U Crnoj Gori su, od 2008. do jula ove godine, dodijeljena su 203 počasna državljanstva, od čega 195 na predlog premijera, pokazala je analiza Centra za građansko obrazovanje (CGO).
Analizu "Počasna državljanstva - kako se i kome dodjeljuju?", CGO je uradio u okviru potprograma Jednake mogućnosti, na osnovu informacija prikupljenih u avgustu 2013. i julu ove godine.
Saradnica na programima u toj nevladinoj organizaciji (NVO), Dragana Koprivica, kazala je da im je cilj da doprinesu da se ti podaci učine javnim, i da se uspostavi praksa njihovog redovnog objavljivanja.
"Cijenimo da crnogorska javnost treba da zna koja su lica stekla crnogorsko državljanstvo na osnovu posebnih zasluga, kao i na osnovu kojih tačno zasluga", kazala je Koprivica na konferenciji za novinare.
Prema njenim riječima, koliko je potrebno učiniti Crnu Goru interesantnom destinacijom za inostrane investicije, toliko je važno ne rizikovati bilo koji vid diskreditacije države zbog načina dodjeljivanja tog vida državljanstava.
"Samo davanje počasnih državljanstava kontraverznim licima direktno šteti ne samo državi Crnoj Gori, već i onima koji su ta državljanstva dobili na osnovu nespornih zasluga", smatraju u CGO.
Njena koleginica Svetlana Pešić podsjetila je da se, prema Zakonu o državljanstvu, crnogorsko stiče porijeklom, rođenjem, prijemom i po osnovu međunarodnih ugovora ili sporazuma.
"Crnogorski zakonodavni okvir je, u pogledu načina i uslova sticanja crnogorskog državljanstva, restriktivan", naglasila je Pešić.
Ona je kazala da su od maja 2008. do oktobra ove godine crnogorsko državljanstvo, po sili zakona izgubile 182 osobe.
Pešić je podsjetila da prijem osoba u počasno državljanstvo predlažu predsjednici države, Skupštine i Vlade, a da o prijemu odlučuje Ministarstvo unutrašnjih poslova "uz mišljenje organa uprave nadležnog za oblast u kojoj su ova lica predložena o tome da postoji interes Crne Gore za primanje datog lica u crnogorsko državljanstvo".
"Od usvajanja Zakona o državljanstvu 2008. do 22. jula ove godine, crnogorske vlasti su dodijelile ukupno 203 počasna državljanstva"
Kako je navela, najviše odluka o prijemu – 99, potpisao je za vrijeme svog mandata ministar unutrašnjih poslova Ivan Brajović, Jusuf Kalamperović potpisao je 50, dok je Raško Konjević do sada potpisao 54 odluke.
Prema podacima CGO, predsjednik Crne Gore predložio je četiri osobe od kojih su dva predloga usvojena a dva ne, dok je predsjednik Skupštine predložio devet osoba, od kojih je šest dobilo počasno državljanstvo.
"Predsjednik Vlade nije dostavio tražene informacije CGO-u, i žalbeni postupak pred Agencijom za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama je u toku. Zato ne postoje podaci o broju lica koja je predložio i da li su sve preporuke usvojene, ali je jasno da je preostalih 195 lica dobilo počasno državljanstvo na preporuku premijera", kazala je Pešić.
Kako je navela, iz javno dostupnih informacija nije jasno na koji način predsjednici države, Skupštine i Vlade dolaze do imena osoba koje predlažu za počasno državljanstvo, a podaci o takvim preporukama se rijetko objavljuju.
"U rješenjima o dodijeljenim počasnim državljanstvima nema jasne odrednice kojim se to interesima države doprinosi prijemom određenog lica u državljanstvo, već se samo šturo i tipski citira opšta zakonska odredba", rekla je Pešić.
U CGO su kao pozitivne primjere izdvojili objavljivanje preporuka za fudbalera Saveljića i za porodicu Kapičić dok su, kako su naveli, najviše pažnje izazvali primjeri dodjela počasnih državljanstava po ekonomskom osnovu Piteru Manku, glavnom investitoru Porto Montenegro projekta, Natanielu Rotšildu, koji takođe ima udjela u toj investiciji, kao i Petrosu Statisu, vlasniku nekoliko firmi u Crnoj Gori koje imaju svoje razvijene poslove u oblasti turizma, medija i slučno.
"Najkontraverzniji primjeri koji su privukli negativnu pažnju su dodjela počasnih državljanstava Taksinu Šinavatri, tajlandskom premijeru koji je bio osuđen za korupciju u matičnoj državi, kao i Mohamedu Dahlanu, bivšem palestinskom ministru bezbjednosti koji je optužen za milionsku prevaru i kršenja ljudskih prava", navodi se u analizi CGO.
Ocjenjuje se da se, u značajnom broju osoba koje su dobile počasna državljanstva, radi o javnosti nepoznatim licima, bez jasnog obrazloženja i javnog objavljivanja predloga i konačnih odluka
"Ovo otvara širok prostor za indicije da se zloupotrebljava ovaj institut, jer nema ubjedljivog razloga da se zainteresovana javnost ne upozna sa razlozima koji neko lice čine licem od posebnog značaja i interesa za Crnu Goru", upozorili su iz CGO.
U zaključcima analize navodi se da proces davanja počasnih državljanstava ima diskrecioni karakter, netransparentan je, nedovoljno regulisan i podložan zloupotrebama.
"Zlupotreba davanja počasnih državljanstava je diskriminacija jer narušava institut državljanstva i obesmišljava brojne zabrane i ograničenja Zakona o državljanstvu", smatraju u CGO.
Prema njihovim riječima, ekonomski interesi koji navodno stoje iza nekih državljanstava nijesu doprinijeli izgradnji kredibiliteta crnogorskih institucija, niti je vidljiva korist za javni interes.
U CGO smatraju da treba preispitati važeća zakonska rješenja i uvesti dodatne institute koji bi razradili tu materiju.
"Odlukom Vlade o kriterijumima za utvrđivanje, privrednog, ekonomskog, kulturnog i sportskog interesa Crne Gore za sticanje crnogorskog državljanstva prijemom je utvrđena procedura, ali ne i jasni kriterijumi, koji se moraju precizirati", navodi se u preporukama te NVO.
Treba, kako su kazali, obezbijediti punu dostupnost predloga sa obrazloženjima i rješenja na sajtu nadležnog državnog organa.
"Jer je sticanje ovog vida državljanstva zasnovano na nacionalnom interesu države Crne Gore, što znači da je utvrđen javni interes, a samim tim i pravo javnosti da zna", naglasili su iz CGO.
Oni su ocijenili da se ne treba rukovoditi regionalnim iskustvima, jer su i te prakse netransparentne, navodeći kao primjer praksu Srbije i Hrvatske.
"Ali to ne treba da bude prepreka Crnoj Gori da utvrdu punu dostupnost javnosti ovih podataka kao zakonsku obavezu", smatraju u CGO.
Prema njihovim riječima, treba detaljno propisati sadržaj rješenja kojima se neko prima u počasno državljanstvo i preispitati cjelokupni normativni osnov, ali i ustanovljenu praksu sticanja, kao i gubljenja crnogorskog državljanstva
Iz CGO preporučuju i da treba uvesti obavezu bezbjedonosne provjere kod “ekonomskog državljanstva”.
"Posebno u dijelu provjere eventualnog postojanja međunarodnih potjernica u vezi sa investitorima procijenjenim da su od posebnog privrednog i ekonomskog interesa za Crnu Goru", zaključuje se u analizi te NVO.
Bonus video:
