pokazuje da je oko 100 osoba godinama imalo pravo glasa iako nisu imali crnogorsko državljanstvo.

Većina tih lica nikada nije dobila naše državljanstvo, dok su neki od njih naknadno upisani u registar državljana i tek sada su zakonito u biračkom spisku.

Na osnovu biračkog spiska za tivatske izbore i dokumenata MUP-a, MANS-ov program za monitoring i analitiku je utvrdio da je najmanje 65 osoba imalo pravo glasa na parlamentarnim izborima 2009. i 2012. godine i predsjedničkim izborima 2013. godine iako nisu imali crnogorsko državljanstvo. Tek nakon predsjedničkih izbora ta lica su brisana iz biračkog spiska, a i sam MUP je konstatovao da nemaju državljanstvo Crne Gore.

Na primjer, Kovačević Jovan, rođen 1919. godine u Bosni i Hercegovini, koji je imao pravo glasa u tri izborna ciklusa, na biračkom mjestu Donja i Gornja Lastva pod šifrom birača 597, iako nije imao državljanstvo Crne Gore.

Isti je i slučaj Predojević Petra, rođenog 1932. godine u Srbiji, koji je mogao da glasa na biračkom mjestu „Tivat - Kalimanj II“ pod šifrom birača 15087, Vrhovac Nade rođene 1939. godine u Hrvatskoj, koja je mogla da glasa na biračkom mjestu „Tivat - Lamele, St. Blok“ pod šifrom 2535, kao i Lazović Mila, rođenog 1950. na Kosovu, koji je mogao glasati na biračkom mjestu „Tivat - Kalimanj II“, pod šifrom 5504.

Analiza je pokazala da je na parlamentarnim izborima 2009. i 2012. godine pravo glasa imalo 27 osoba koje u tom periodu nisu bile crnogorski državljani. Tek naknadno ta lica su dobila državljanstvo pa se sada nalaze u tivatskom biračkom spisku.

Jedan od takvih je primjer Špejtina Šabanija koji je crnogorsko državljanstvo dobio, tek, u martu 2015. godine, a imao je pravo glasa na parlamentarnim izborima 2009. i 2012. godine.

Dokumentacija pokazuje da je Šabani predao zahtjev za prijem u crnogorsko državljanstvo dvije godine nakon što je upisan u birački spisak za parlamentarne izbore održane 2009. godine, odnosno 19. avgusta 2011. Postupak je okončan 6. marta 2015. godine kada je Šabani dobio rješenje o prijemu u crnogorsko državljanstvo. Na taj način, Špejtin Šabani je tek 2015. godine stekao uslov da zakonito bude upisan u birački spisak.

Zanimljivi su i slučajevi Nikolić Olge, rođene 1963. godine i Pinjatić Nevene, rođene 1976. godine koje su dobile otpust iz državljanstva Crne Gore, a ipak su imale pravo glasa kako na prethodnim parlamentarnim, tako i na predsjedničkim izborima.

Za svaki od ovih slučajeva MANS je dobio dokumentaciju MUP-a koja nesporno potvrđuje da je najmanje 100 lica iz tivatskog biračkog spiska godinama imalo pravo glasa iako nisu dobili crnogorsko državljanstvo. Kada tivatski birački spisak posmatramo kao uzorak centralnog, biračkog spiska Crne Gore, onda se može očekivati da na nivou države ima bar 5.000 birača bez državljanstva koji su na prethodnim izborima imali pravo glasa.

To pokazuje da je ovaj, samo jedan oblik manipulacije biračkim spiskom mogao značajno uticati na izborni rezultat, posebno na predsjedničkim izborima gdje je razlika između kandidata bila samo nekoliko hiljada glasova. Ovakvo stanje u biračkom spisku zasigurno ne doprinosi povećanju povjerenja u izborni proces i MANS poziva sve nadležne institucije da konačno primijene novi zakon i utvrde odgovornost za masovne zloupotrebe o kojima postoje konkretni dokazi.

Projekat: “Pošteni izbori slobodni od korupcije”, finansira Evropska unija, posredstvom Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, a implementira ga Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS). Mišljenja i stavovi iznijeti u ovom dokumentu ne mogu se ni na koji način smatrati stavovima Evropske unije.

Napomena: Posljednjih šest cifara matičnog broja svih lica koja su bila predmet analize zamračena su zbog zaštite ličnih podataka pojedinaca

Galerija

Bonus video: