Druga godina rada Vlade Duška Markovića protekla je u sjenci predsjedničkih i lokalnih izbora početkom 2018, nakon čega su krenule patriotske igre koje zaokupljaju pažnju javnosti više od samih poteza izvršne vlasti.
Vlada je igrice sama počinjala, poput obnovljene najave usvajanja Zakona o vjerskim zajednicama i namjere kažnjavanja onih koji ne ustanu na državnu himnu. IIi je bila uvučena u njih, poput proslave obilježavanja Podgoričke skupštine za koju je Marković najprije rekao da se ne treba baviti temama koje nam “suludnjaci nameću”.
Zbog takvih stvari u prvi plan izbili su odnosi sa Srbijom, čiji ministri su prozvali Markovića i kolegu Predraga Boškovića zbog slanja pripadnika Vojske Crne Gore na proslavu “Oluje” ili odluke o slanju u Misiju KFOR-a na Kosovu.
Šef crnogorske diplomatije Srđa Darmanović posljednjom ocjenom da su odnosi sa zvaničnim Beogradom najbolji od obnove nezavisnosti, smanjio je Markovićevu raniju impresiju o najboljim odnosima posljednjih 20 godina, dok njih dvojica posljednjih pola godine gotovo da ne pominju Rusiju što ide u prilog navodima da se pokušavaju normalizovati odnosi sa Moskvom.
Vlada je nastavila da ispunjava svoje obaveze prema NATO-u čijim prijemom su, kako se Marković hvali, više nego dvaput porasle investicije članica saveza za prvih pola godine. NATO avioni su počeli kontrolisati vazdušni prostor iznad Crne Gore, a u nekim diplomatskim krugovima uočeno je da se crnogorski zvaničnici nijesu mnogo upinjali da pomognu Makedoniji u referendumskoj kampanji, kao što je to običaj prilikom donošenja odluke o članstvu nove i bliske potencijalne članice.
Iako se posjeta premijera Berlinu na poziv kancelarke Angele Merkel može ocijeniti najzapaženijom spoljnopolitičkom aktivnošću, stiče se utisak da crnogorske vlasti imaju odlične odnose sa Mađarskom iz koje nam je obećana bodljikava žica. Do sada nije poznato šta je bilo sa tim darom, iako Vladini organi nemaju previše problema sa migrantima koji u sve većem broju prelaze preko crnogorske teritorije ka zapadu.
Iako po broju poslanika nikad jača, crnogorska opozicija je porazima na lokalnim i predsjedničkim izborima i međusobnim sukobima došla na nivo demokratskog dekora. Iz toga će se teško izvući pukim povratkom u parlament u kojem vladajuća većina pristaje na ulogu taster poslanika ili čak se dobrovoljno odriče kontrolnih funkcija. To potvrđuje usvajanje Zakona o državnoj upravi, kojim je većina savjeta nezavisnih tijela i regulatornih agencija potpali pod nadležnost Vlade.
Vlada se ni u drugoj godini ne može pohvaliti transparentnošću. Pored stavljanja oznake “interno” na veliki broj dokumenata izmjenama Zakona o slobodnom pristupu informacijama, najbolji primjer za to je ključ na dokumenata o izgradnji dionice autoputa. Ni spremnost pojedinih ministara, kao što je Pavle Radulović, da vazda izađu pred kamere ne može promijeniti utisak teškog pristupa informacijama koje izvršna vlast ne želi da dijeli sa javnošću.
Zbog zakona o državnoj upravi i eksproprijaciji, može se zaključiti da Marković ili pojedine struje u DPS-u nastavljaju sa naporima da zaokruže stavljanje pod šinjel svih segmenata društva. To nije pošlo za rukom ni prethodnoj, Vladi Mila Đukanovića.
Treba imati u vidu da je DPS u međuvremenu to već učinio sa Univerzitetom i RTCG. Upravo je zbog TVCG i ponovnog napada na novinarku “Vijesti” Oliveru Lakić iz EU priprijećeno aktiviranjem klauzule balansa.
Ta prijetnja ubrzano blijedi, iako je sada pitanje da li će EU do kraja godine otvoriti pregovore u prestalim poglavljima - ekologija i konkurencija.
Radni dokument o ispunjenosti obaveza u ključnim poglavljima 23 i 24 zvuči optimistički za Vladu, kako su sami ocijenili, treba pratiti kad će Crna Gora dobiti završna mjerila. Eventualno odlaganje dva nova poglavlja i dobijanja završnih mjerila pokazalo bi da postoje ozbiljni problem na evropskom putu.
Unaprjeđenje sloboda izražavanja i nerasvijetljeni napadi na medije ostali su glavni problem Vlade sa međunarodnim institucijama.
Vlada je najavu komesara za proširenje EU Johanesa Hanaprećutala, iako je prethodno Marković četiri NVO (IA,CGO, CRNVO I CEMI) koje su zatražile zamrzavanje pregovora dok Crna Gora ne napravi pomake u reformama nazvao “pakosnim i neprihvatljvim”.
Dio civilnog sektora uočio je da je Marković nakon dolaska na mjesto premijera promijenio stav prema njima i da, uprkos izmjenama Zakona o NVO, povremeno u odnosu sa civilnim sektorom podsjeća na svog prethodnika.
Vlada je nakon predsjedničkih izbora usvojila Zakon o predsjedniku koji je, kako je ocijenjeno iz civilnog sektora i opozicije, pisan po mjeri Đukanovića kako bi mu omogućio uticaj na sve grane vlasti.
Iznuđena ostavka ministra evropskih integracija Aleksandra Andrije Pejovića, koji je kadar Milana Roćena, te rehabilitovanje Veselina Veljovića mogli bi se ocijeniti kao dalje jačanje premijera, ali nije realno da je Marković imenovao novog šefa policije bez saglasnosti Đukanovića.
Dok jedni smatraju da se pobjedom na predsjedničkim izborima Đukanović vratio u sedlo i pokazao Markoviću ko je šef, drugi cijene da su njihove povremene oprečne izjave i odnosi, kao što je prema EU, srpskom predsjedniku Aleksandru Vučiću ili medijima, zapravo sve dio dogovorene igre dobrog i lošeg policajca. Sve je manje onih koji vjeruju da postoji mimoilaženje između dva predsjednika i premijera, koji ulazi u drugu polovinu mandata.
Za DPS rušimo evropski prosjek, opoziciju brine pad standarda
Za DPS, Vlada je protekle dvije godine radila odlično, dok opozicione partije zamjeraju na lošoj ekonomskoj politici, netransparentnosti i devalviranju uloge Skupštine.
"Rad Vlade nas može činiti zadovoljnim i optimističnim povodom skorog dostizanja prosjeka razvijenosti zemalja EU zone. Vlada je istrajala na putu konsolidacije javnih finansija, istovremeno su pojačane privredne aktivnosti i ulaganja iz kapitalnog budžeta. Za rezultat imamo rast iznad 4,7 odsto BDP-a u što je daleko iznad evropskog prosjeka kao i preko 11. 000 novih radnih mjesta. Ne bih rekao da je Vlada u bilo kojem segmentu podbacila, ali vjerujem da je razvoj zdravstvenog sistema ono što treba da bude akcenat u narednom periodu bez obzira što su napori uočljivi i u ovom dijelu politike”, rekao je Nikola Rakočević (DPS).
SDP smatra, kaže Draginja Vuksanović Stanković, da se izvršna vlast prije svega bavila povećanjem poreza i nameta građanima, koji su značajno uticali na pad standarda: “Povećana je stopa PDV, akcize na gorivo, duvanske proizvode, alkoholna i bezalkoholna pića, dok istovremeno i dalje naplaćuje krizni porez na plate. Pokazatelj rada Vlade je i nivo prosječne zarade koji je istom nivou već nekoliko godina, dok nam je minimalna zarada na 193 eura i najmanja je u regionu. S druge strane, povlašćenim privrednicima se i dalje tolerišu milioni neplaćenih poreza i oprašta se 5,5 miliona Porto Montenegru”.
Zdenka Popović (Demokrate) kaže da rast BDP-a koji nije doveo do društvenog blagostanja, niti do povećanja zaposlenosti. “Poraslo je zaduženje građana po osnovu javnog duga i ono iznosi 5 000 eura, inflacija je rasla dvaput brže u odnosu na zarade, potrošačke cijene su prvih 10 mjeseci bila veće za 2,8 odsto odnosu na isti period lani”.
Predrag Bulatović (DF) smatra da “mandat premijera obilježava njegov napor da se nametne i marginalizuje Đukanovića, što je ustavnu funkciju Vlade stavilo u drugi plan, a završeno je porazom premijera i njegovom kooperativnošću”.
“Dva su upečatljiva lična momenta premijera na spoljnom planu. Kada ga je Tramp odgurnuo i kada su ga ruski ‘prankeri’ izložili podsmijehu. Ovi primjeri govore mnogo o premijeru i Vladi. Premijer je perjanica u pokretanju pitanja identiteta koja zavađaju i dijele, ali i pokazuje da se bez imalo lične nelagode povuče kada od BS treba da zaštiti Njegoša. Ova Vlada je Ustav pretvorila u bezvrijedni papir (Sudski savjet, ukidanje nadoknade majkama...). Nastavljeno je pravno nasilje da se dalje pljačka Crna Gora i njeni građani, kao sto je zakon o eksproprijaciji. Ovo je jedna sa ustavnog stanovista bezlična Vlada, ali iz ugla politike i potencijalnih sukobljavanja visokorizična”, kaže Bulatović.
Hrapović: Ponosni smo na zdravstveni sistem
Iako je Ministarstvo zdravlja, prema podacima Vlade za tri kvartala 2018, realizovalo najmanje predviđenih obaveza, ministar zdravlja Kenan Hrapović ocjenjuje da je taj resor u prethodne dvije godine značajno unaprijedio sistem zdravstva.
“Izdvojio bih novu Listu ljekova, koja je u skladu sa savremenim protokolima liječenjima, i što je najvažnije finansirana iz državnog budžeta u potpunosti ili djelimično. U novu, savremenu medicinsku opremu i rekonstrukciju i adaptaciju zdravstvenih objekata uloženo je više od 17 miliona eura”, kaže Hrapović za “Vijesti”.
Kaže da raduje činjenica da svakim danom raste broj ljekara koji rade u našem sistemu, “pa tako danas imamo 3,3 ljekara na hiljadu stanovnika, i bližimo se evropskom prosjeku od 3,4.”.
“Dodijeljeno je 170 specijalizacija i supspecijalizacija. Unaprijeđeni su elektronski servisi. Sve to doprinijelo je napretku crnogorskog zdravstvenog sistema za devet mjesta na listi Evropskog zdravstvenog potrošačkog indeksa (ECHI), pa smo sa neslavne 34. pozicije došli do 25”, zaključio je on.
Bonus video:
